Nepodnošljiva stvarnost Facebooka

Nepodnošljiva stvarnost Facebooka – Zašto uopće neke ljude nazivamo svojim prijateljima? Zašto uživamo u njihovom društvu? Zašto se uzdamo u njih u teškim situacijama i zašto smo skloni povjerovati njihovom sudu o stvarima o kojima nam često temeljito ovisi tok života?

Zato što su prijatelji ljudi koje cijenimo. Zato što predstavljaju barem nešto od onoga što u bivanju smatramo vrijednim i što to dijele u prijateljstvu s nama – ljubav, empatiju, pamet, vrijednu misao, kreativnost, inspiraciju, glazbeni i svaki drugi ukus … Vjerujemo i da nas barem donekle vole, inače ih ne bismo zvali prijateljima. Zbog te ljubavi smo im se skloni prepustiti kad smo slabi i zdvojni. U njihovim se rukama osjećamo sigurno i vjerujemo da ćemo od njih dobiti posve neopterećenu i nepragmatičnu ljubav – to je ono što u teškim situacijama u životu ostaje jedina vrijednost. Prijatelji su ljudi koji prema nama nemaju skrivenih namjera.

Ne postoji ništa što ponižava više od prijateljstva vukova: izbjegavaj to iznad svega.
 

– Marko Aurelije, “Meditacije”

 Gledam unatrag na tekst koji sam napisao i vidim da sam različite izvedenice riječi “vjera” i “ljubav”upotrijebio pet odn. četiri puta. Prijateljstvo je između ostalog i vjera u obostranu ljubav.
Od svog brata Severusa [naučio sam] vjerovati da me moji prijatelji vole.

– Marko Aurelije, “Meditacije”

 nepodnosljiva_stvarnost_facebooka_lead
Ako nekoga smatraš prijateljem, a ne vjeruješ mu kao što vjeruješ sebi, činiš tešku pogrešku i ne razumiješ u potpunosti snagu pravog prijateljstva.

– Seneka, “Pisma stoika”

 Gledam unatrag na tekst koji sam napisao i brojim: koliko imam prijatelja? Ako sam nabrojao do jedan – dobro je! Ako sam nabrojao do dva ili više – sretan sam!

Kao što vjerujemo da nas prijatelji poznaju pa i u onim aspektima koji nisu slavni, vjerujemo i da mi poznajemo svoje prijatelje. To što ih poznajemo i što oni nas poznaju i omogućuje prijateljstvo. Prijatelji naravno nisu isti kao i mi. Upravo je razlika ta koja omogućuje prijateljstvo koje izgrađuje i jednog i drugog u odnosu. Ali prijatelji nisu ni vrlo različiti od nas. Inače ne bismo mogli prepoznati u njima ono što sami smatramo vrijednim i ne bismo im mogli vjerovati. Prijatelji su umjereno različiti od nas. Ne previše.

… ne bi trebao postati kao oni loši samo zato jer ih je mnogo, niti bi trebao biti neprijatelj mnoštva zato jer nisu poput tebe. Povuci se u sebe što više možeš. Veži se s ljudima za koje je izgledno da će te poboljšati. Lijepo dočekaj one koje ti možeš poboljšati. Proces je uzajaman: ljudi uče kad podučavaju.

– Seneka, “Pisma stoika”

Naravno, nije sve ono u što o svojim prijateljima vjerujemo istina. Možda ih ponegdje potcijenimo, ali je mnogo izglednije da ih u svojoj ljubavi i vjeri precijenimo – ipak su oni naši prijatelji. Nije nam posve poznato kako se naši prijatelji odnose prema drugima. Zbog vremena. To je onaj dio vremena koji ne provode s nama. Ali, svejedno, prilično smo sigurni da donekle prepoznajemo kako se odnose prema supruzi, mužu, majci, sestri, šefu, drugim prijateljima. Zato jer ih ipak dobro poznajemo, barem u onoj konstrukciji koju smo o njima uspjeli izgraditi. No, ipak, kladim se da bismo se barem donekle iznenadili nekim njihovim odnosima kojima bismo svjedočili, onako, slučajno. Tajno. Voajerski.

nasumicna_mreza2

Nemamo mnogo uvida u mrežu međuljudskih odnosa u “stvarnom” svijetu – prepoznajemo one odnose kojima svjedočimo iz prilične blizine, a nemamo zapravo pojma kako se naš prijatelj odnosi prema npr. nekom svom poznaniku koji je posve izvan mreže naših poznanstava. Može li biti da je naš prijatelj u takvim, nama nevidljivim kontaktima, posve drukčija osoba nego kad je s nama?

