„Dečko, dama, kralj, špijun“

„Dečko, dama, kralj, špijun“: spektakularno i plitko

Ciklus od sedam romana Johna le Carréa s Georgeom Smileyjem kao glavnim likom, te pogotovo “trilogija o Karli” napisana sredinom sedamdesetih, spadaju bez sumnje u najveće kulturne spomenike hladnoratovske ere.

Le Carréovi špijunski romani su, kao prvo, reformirali sam žanr, preobrazivši špijunski triler iz naivne flemingovske akcije u složen i realističan žanr. Oni su, osim toga, i izvanredni socijalni romani. Nastali u šezdesetima i sedamdesetima, kad Britanija konačno silazi s imperijalne pozornice i postaje tek obična, mala europska država, le Carréovi romani sjajna su kronika jedne generacije koja je odgajana da služi Imperij, da bi potom doživjela njegov nestanak i u tome našla svoj kolektivni poraz. Konačno – i najvažnije – le Carréovi romani su proza koja slojevito propituje moral svakog rata, pa su mi često padali na pamet devedesetih, kad su izdaje, žrtvovanja čestitih i paktovi s nečasnima postali uvriježeni “dekor” i naše politike.

Prekomplicirano za film

Kao velika literatura, le Carréovi romani često su ekranizirani. Ironija je, međutim, da su najbolju filmsku sreću imali kasniji, post-hladnoratovski romani poput “Krojača iz Paname” ili “Brižnog vrtlara”, dok su romani Smileyjevog ciklusa često bili prekomplicirani, prekomorni za film.

Nije zato čudo da su Smiley i njegov KGB-ovski oponent Karla prirodno mjesto našli na televiziji, u slavnim TV serijama iz 1979. i 1982. u kojima je Smileyja glumio Alec Guinness.

[youtube 5h1XZ0LzVg4]

Ima li smisla “Dečko, dama, kralj, špijun” – prvi i ključni roman “Karline trilogije” – ekranizirati nanovo, u post-hladnoratovskoj eri? Tim BevanEric Fellner – najpoznatiji britanski filmski producenti, tvorci svih hitova Hugha GrantaRowana Atkinsona – smatrali su da je odgovor potvrdan.

[youtube]-TvdqRvCwGg[/youtube]

Stoga su producirali novu filmsku verziju le Carréovog romana koja je predstavljena u Veneciji. Mitskog Smileyja ovaj put glumi (izvrsno) Gary Oldman , a režiser projekta je ŠveđaninTomas Alfredson (“Neka uđe onaj pravi”).

Podrška pisca

Nastao uz punu podršku le Carréa koji je na špici potpisan i kao koproducent, film vjerno slijedi zaplet izvornika i prati nastojanje umirovljenog agenta SIS Smileyja da s malom skupinom odanih ljudi razotkrije špijuna u vrhu službe: pet je mogućih sumnjivaca – među njima i sam Smiley – a svatko je od njih imenovan figurom iz dječje brojalice: tinker, tailor, soldier…

Uoči nastanka filma, filmski biznis s iznenađenjem je primio vijest da Universal, studio koji inače prati filmove Bevana i Fellnera, nije stao financijski iza “Dečka, dame…” što je protumačeno kao znak nepovjerenja u projekt. Na žalost svih ljubitelja le Carréa (mene prvog) pokazalo se da je nepovjerenje imalo temelja: Alfredsonov film ispao je slabiji od očekivanog.

La Carré u rukama švedskog režisera skliznuo se nažalost na tipičnim greškama romanesknih adaptacija. Poveliki i prilično zamršeni zaplet romana scenaristi su htjeli sabiti u 130 minuta pa se kroz priču često protrčava, film obiluje suvišnim flash-backovima i često biva težak za praćenje čak i onima koji poznaju roman.

Bogatstvo le Carréove karakterizacije likova ovdje je tek prisutno u zametku, a s introspektivnom komornošću le Carréove proze Alfredson se borio gomilanjem paralelnih sekvenci i vizualnim gomilanjem, što nas još više odvlači od emocionalne jezgre stvari. U konačnici, film je ispao upravo oprečan le Carréovoj prozi – dakle, spektakularan i plitak.

Ozbiljno razočaranje

U svemu tome ima i dobrih stvari, ponajprije sam Gary Oldman koji sjajno utjelovljuje Smileyja kao sivog, naizgled nezanimljivog birokrata “sovjetskog” stajlinga iza čije dosadne vanjštine kucka šahovski mozak. Ipak, “Tinker, Soldier..” ozbiljno je razočaranje.

J. Pavičić

Jutarnji list online

Tekstovi o filmu na portalu P.U.L.S.E

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments