Alternativni oblici religijskog zivota

Alternativni oblici religijskog zivota: Hipoteza o ideološkom zaleđu kopimizma

Apstrakt: Cilj ovog rada jeste da predstavi osnovne karakteristike alternativnog religijskog pokreta „Kopimism“ u nastojanju da se odgovori na pitanje: Kom tipu verske organizacije pripada ovaj novi pokret? Kopimisti veruju da je kopiranje i deljenje datoteka preko interneta sveti čin poput molitve ili meditacije, a kopiranje dokumenata je sakrament, odnosno sveta tajna. Shodno tome, odmah nakon zvaničnog registrovanja, u januaru 2012. godine u Švedskoj, kopimisti su žestoko iskritikovali švedske vlasti za kršenje verskih prava, budući da je kopiranje i remiksovanje fajlova u ovoj zemlji zabranjeno Zakonom o autorskim pravima. Sledbenici ovog novog religijskog koncepta smatraju da je njihovo pravo na veru ugroženo i ističu problem pridobijanja novih vernika, budući da se ljudi plaše da će otići u zatvor ako kopiraju ili remiksuju fajlove. Cilj rada je takođe i da ponudi hipoteze o uzrocima i posledicama ideološkog zaleđa za nastanak ovog aletrnativnog religijskog oblika.

 

Uvod

Rad je rezultat istraživanja baziranog na nestrukturisanim intervjuima koje sam sprovela u aprilu 2012. godine za vreme trajanja „Share“ konferencije u okviru koje je organizovano prvo kopimističko venčanje u Domu Omladine, u Beogradu. Razgovore sam vodila u neformalnom okruženju nekoliko dana pre konferencije, ali i neposredno pre venčanja, tokom generalne probe ceremonije venčanja, kao i nakon održane ceremonije sa svim učesnicima i učesnicama[1], ali i sa nasumično izabranim sagovornicima koji su bili prisutni u publici. Razovori su vođeni individualno, ali i u grupama na mestima javnog okupljanja (kafici, holovi Doma Omladine i obližnji platoi) pri čemu bi nakon mog kraćeg ispitivanja, sagovornici nastavljali samostalno međusobnu diskusiju. Odnosno, razgovori su obavljeni u formi nestrukturisanih intervjua, budući da za metod praćenja sa učestvovanjem nije bilo vremena na ovoj kratkoj konferenciji. Ispitanici su bili uzrasta između 20 i 35 godina, oba pola, iz razlicitih zemalja Evrope (Srbija, Holandija, Italija i Rumunija) i mogu se smatrati pripadnicima mlađe intelektualne elite, što je svakako bilo uslovljeno činjenicom da „Share“ konferencija okuplja više od dve hiljade aktivista, blogera, injženjera, programera i umetnika iz Srbije i inostranstva[2] čija su interesovanja informacione politike, informaciono-komunikacijska tehnologija, borba za slobodan internet, transparentnost, otvoren softverski kod i otvoreno društvo, slobodna i necenzurisana razmena informacija putem interneta itd.

Rad je po svojoj strukturi koncipiran u četiri kratke celine. U prvoj celini pružam osnovne informacije koje se odnose na karakteristike samog koncepta kopimizma, kao i različite kontekste njegovog nastanka, u drugoj preispitujem primenu Vilsonove tipologije i njegovog opisa različitih vrsta alternativnih religijskih oblika na primeru kopimizma, u trećoj nastojim da ponudim razloge za nastanka ovog alternativnog religijskijskog pokreta sa hipotezom da koncept ima ideološke korene u konkretnim društvenim, pravnim i političkim okolnostima. Četvrta celina sadrži kratak zaključak kojim ukazujem na potrebe za daljim i detaljnijim istraživanjem ove, naučno još nedotaknute, problematike. Analiza će obuhvatiti sve činjenice koje su intervjuisani izneli kao relevantne tokom intervjua.

Za sva detaljnija i šira objašnjenja od onih kojima se vodim u analizi, uputiću na adekvatnu literaturu kao i linkove, budući da zalaženje u previše detalja prevazilazi okvire i potrebe ovog rada.