Iskreno vjerujem da članovi mog brzo prebrojivog skupa prijatelja nisu takvi, ali, naravno, ne mogu u to biti siguran. No, zahvaljujući desetomjesečnom iskustvu vrlo aktivnog bivanja na Facebooku (FB), mogu sa sigurnošću reći da među mojim, relativno oprezno odabranim FB “prijateljima” [1], ima zamjetan broj takvih.

To su npr. ljudi koji se u komentarima i privatnim razgovorima [2] sa mnom o temama koje sam pokrenuo na svom zidu [2] izjašnjavaju na jedan način, često kompatibilan sa stavom koji sam iskazao, a na drugim zidovima iskazuju često potpuno suprotno mišljenje, opet uglavnom kompatibilno s mišljenjem vlasnika zida na kojem pišu. Neki su moji FB prijatelji čak i odobravali, lajkali i “konstruktivno” komentirali kad sam govorio o negativnim ulogama konkretnih ljudi, najčešće u sustavu znanosti. Kasnije sam znao ustvrditi da su ti isti moji FB prijatelji pisali posve suprotno, lajkali posve dijametralno, ponekad upravo na zidovima pojedinaca čije sam djelovanje kritizirao! [3] Nije, naravno, problem ako netko drukčije misli, problem je što je takvo djelovanje posljedica nekih drugih poriva, a ne nužno neslaganja o konkretnoj temi.

Postoje imena za takvo ponašanje: prijetvornost, prevrtljivost, neprincipijelnost, licemjernost, lažljivost, himbenost, dvoličnost, prevarljivost, podmuklost, udvornost, neiskrenost, kameleonstvo – nijedna od tih riječi ne opisuje prijatelja, ali ponekad, a rekao bih i nezanemarivo učestalo, opisuje FB prijatelja [4]. Facebook je zbog jednostavnosti iskazivanja stava i naklonosti koju omogućava digitalni svijet klikanja (“lajkanje” [3]) postao mjesto gdje se prijetvornost i poltronstvo pojavljuje i razotkriva mnogo lakše nego u stvarnom svijetu.

cracked-facebook-logo

Zahvaljujući priličnoj preglednosti Facebooka i mreže kontakata, često je za takvo ponašanje moguće pronaći razlog, neki interes, poslovni ili politički odnos, neku neobičnu povezanost na putu od nas do našeg prevrtljivog “prijatelja”, neke svjetonazore koji se potpuno isključuju, ali su posredno povezani putem nekih čvorova u toj mreži FB “prijateljstava”. Onima koji imaju volje za istraživanje, ta mreža pruža ogromnu količinu informacija, a i sam sam imao priliku uvidjeti koliko je lakše razaznati razloge zbog kojih se netko na određeni način odnosi prema meni, isključivo analizirajući mrežu njegovih FB kontakata [5] i komentare na njegovom zidu.

Osobu prihvaćenu kao prijatelja zbog svoje korisnosti njegovat će se samo dotle dok je korisna. To objašnjava gomile prijatelja koji se okupljaju oko uspješnih ljudi i usamljenu atmosferu oko onih upropaštenih – njihovi su prijatelji pobjegli od njih u ključnom trenutku iskušenja; to objašnjava bezbrojne skandalozne primjere ljudi koji napuštaju ili izdaju druge zbog straha za sebe. Kraj neizbježno odgovara početku: osoba koja s tobom započinje prijateljstvo zato jer se isplati jednako će tako prestati biti prijatelj zato jer mu se tako isplati.
 

