Okeansko osećanje u filozofiji i religiji

Okeansko osećanje u filozofiji i religiji

Okeansko osećanje, zajedno sa metaforom “osećanje večnog”, prvi je upotrebio Romen Rolan 1927. godine, u prepisci sa Frojdom posvećenoj religijskom iskustvu. Frojd se osvrće na tu temu u prvoj glavi svog dela Nelagodnost u kulturi (Das Unbehagen in der Kultur). On sužava okeansko osećanje na osećanje neraskidivog jedinstva sa svetom, primenjujući nekoliko psihoanalitičkih klišea, pre svega pretpostavku […]

Jung – čovek koji je vratio simbole

Jung – čovek koji je vratio simbole

Jung – čovek koji je vratio simbole Nesumnjivo je zasluga Junga što je u jednom grubom materijalističkom vremenu, kao što je naše, ponovno ukazao na dubine čovjeka i smisao ljudskog postojanja i izašao ususret neutaživoj čežnji ljudskog bića k individualnom razvoju i k Cjelini. Karl Gustav Jung: psihoanalitičar, čovjek za kojeg psiha predstavlja duboku realnost, […]

Dinamika psihičke energije

Dinamika psihičke energije

U Frojdovoj knjizi Dosetka i njen odnos prema nesvesnom direktno je apostrofiran fenomen uštede psihičke energije, kao izvor uživanja koje nam donose dosetka, komika i humor. Frojd je na studiju o dosetki bio potaknut radovima svojih savremenika u oblasti estetike, posebno Teodora Lipsa (Theodor Lipps) i Kuna Fišera (Kuno Fischer). Obrada psihologije estetskog doživljaja zahteva […]

Zašto je pisac “Lolite” mrzeo Frojda?

Zašto je pisac “Lolite” mrzeo Frojda?

Zašto je pisac “Lolite” mrzeo Frojda? Na jednom parčetu papira, koje datira sa početka šezdesetih godina prošlog veka, ispod naslova „Frojd“, stoji:  „Otkada sam se upoznao sa njegovim delima još dvadesetih, delovao mi je pogrešno, apsurdno i vulgarno.“ Zapis je napravio čuveni pisac Vladimir Nabokov. Džefri Grin, književnik i književni kritičar, u svojoj knjizi „Freud and […]

Психоанализа и религија – Владета Јеротић

Психоанализа и религија – Владета Јеротић

Психоанализа и религија – Владета Јеротић Откад је психоанализа као емпиријска научна дисциплина престала да се интересује само за откривање закона несвесног живота и лечење неуротичних пацијената, а то се догодило још за време Фројдовог живота, када је почела да објашњава законе друштвеног развитка и да је од једне практичне медицинске дисциплине прераста у један […]

Sigmund Frojd: Dostojevski i oceubistvo

Sigmund Frojd: Dostojevski i oceubistvo

Sigmund Frojd: Dostojevski i oceubistvo U bogatoj ličnosti Dostojevskog mogli bismo razlikovati četiri fasade: pisca, neurotičara, etičara i grešnika. Kako da se snađemo u ovoj složenosti koja zbunjuje? U odnosu na pisca ima najmanje sumnje, njegovo mesto nije daleko iza Šekspira. Braća Karamazovi su najveličanstveniji roman koji je ikada napisan, epizoda о Velikom Inkvizitoru jedno od vrhunskih […]