Ulogujte se / Kreirajte profil

Furijeov red stvarnosti (vjerovali ili ne)

Iako toga najčešće nijesmo svjesni, svaki put kada smo čulima doživljeli spoljašnji nadražaj koji pruža umjetničko remek-djelo, slučajno prisustvovali ili imali na dohvat ruke odlomak stvarnosti koji je iz nas izvlačio grančice sa drveta duboke svijesti – vrhovnih oblika svijesti koji nam se svima čine neopisivim, onda smo radili ono i dešavalo nam se ono zbog čega su svi stvorili i imali želju da stvore sve što valja u potrazi za odgovorima. Sve to, zajedno sa nama i riječima koje čitamo sada, čini – Furijeov red stvarnosti. (Matematički dio traje samo jedan pasus, ne gubite nadu)

Testerasta funkcija predstavljena pomoću Furijeovog reda

Testerasta funkcija predstavljena pomoću Furijeovog reda

Zvuči nevjerovatno ili malo vjerovatno ali izgleda lijepo i sama mogućnost poređenja i dobre analogije je posledica svojstava Furijeovog reda (kao ideje, u najmanju ruku) koji se prožima kroz čitavu stvarnost. Komplikovano je koristiti, i u domenu matematike i u domenu stvarnosti, ali je jednostavno za shvatiti. Furijeov red je dobar matematički alat za probleme na koje nailaze primijenjene nauke. Sinusna i kosinusna funkcija, koje koristi, su lagan model za upravljanje i analizu procesa čiji su dio. Bilo kakva funkcija koja ima talasno svojstvo tj. koja je periodična, sa poznatim periodom ponavljanja, može da se predstavi sumom niza sinusnih ili kosinusnih funkcija sa svojstvima određenim početnom funkcijom. Što je veći broj tih funkcija (koji teži beskonačnosti) to je aproksimacija početne funkcije pomoću njih preciznija. Ovo je primijenjeno u brojnim naučnim disciplinama koje za predmet imaju bilo kakav oblik talasa ili signala. Tako – dobijen signal oblika kvadratne funkcije bi činile prave, ispunjene linije međutim kada bi približili jedan njegov dio, vidjeli bi da ga čini veliki broj gusto zbijenih sinusnih(recimo) funkcija. Najvažnije u toj činjenici i primjeni je da početna funkcija može da se analizira sa dosta većom lakoćom i sa dovoljno velikom preciznošću. A jedna sinusna mikro funkcija nosi podatke o ‘velikoj’ funkciji koju tvori.

Ovo je moment u izlaganju ideje kada bi moglo da se stane sa opisivanjem druge strane poređenja i taj posao, zajedno sa sintezom, ostavi za onoga ko čita. Intuitivnost čitača i jasnost već napisanog su pod znakom pitanja, i zbog toga hajde da radimo zajedno.

 377745

Da Vinčijeva misao: – Da izgradiš kompletan um proučavaj nauku umjetnosti, umjetnost nauke, uči kako gledati. Spoznaj da je sve povezano sa svim.- ne bi smjela predugo da ostane aksiom koji živimo. Spoznaja, osjećaj i doživljenost povezanosti svega zaista nudi sferu mirnoće i zabave. Zbog toga često sebe zabavljam i testiram svoju intuitivnost i logiku pronalaženjem povezanosti među najobičnijim svakodnevnim stvarima, nešto slično igri Six Degrees of Kevin Bacon. Onda se javio trenutak kada sam sebi postavila pitanje:- Da li to ja proizvodim i navodim vodu na svoju vodenicu?

-E pa ako sam ja luda i nesmotrena, onda su i svi ljudi koji su ikada živjeli i svi zajedno uspjeli da stvore jaku mrežu ideja po kojoj se bezbjedno i mirno može koračati – takođe promašeni i nekorisni. Vidljivo je da to nije slučaj jer hronološki mi, kao civilizacija, stojimo na sve većim leđima divova. Leđa divova su građena na tradiciji i iskustvu a postajala su veća zahvaljujući dobrim temeljima za nadogradnju onoga za šta su temelji bili neophodni i iz kojih je uzročno-posledično svakog trenutka nicao novi, kvalitetniji svijet. Nataložena znanja su povećavala krug našeg dometa, a krug je rastao jer su nova znanja nicala iz sjemena starijih učenja. Rast, onaj pravi civilizacijski, umski i humani je moguć samo kroz zbrajanje ili množenje nečega već postojećeg u šta smo uložili godine, energiju i živote. Dobijanje većeg od manjeg je proizvod zbira ili proizvoda a ne može se sabirati ili množiti nešto što nije u vezi. Što više operacija množenja i sabiranja izvršimo, uzimajući u obzir sve veći broj članova, to smo bliže idealu doživljaja potpune stvarnosti. (Dramska pauza) Da, to je upravo oblik ideje na koju ciljam!