– Seneka, “Pisma stoika”

Treba ovdje dodati i da su ponekad razlozi za prevrtljivo ponašanje donekle razumljivi, a u ovom samotnom svijetu ponekad se svedu čak i samo na potrebu za sudjelovanjem u (navodnom) zbivanju pa makar i kakvim lajkom ili kratkim komentarom tu i tamo. Facebook je samo po nazivu svijet prijatelja, a zapravo je i svijet usamljenih ljudi.

facebook-search

Često čujemo kako Facebook i druge društvene mreže ne predstavljaju stvarni svijet i stvarne međuljudske odnose. Prije svog iskustva na Facebooku i ja sam mislio nešto tako, ali sad mislim posve suprotno. Facebook razotkriva više i jasnije nego što smo možda i spremni vidjeti. Facebook je po uvidu koji pruža u himbeno i svako drugo djelovanje naših “prijatelja” zapravo nepodnošljivo stvaran. Takav bismo uvid vrlo teško dobili u nedigitalnom životu, s prijateljima i poznanicima o čijim je vezama s drugim ljudima nemoguće steći dovoljno informacija već zbog prostorno-vremenskih ograničenja fizičkog svijeta. Zadnjih deset mjeseci bivanja na Facebooku bilo je za mene vrlo poučno iskustvo. Znao sam, naravno, da je Facebook medij za propagaciju vijesti, ideologije, političkih opredjeljenja, laži, ali sam mnogo manje bio svjestan svega što se kroz tu platformu može naučiti o ljudima. Čak sam i o ljudima koje poznajem iz stvarnog života zahvaljujući (…) Facebooku promijenio mišljenje. Često na gore, nažalost. Ne kažem “nažalost” zbog Facebooka, naravno, nego zbog ljudi i zbog svog mentalnog zdravlja i mira.

Vjerovati svakome podjednaka je pogreška kao i ne vjerovati nikome (premda bih prvo nazvao dostojnijim, a drugo sigurnijim ponašanjem).

– Seneka, “Pisma stoika”

Netko “mudar” bi me ovdje pokroviteljski uputio u ljudsku narav i objasnio mi da su ljudi takvi. Ljudi su, naravno, takvi. Ali prijatelji služe da tu činjenicu zaboravimo ili da je barem lakše podnesemo. Problem je, dakle, semantičke naravi 🙂 Nemojte nikako zamijeniti FB prijatelje s prijateljima. Onom dvojicom s početka teksta.
Ako si koristio tu riječ na neki popularan način, a ne prema njenom stvarnom značenju, i nazvao ga “prijateljem” na sličan način kao što se kandidatima obraćamo kao “gospodi” ili kao što nekoga pozdravljamo s “moj dragi druže” ako nam njegovo ime pobjegne iz sjećanja kad ga sretnemo, onda se to može opravdati.

– Seneka, “Pisma stoika”

Moram svakako nadodati i da sam na Facebooku upoznao nekoliko iznimno zanimljivih, a još uvijek 🙂 mi se čini i dobrih pa i kompatibilnih ljudi. Zapravo, po svemu što znam, tih nekoliko bi možda ispunili i uvjete za prave prijatelje – one s početka posta – ali to se vjerojatno nikad neće dogoditi, jer vrijeme na Facebooku ide mnogo brže od onoga u stvarnom životu i pitanje je postoji li stvarno vrijeme u kojem bi mi ti dobri FB prijatelji mogli postati i stvarni prijatelji. Podsjetilo me je to na jednu moju FB objavu od 22. rujna 2016. godine:
 
Primijetio sam kako ovdje ljudi dolaze i odlaze. Kao i u životu, zapravo, samo desetak puta brže.

Svakako bih svakom odraslom preporučio, barem na ograničeno vrijeme, iskustvo Facebooka. To je odličan način da se dobije uvid u međuljudske odnose, a i u ljudsku narav koji je nemoguće dobiti u fizičkom svijetu. Zapravo, apsolutno je nužno iskusiti tu nepodnošljivu stvarnost Facebooka, barem prije nego što još jednom zaključimo da je stvarnost precijenjena. Sanjari obično tako zaključuju.

Samo je mudrac zadovoljan onim što je njegovo. Sva budalastost pati od nezadovoljstva sobom.

– Seneka, “Pisma stoika”

facebook-logo-3d-laptop-wallpapers

DODATNA OBJAŠNJENJA (uglavnom za one koji nemaju pojma o Facebooku):