 

Karakteristike alternativnog

religijskog oblika „Kopimi“

Kopimistička crkava (The Missionary Church of Kopimism; na švedskom Missionerande Kopimistsamfundet) je alternativna religijska zajednica koja je dospela u žižu javnosti u januaru ove godine, kada je u Švedskoj zvanično registrovana kopimi religija. Naziv religije dolazi od ‘Kopimi’, odnosno izgovora fraze „copy me“ (kopiraj me), a pristalice veruju da je komunikacija i razmena podataka svetinja i da je treba poštovati. Sveti simboli su “Ctrl+C” i “Ctrl+V”, odnosno prečice za “copy/paste”, a osnovna načela religije proklamuju slobodu kopiranja raznih autorskih sadržaja dajući mu „sveto značenje“. Po rečima utemeljivača, studenta filozofije Isaka Gersona iz Svedske[3],  zajednica u ovom trenutku okuplja i do 7.000 vernika.[4] Isak Gerson je od 2010. godine nekoliko puta pokušavao da registruje religiju, ali to mu nije uspelo jer nije precizno naveo i opisao rituale i obrede. Tek je u januaru 2012. godine dobio zvanično odobrenje švedskih vlasti za praktikovanje nove religije, a Isak je tim povodom izjavio za medije: „Činjenica da nas je Švedska priznala pomoći će nam da osnažimo svoj identitet.“ Glavni kopimistički ritual je kopiranje i međusobno povezivanje razmenom informacija, pa kopimisti insistiraju da pitanje slobode kopiranja ne sme biti isključivo političko, već i ozbiljno religijsko pitanje.

 U okviru Share konferencije u Beogradu, odigrao se veoma značajan događaj za sve sledbenike ove alternativne religijske zajednice koji je privukao značajnu pažnju kako domaće, tako i strane javnosti. Prvo kopimističko venčanje se dugo najavljivalo po društvenim mrežama a kasnije se euforija prenela i na mejnstrim medije. Učesnici sa kojima sam razgovarala bili su sveštenik,[5] kum i kuma mladenaca, sami mladenci kao i prisutni u publici sa kojima sam komentarisala njihove utiske. Ulogu sveštenika je odigrao jedan od  osnivača Piratske partije u Srbiji, kuma je bila članica izvršnog odbora u Pirate Parties International (PPI), ulogu kuma igrao je jedan od osnivača Piratske partije u Holandiji, mladenci nikada nisu bili piratski aktivisti, ali se rado izjašnjavaju kao pirati. Mladić je iz Italije, a devojka je iz Rumunije. Upoznali su se godinu dana pre venčanja i odlučili su da odbace tradicionalne ceremonije venčanja koje se praktikuju u Italiji ili Rumuniji.

Prisutni u publici koji su pratili ceremoniju venčanja nisu kopimisti, već su po njihovim rečima iz radoznalosti ostali i na venčanju, dok čekaju vreme za narednu sesiju u nekoj od sala Doma Omladine. Ideja im je simpatična i rado bi se družili i sa mladencima i sa prisutnim piratima iz Piratskih pokreta iz Srbije i Holandije.

1

 

Vilsonova tipologija i opis različitih

vrsta alternativnih religijskih oblika;

primena na primeru kopimizma

Osnovu Vilsonovog pristupa čini “vrsta reakcije na svet” koju sekta usvaja – svet koji ona smatra nezadovoljavajućim i za koje se nada da će ga na neki način prevazići. (Hamilton 2003, 386)

            Opisi različitih vrsta sekti po Vilsonu:

1) Preobratiteljske sekte: cilj ovih sekti nije privlačenje što više članova, već istinsko preobraženje. Cilj im je „promena u srcu“ vernika, veća se pažnja posvećuje preobraženju, nego ritualima. (npr. Vojska spasa)

2) Revolucionarne ili adventističke sekte: njihov stav se zasniva na očekivanju propasti sveta ili postojećeg sistema, to pravdaju Hristovim ponovnim dolaskom. Oni očekuju uskrsnuće mrtvih i spasenje onih koji znaju istinu i koji su pošteni, imaju odbojnost i osećaju neprijateljstvo prema zvaničnoj crkvi. (npr. Adventisti sedmog dana, Jehovini svedoci)

3) Introverzionističke sekte: to su zajednice koje predstavljaju mogućnost spasenja od propasti sveta, naglašavaju značaj povlačenja iz sveta u okruženju. Često stvaraju sopstvena naselja u kojima zajedno žive. (npr. amiši i huteriti u Severnoj i Južnoj Americi)