Biblioteka u Aleksandriji

Biblioteka u Aleksandriji

Svaka filozofska škola, religijsko učenje, naučna disciplina i vrsta umjetnosti je dala svoj doprinos u sumi percepcije stvarnosti koju imamo sada. Daleko je od toga da imamo idealan model i potpuno doživljenu stvarnost jer bi to onda značilo da nam je broj sabiraka ili množitelja bio konačan, a to nije slučaj u Sizifovskom poslu od života a nije slučaj ni u matematici gdje je beskonačnost nepoznat, ali izvjesan pojam. Neka od tih saznanja i ideja su dala više jer su svojim obimom i obuhvatnošću za sebe zakačila više stvarnosti u kojoj se nalaze i ljudima dala sliku te stvarnosti sa još sitnijim pikselima od piksela sa prethodne slike. Ta saznanja su, svojom eksplicitnom univerzalnošću, jednostavnošću i genijalnošću njihovog pokretača, jasno uočiva i sveprisutna. Naravno, uz te karakteristike, i opšteprihvaćena. Zato opšteprihvaćenost i popularnost postaju vrijednosne kategorije na osnovu kojih se ocjenjuje kvalitet nove ideje. A ustvari, ne samo da su takva određenja nepotrebna jer svaka ideja u svojoj suštini nosi vrijednost koja će joj obezbijediti ili ne mjesto u slici doživljaja stvarnosti  nego sa sobom nose i štetu, kao da svojim kriterijumom brišu djelove stvorene slike koji su se u nju savršeno uklopili.

photojoiner

U tom toku, djelovi tradicije su dovedeni u pitanje. Prvo treba da budemo na čisto sa tim šta tradicija predstavlja za čovjeka i čovječanstvo. Tradicija je skup kulturnog nasljeđa čovječanstva. Najizdržljiviji djelovi nauke, filozofije, umjetnosti i svih drugih čovjekovih djelatnosti. Mi stojimo na njima, a ne može se stajati na nečemu što je slabašno i nepovezano, to će znati svaki građevinac. Zato tradicija za čovječanstvo predstavlja oslonac, a za čovjeka primjer. I poslije godina i godina, raznih poplava, erozija i vjetrova, ono što je ostalo od tradicije je, izgleda, sasvim dovoljno za oslonac čovječanstva a za čovjeka su to primjeri vrline i djelovanja koji se ne mogu obrisati. Naravno, postoje materijali koji su katkad čovječanstvu bili neophodni za zakrpe rupa u stvarnosti-tradiciji koju su stvarali i to su one tvorevine tradicije koje su u savremenom dobu i dovedeni u pitanje. Kako se tradicija ne može tek tako uništiti (što bi bilo loše) onda se ona mora bar pokušati tumačiti jer iza tog nadograđenog materijala su stubovi koji traju vjekovima, milenijumima. To su isti stubovi koji nas danas drže i sve to oko njih stvoreno, što se stvara ili će se stvoriti je možda (možda!) njihov pokrov koji prati njihov oblik ali drži naš pogled daleko od njih. Zašto ih pokrivamo vjekovima, nepoznato je. Zašto ih gađamo olujama, nepoznato je. Ali ako ih gađamo olujama, onda je jasno zašto ih pokrivamo. Svi slojevi imaju čvrstu vezu sa njima i zadržavaju njihov oblik. Samo uz tumačenje svakog od tih djelova slojeva i slojeva možemo uvidjeti da postoji nešto jedinstveno što ih veže, stub koji ih nosi, čiji smo dio. Da postoji nešto što zajedno grade a šta je ogromno i zato nama nevidljivo kroz kratkotrajan i površan pogled.

12509281_10153874888767661_6229189110590555829_n

Površnost je posledica nemogućnosti prave percepcije. I na tu kaznu smo zauvijek osuđeni. Ali pokušajte nekad ovu misaonu vježbu: Sigurno negdje u okolini postoji malo veće brdo na čijem se vrhu nalazi ono što stručnjaci u telekomunikacijama zovu repetitor. Vjerovatno postoji i put u blizini, kojim se može prolaziti da bi se iz blizine vidio taj repetitor. Oko svakog brda ili u blizini, vjerovatno postoji i dolina. Sa svim tim na umu ili ispred sebe, zamislite kako lebdite iznad  repetitora, radite to u stavu lotosa ili kako odgovara. Dolina okolo je sve, hronološki i poziciono. I sve to vidite. Ništa drugo ne postoji ni ispod ni iznad ni iza. Dolina je potpuna stvarnost. Svaki njen dio je stvarnost i vidite ga, uklopio se. Ako vidite ovu sliku, onda vidite sve i sami ste sve:

Testerasta funkcija predstavljena pomoću Furijeovog reda

Testerasta funkcija predstavljena pomoću Furijeovog reda

Vjerovatnoća je velika da se pravi recept sastoji baš u tome da postojeće ili stvari koje su postojale postanu osnova za stvari koje će postojati. Ne smijemo sebi dopustiti taj rizik da selektivnim ili proizvoljnim odabirom previdimo činioce pune stvarnosti i napravimo rupe u našoj djelimičnoj percepciji života. Tako nastaju nerazumijevanje, nestrpljenje i besmisao.

Zato ostanimo otvoreni i zainteresovani za univerzum i sve u njemu stvoreno jer on isijava nas a mi se izlivamo u njega. Ne nadograđujemo ga, nadograđuje nam se.

Za P.U.L.S.E Vesna Mandić

TwitterGoogle+

Jedan komentar na tekst Furijeov red stvarnosti (vjerovali ili ne)

  1. Le Fourier

    28/02/2016 at 19:06

    Odličan tekst!

Ostavite komentar

Vaša uneta email adresa neće biti javno vidljiva. Obavezna polja označena su *