[1] Na Facebook sam  došao 2. veljače 2016. godine. FB traži da za početak identificirate “prijatelje” preko kojih dalje stvarate mrežu prijateljstava. Ja sam “identificirao” Mimu Simić koju sam znao iz stvarnog života, a znao sam i da je aktivna na Facebooku. Poziv za prijateljstvo sam poslao i svom diplomantu koji me je nekad davno pozivao na FB i još trojici-četvorici meni simpatičnih poznanika koji su mi također predlagali tu društvenu mrežu. I tu su moji pozivi za prijateljstvo prestali, a praktički svi ostali “prijatelji” su pitali mene za prijateljstvo (još sam dvoje “uprijateljevao” iz stvarnog poznanstva i po zajedničkom dogovoru u zadnjih mjesec-dva, a čini mi se da sam i jednom poslao zahtjev FB prijateljici koja je lijepo pisala o mojoj knjizi). Postavke na Facebooku sam podesio tako da mi samo prijatelji prijatelja mogu slati zahtjeve za prijateljstvom. Pomalo nepovjerljiv prema Facebooku zbog nekih neugodnih iskustava ljudi koje poznajem, a i o kojima sam čitao, svoj sam FB zid postavio ponešto oprezno – samo prijatelji koje sam odobrio mogu po njemu pisati. Stoga sam zahtjeve za prijateljstvom donekle konzervativno prihvaćao, odobravajući samo one za koje mogu provjeriti da se radi o stvarnoj osobi, premda na kraju imam i troje – četvero FB prijatelja kojima ne mogu ustvrditi stvarni identitet, a prihvatio sam ih jer mi se dopalo ono što sam pročitao na njihovim zidovima – jedan od njih je npr. Sven Adam Ewin, Facebook pjesnik s “renomeom” koji piše vrlo dobru, nerijetko i odličnu poeziju.

Također nisam prihvaćao zahtjeve ljudi koji su mi nepoznati, nisu javne osobe, a o njima je bilo nemoguće saznati bilo što s njihovog zida ili iz Google pretraživanja. Nisam prihvaćao ni zahtjeve ljudi čija su mi stajališta ili način pisanja o važnim stvarima potpuno neprihvatljivi, a to se dalo ustvrditi s njihovog zida. Ovdje se prvenstveno radi o ljudima koji FB koriste za političku propagandu, pogotovo u kontekstu znanosti, na način za koji smatram da je društveno štetan. Nisam prihvaćao ni zahtjeve ljudi sa simpatijama prema ustaštvu premda je takvih bilo malo. Završilo je tako da sam prihvatio oko trećinu svih zahtjeva za prijateljstvo koje sam dobio.

Dugo razmišljaj o tome bi li trebao određenu osobu prihvatiti kao prijatelja.

– Seneka, “Pisma stoika”

[2] Svaki korisnik Facebooka može objavljivati, prvenstveno na svom “zidu” (wall) koji dobiva s registracijom. Na tom se zidu može vidjeti ono što je on želio podijeliti s bilo kime. Ako ste dotičnom prijatelj, onda na njegovom zidu možete vidjeti i sadržaje koje ona / on dijeli samo sa svojim prijateljima. Na mom je zidu više od 95 % objava javno tj. vidljivo svima. No, osim javnog komuniciranja na zidu (koje može biti vidljivo svima ili samo prijateljima, ovisno o tome kako je vlasnik zida odredio privatnost objave), postoji i način komuniciranja putem FB inboxa. Radi se o “privatnim porukama” koje vam prijatelji mogu slati, a ovisno o tome kako ste odredili privatnost svog profila, na taj vam se način mogu javiti i ljudi koji nisu prijatelji. Takav je način komuniciranja privatan i vidljiv samo vama i pošiljatelju poruke.

[3] Lajk, oznaka slaganja (zapravo klik mišem na ikonicu) na Facebooku je prilično jeftina roba i ne treba ga interpretirati preozbiljno jer se daje olako, u djeliću sekunde i često nepromišljeno.

[4] Postavlja se, naravno, pitanje kako tretirati svog prijetvornog FB prijatelja nakon što saznate o njemu stvari koje vam se nimalo ne dopadaju. Možete ga, naravno, ignorirati (na kraju, ipak se ne radi o pravom prijatelju), što bi u mom slučaju značilo da i dalje ima opciju pisati po mom zidu. Facebook omogućava i da ga jednostavno “ispišete” iz prijateljstva. Ovu sam opciju iskoristio u 3-4 slučaja gdje je vrsta prijetvornosti bila nekompatibilna s pretpostavkama “prijema u prijateljstvo”, vidi [1]. Bilo je i desetak slučajeva gdje su neki od mojih FB prijatelja zaključili da sam im nekompatibilan pa su oni mene “ispisali” iz prijateljstva.