4) Manipulatorske ili gnostičke sekte: ističu značaj unutrašnje spoznaje, koja im omogućava da ostvare značajne ciljeve, kako u životu, tako i duhovno. Ovakve sekte su obično u velikim metropolama. (npr. Sajentolozi)

5) Taumaturgijske sekte: zasnivaju se na verovanju u činjenje čuda kojima se leče bolesti, prevazilaze problemi, itd. Ove sekte nastaju najčešće oko mas-medija, čudotvoraca i sl. (npr. spiritualizam)

6) Reformističke sekte: ove sekte ističu znača činjenja dobrih dela, obično nastaju iz drugih sekti, ublažuju društvene probleme. (npr. Kvekeri)

7) Utopističke sekte: osnivaju naselja ili zajedniče obično komunističkog usmerenja. Ova vrsta sekti se ne povlači iz sveta.

Postoje sekte koje se ne svrstavaju ni u jednu od ovih kategorija, ili one koje su kombinacija istih. Vilson je pokušao ovom tipologijom da pokaže da u različitim društvenim uslovima nastaju različite vrste sekti i da su njihovi pravci razvoja različiti.

 Uzimajući u obzir turbulentno polje interneta u vreme nastanka ovog novog pokreta 2010. godine, kao i druge društvene i političke okolnosti na polju autorskih prava, očigledno je da osobine alternativnih verskih zajednica koje je Vilson uspešno razdvojio ipak ne mogu da nam pomognu da kopimizam, kao jedan nov pokret koji ima sve više pristalica među nezadovoljnim građanima širom sveta, bliže odredimo i da ga precizno svrstamo u neku potkategoriju.

Velč je ispitivao Vilsonovu tipologiju i kritikovao ju je, ali ona i danas služi kao jedna od najboljih. (Hamilton 2003, 389) Stoga, nemamo na raspolaganju detaljniju podelu alternativnih verskih organizacija kojom bismo mogli da budemo zadovoljni.

 

Hipoteza o ideološkom zaleđu kopimizma

Generalna proba venčanja kojoj sam prisustvovala protekla je u finalnim pripremama programa ceremonije, a najviše pažnje se posvećivalo tonskoj probi i odabiru najprikladnije muzičke podloge za kraj venčanja, u trenutku kada mlada baca buket sa cvećem, a mladoženja mladinu podvezicu. Ceremonija se odvija u velikoj bioskopskoj sali u Domu omladine u kojoj se održavaju i celodnevni programi (predavanja, diskusije, projekcije filmova…) u okviru „Share“ konferencije, pored programa u sali „Amerikana“. Ozvučenje je konferencijsko, pozornica je pripremljena za predavače i nije se menjala ili specijalno uređivala za ceremoniju venčanja. Velika stiroporska SHARE slova stajala su u levom uglu tokom svih dana trajanja konferencije, profesionalne televizijske kamere, kao i nekoliko projektora, racunara, DJ pultova i dva video bima. Jedino što je venčanje odvojilo od predavanja je kopimistički simbol (crni trougao sa velikim slovom K).

2

3

Kopimisti su za potrebe registracije, opisali ritual o pristupanju zajednici koji se sastoji u „oslobađanju“ ponekih, ne svih, dokumenata na personalnom računaru vernika, kako bi javno iskazali svoju veru u informaciju i kopiranje, a potom preuzimaju logo sa sajta.. Ovim činom inicijacije, vernik postaje deo zajednice i zaklinje se da će njegova vera živeti dok informacije postoje.[6] Zajednica ni danas, nema razvijenu ritualnu praksu, što i primer organizovanja ceremonije venčanja jasno pokazuje. Prema rečima kume mladenaca kostimi za venčanje su pozajmljeni iz Narodnog pozorišta. Netematski odabrani kostimi, bez jasne konotacije i značenja odaju utisak da su izabrani samo da bi doprineli svečanosti, da zvanično prvo kopimističko venčanje ne bi proteklo u svakodnevnoj garderobi. Na moje pitanje da li im je neko pomagao u biranju, kuma je odgovorila da nisu imali mnogo vremena da biraju, da ona čak i ne zna kada su bili u Narodnom pozorištu i da su najverovatnije uzeli ono što im se vizuelno učinilo najprikladnije. Uz osmeh je rekla da je dobro što nisu instistirali da se i ona „maskira“, već je imala slobodu da odabere haljinu iz svog garderobera.

 Sveštenik je svojim kostimom privukao najviše pažnje kod publike, jer je za tu priliku nosio pravoslavnu mantiju u kombinaciji sa „Guy Fawkes“ maskom ili poznatijom Anon-maskom. Na matičnoj ploči je prinosio mladencima prstenje, a sa laptopa se projektovao kopimistički simbol na levom video bimu. Ni jedan od ovih detalja nije deo bilo kakvih rituala, niti postoji bilo koji običaj vezan za ceremoniju sklapanja braka koga bi vernici i pripadnici kopimističke zajednice trebalo da se pridržavaju. Sve je ostavljeno slobodnom izboru i improvizaciji učesnika.

4

Kada se u obzir uzme da je pitanje autorskih prava uzdrmalo poslednjih pet godina svetsku javnost i postalo predmet mnogih rasprava između publike i vlasnika autorskih prava, kao i između aktivista piratskih pokreta i različitih privatnih agencija za zaštitu prava autora, jasno je da pokušaji i inicijative za izmenu zakona poprimaju sve ozbiljnije okvire. Kada je određena grupa aktivista odlučila da preraste u Piratsku partiju, vladajuće političke partije širom sveta, a najpre u Švedskoj i Nemačkoj, dobile su ozbiljnu opoziciju koja ostvaruje ozbiljne rezultate na izborima i ulazi u lokalne parlamente, pa i u evropski parlament. Pirati se bore u parlamentima, više-manje uspešno. Na dnevnom redu su im bile borbe protiv SOPA-e, PIPA-e, ACTA-e[7], koje su uspešno okončane i dobro prihvaćene i u američkom kongresu i u evropskom parlamentu. Inicijative su se nizale, ulične akcije, debate i protesti i danas traju, ali konkretnih rezultata, odnosno izglasavanja izmene zakona o autorskom pravu još uvek nema.

Hipoteza koju u ovom radu želim da iznesem je da osnivači alternativnog religijskog pokreta Kopimi, koji su i sami pirati i aktivisti, žele da doprinesu borbi za izmenu Zakona o autorskom pravu, ali iz jedne druge pozicije, a to je religija. Političko polje delovanja su već zauzele Piratske partije, ostalo je da se pokuša i sa pritiskom na donosioce odluka preko povrede verskih prava. Kao osnovu za ovu hipotezu uzimam činjenicu da su gotovo svi piratski aktivisti ateisti. U Srbiji su svi osnivači i aktivisti Piratske partije ateisti. Na društvenim mrežama zagovaraju sekularizam, često kritikuju Crkvu, zloupotrebu religije i manipulacije vernicima od strane pojedinih sveštenika SPC-a, ali i organizaciju nastave kao i sadržaj predmeta veronauka u osnovnim školama. Jedan od osnivača Piratske partije u Srbiji koji je na ceremoniji kopimistčkog venčanja u pravoslavnoj odori venčao u ulozi sveštenika mladi kopimistički par, takođe se deklariše kao ateista.

Formalnom registracijom religijskog pokreta u Švedskoj, sledbenici su stekli pravo da se na osnovu Zakona o verskim zajednicama uključe aktivno u borbu protiv Zakona o autorskom pravu.

Izmenom Zakona o autorskom pravu, kopimisti ali i svi ljudi, koji se ne osećaju sledbenicima „copy me“ religije, ali su zagovornici ideje o izmeni zakona, dobili bi mogućnost da slobodno dele i preporučuju digitalizovane sadržaje.

 

Na osnovu svega iznesenog jasno je da je opšta slika vezana za ovaj alternativni religijski pokret za sada prilično konfuzna, što proističe prvenstveno iz njegove veoma nejasne koncepcije, kao i iz različitih i sukobljenih stavova pripadnika zajednice, ali i još neustanovljenih rituala u praksi. U ovom radu su analizirani samo pojednini aspekti koji se odnose na nastanak ovog pokreta a uzumijući u obzir količinu dostupnih podataka, jasno je da pojedine iznesene stavove treba uzeti sa određenom dozom rezerve, budući da bi opsežnija analiza zahtevala daleko seriozniji pristup koji prevazilazi mogućnosti i potrebe ovog rada. Detaljnije istraživanje svih pojedinosti, kao i  konteksta koji su naznačeni u ovom radu, sigurno bi nam ponudilo jasnije odgovore i dalo značajne argumente za odbranu iznete hipoteze.