[5] Kao primjer navodim jednog “kolumnista” koji je iskoristio jednu od svojih “kolumna” da o meni napiše hrpu laži. Uvidom u njegov FB profil i mrežu kontakata, praktički odmah sam saznao da mu je djevojka visoko pozicionirana na izbornoj listi minorne stranke o kojoj sam kritički pisao nekoliko puta zato jer im je jedno od važnih područja interesa bila znanost. Ovakvu informaciju puno bih teže dobio bez Facebooka, iz “stvarnog” svijeta.

Antonio Šiber

Konstrukcija stvarnosti

Tekstovi o društvu na portalu P.U.L.S.E

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

4 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
View all comments
Lola
Lola
7 years ago

Nepodnošljiva stvarnost FB ne može ignorisati nepodnošljivu lakoću prezentiranja, najpre sreće u najširem smislu reči, podjednako kao i uspeha, potom popularnosti, društvenog statusa, svestranosti, itd. Sveprisutna sujeta, prepotentnost, razmetanje, pa i licemerstvo, prevazilaze ono lepo u druženju na FB. Ne brinu toliko prijatelji koje nikada nećemo sresti, jer njih realno i ne poznajemo, već oni iz stvarnog života. Neke koje znam koliko i sebe doživljavam kao sasvim nove ličnosti, jer su na FB naprasno postali sve ono što im je u stvarnom životu promaklo, uspešni biznismeni, vrhunski intelektualci, svetski putnici. Neki su nam “otkrili” svoje aristokratsko poreklo i bliske kontakte sa istorijskim ličnostima, drugi su se zahvaljući zaslugama vinuli u neslućene visine na društvenoj lestvici. FB je postao idealan ventil za bezbolno i jednostavno predstavljanje našeg “ja” kakvo bi trebalo da bude, ispravljajući očito nezadovoljsto sopstvenim bivstvovanjem naizgled ispunjenih ličnosti. Dakle, prijateljstvo – da, ali uvek sa dozom opreza i rezerve i spremnošću na neočekivana iznenađenja.

Душко Јевтовић
Душко Јевтовић
7 years ago

Немам фејсбук страницу, али моја ћерка и супруга је имају, а и већина мојих пријатеља, па сам стекао ограничени увид у ову популарну појаву.
Технолошке електронске иновицаји су неминовност и уносе промене у живот, тако да фејсбук делује и на нас који га не користимо.
Приметио сам да се на фејсбуку објављују, најчешће, фотографије са летовања, прослава, рођендана, па сам се нашалио казавши мојој жени, која је тек била послала наше фотографије са плаже, да је основни покретач фејсбука жеља: “Нека цркну сви наши душмани”!
Заиста, приказивати само безбрижне тренутке одмора и радосних догађаја, значи занемаривати и скривати (не само од других него и од себе) тежу страну живота, патњу, која је неопходна за обликовање наше личности и без које не би било ни среће, јер заједно чине целину наше душе, а ако нисмо целовити – онда смо осакаћени и неостварени, ма колико се упињали да то прикријемо сликама које подупиру нашу шарену лажу!
“Потемкинова села” су појавно лице фејсбука, мада се путем ове друштвене мреже могу упознати и стећи истинити пријатељи, чак и будући брачни другови. Знам за два брака закључена после познанаства на фејсбуку и оба су складна и испуњена љубављу. Ово истичем да покажем да сам свестан да преовлађујуће дејство фејсбука није и једино.
Осим тога, и смрт драге особе, читуље и помени, налазе своје место на фејсбуку, па рођаци из удаљених крајева света изјављују саучешће и могу да виде сахрану иако јој нису присуствоали, што до скора није било могуће. Такође, многе деде и бабе у Србији се радују унуцима чије фотографије, покрете и гласове могу да виде и чују само преко фејсбука.
Једноставно, ново време доноси нове обичаје, с тим што је радост посредством екрана непотпуна, јер је лишена топлине загрљаја, коју електронске скаламерије не могу да дочарају и надокнаде.

QQLL
QQLL
7 years ago

Sjajan tekst i sjajni komentari! Definitivno se stvari otimaju kontroli sa socijalnim mrezama.. Zapravo problem je sto kontrola i ne postoji, odnosno ne postoji za malog coveka i mali zivot koji je u punom cvatu sirom sveta..

Everett
Everett
7 years ago

“Pakao su drugi ljudi”, napisao je jednom J. P. Sartre u drami “Bez izlaza”. Refleksija nas samih od druge ljude. Kakav li je tek Facebook pakao..