Napomena: Tekst je napisan u julu 2012. godine.

Autorka: Danijela Čupić

Tekstovi o religiji na portalu Pulse

[1]U daljem tekstu će se rodno zasnovane jezičke odrednice koristiti povremeno, gde rečenična konstrukcija dopušta,  ali ih autorka podrazumeva svuda i preporučuje da se tako i čitaju.

[2]Više o „Share“ konferenciji na zvanicnom sajtu: http://www.shareconference.net/rs/konferencija

[4]Zvanični statistički podaci o broju kopimista u Švedskoj (kao i u drugim zemljama), ne postoji. Osnivač iznosi paušalnu procenu na osnovu broja pratilaca zvanične Kopimi stranice na društvenoj mrezi Fejsbuk. Broj pratilaca ne može biti relevantan podatak, jer u njih spadaju i vernici i fanovi, simpatizeri, novinari, istrazivači itd. Zvanična Kopimi stranica nalazi se na ovom linku https://www.facebook.com/Kopimism.CtrlC.CtrlV?ref=ts

[5]Za sve uloge sam uslovno iskoristila termine koji se koriste da okarakterišu učesnike ceremonije pravoslavnog venčanja, jer su ih učesnici sami tako upotrebljavali iako kopimistička zajednica ne priznaje takve podele. Prema izjavi njenog osnivača Isaka Gersona u intervjuu za b92: „Ima li vaša crkva sveštenike? Imamo operativce koji rade kao, recimo, sveštenici, ali nemaju toliko zaduženja, jer smo mi organizacija sa horizontalnom strukturom.“ http://www.b92.net/tehnopolis/intervjui.php?yyyy=2012&mm=04&nav_id=599898 Horizontalna struktura je karakteristična i za piratske pokrete širom sveta, svi članovi su jednaki i ravnopravni među sobom i niko nije važniji od ostalih. Nema lidera, vođe ili bilo kakvog autoriteta koji treba da se poštuje, insistira se na ravnopravnosti svih u zajednici. (prim. aut.) Takođe, pored sveštenika, proizvoljno su (od strane samih učesnika) odabrani termini poput „mlada“, „mladoženja“, „kum“ i „kuma“, pa se u ovoj analizi tako i koriste.Прегледај чланак

[6]Po verovanju kopimista, informacije su svete, u njih se ubraja svaki dokument, odnosno svaki podatak od opšteg interesa, osim ličnih podataka, za čiju se pivatnost zalažu. Vera će po njihovom mišljenju živeti i razvijati se sve dok postoje vernici koji održavaju slobodan protok informacija.

[7]Više o ACTA sporazumu protiv koga su se borile Piratske Partije https://www.youtube.com/watch?v=NSAeoGA8Ts


Bibliografija

Frisk, L. 2005. Is “New Age” a Construction? Searching a New Paradigm of Contemporary          Religion. Religious Movements, International Conference – Globalization and Conflict:            Transnational Perspectives, June 2-5, 2005 – Palermo, Sicily.

Dostupno na: http://www.cesnur.org/2005/pa_frisk.htm (15. VI 2012.)

Hamilton, M. 2003. Sociologija religije: teorijski i uporedni pristup. Beograd. Clio.

Elektronski izvori:

1st Kopimism church wedding @ Share Conference,

https://www.youtube.com/watch?v=RpK2qgeiP3I (17. VI 2012.)

Hitech wedding, https://www.youtube.com/watch?v=lxOe4wBoiJE (17. VI 2012.)

Share konferencija, Beograd http://www.shareconference.net/rs/konferencija (19. VI 2012.)

Sweden recognises new file-sharing religion Kopimism, BBC

http://www.bbc.com/news/technology-16424659 (20. VI 2012.)

Zvanična Kopimi stranica, https://www.facebook.com/Kopimism.CtrlC.CtrlV?ref=ts (10. VI 2012.)

Gerson: Kopiranje je sveto, B92

http://www.b92.net/tehnopolis/intervjui.php?yyyy=2012&mm=04&nav_id=599898  (20. VI 2012.)

Šta je ACTA? https://www.youtube.com/watch?v=NSAeoGA8Tsc (21. VI 2013.)

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments