Pit Mondrijan – Od imresionizma do neoplasticizma

Pit Mondrijan – Od imresionizma do neoplasticizma

Mondrijana često nazivaju „letećim Holanđaninom slikarstva“ i „umetnikom-hodačasnikom“ zbog njegovog stalnog menjanja prebivališta – od Amsterdama, preko Pariza i Londona, pa sve do Njujorka gde se na kraju skrasio. Za to vreme njegov stil neprestano je evoluirao, od realističkih tradicija haške škole do geometrijskog apstrakcionizma ili neoplasticizma. Njegove slike jasno prenose uticaj različitih umetničkih pokreta kao što su impresionizam, fovizam i, što je najvažnije kubizam.

U njegove rane radove spadaju slike pejzaža i mrtve prirode koje su bile tipične za holandski impresionistički pokret. U Holandiji su izuzetno poštovali francuske umetnike (imresioniste i barbizonce) zbog njihovog naturalističkog slikarstva, rađenog neposredno u prirodi. Mondrijan nije bio izuzetak. O očiglednom uticaju francuskog slikarstva svedoči Vetrenjača na vodi. Glavnu ulogu, koja određuje forme, igra svetlost. Pažnja poklonjena detaljima govori o naturalizmu.

Vetrenjača na vodi (oko 1905)

Međutim, Mondrijan se udaljava od takvog pristupa i više pažnje posvećuje posmatranju prirode i efektima svetlosti. Nakon susreta sa fovizmom, on u svoje stvaralaštvo uvodi nove metode. Uticaj pariskih „divljaka“ se najbolje vidi na slikama Vetranjača na suncu i Svetionik u Vestkapelu. Svetionik, kao i vetrenjača, spada u najčešće Mondrijanove motive. U tom periodu on se bavi teozofijom i izbor svetionika kao glavnog motiva nije slučajan. Prema Mondrijanu, on predstavlja simbol borbe između kopna i mora, zemlje i vode, a s druge strane on određuje„suprotnost između prirode i čoveka: svetionik koji je čovek podigao da bi se suprotstavljao stihiji, gordo se uzdiže u nebo i svojom svetlošću pokazuje put zalutalim brodovima kao zabludelim dušama…“

Svetionik u Vestkapelu (1909)

Stvaralaštvo ovog umetnika evoluiralo je na logičan način. Srebrno drvo pokazuje jedan od njegovih eksperimenata inspirisan kubizmom. Mrkosiva boja koja dominira pojačava utisak dvodimenzionalnosti prostora u kojem se prepliću prvi i zadnji plan, lišavajući sliku dubine.

Srebrno drvo (1912)

Tokom života u Parizu, Mondrijan je počeo da slika u potpunosti bespredmentna platna. Najpoznatije slike iz tog perioda su Slika br. 1 i Ovalna kompozicija, koje se sastoje iz niza apstraktnih geometrijskih oblika. Mondrijan je verovao da umetnost odražava osnovu duhovnosti prirode, pa je tako radikalno pojednostavio predmete svojih slika do najosnovnijih elemenata kako bi otkrio suštinu mistične energije snaga koje su vladale prirodom i univerzumom. Prikazivao je svet svojim osnovnim vertikalnim i horizontalnim elementima, koji su predstavljali dve suštinski suprotstavljene sile: pozitivne i negativne, dinamične i statične, muževne i ženstvene. Dinamična ravnoteža njegovih kompozicija pokazuje ono što je Mondrijan video kao univerzalnu ravnotežu ovih snaga.

Kompozicija br. 10: mol i more nastala je kao rezultat njegovog marljivog rada u prirodi. Koristi isključivo uspravne i vodoravne linije, čija gustina i presecanje unose u sliku ritam i pokret. Ravnoteža linija, kao i njeno narušavanje, stvaraju efekat unutrašnjeg pulsiranja. Mol i more predstavljaju simboličke znakove, s obzirom da se slika odnosi direktno na teozofske ideje. Za teozofe drvo (drveni mol – uspravni motiv) ima muški karakter, a more (vodoravni motiv) obično simbolizuje žensko načelo.

Kompozicija br. 10: mol i more (1917)

Mondrijan teži ka prikazivanju preciznosti (ili istine) i smatra da se ona ne može izraziti u figurativnoj umetnosti. Po njegovom mišljenju samo apstrakcija omogućava približavanje ovom idealu. Kompozicija u plavom B označava početak čitave serije slika s površinama u boji.

Kompozicija u plavom B (1917)

Pit Mondrijan jedan je jedan od osnivača holandskog modernog pokreta De Stil. Zajedno sa Teom van Duzburgom osnovao je avangardni časopis De Stajl, u kojem su zastupali istoimeni novi umetnički pravac. Teorija koja je činila osnovu ovog pravca nazvana je neoplasticizam, i glavna odlika bila je „strogost u upotrebi izražajnih sredstava“. U skladu sa zahtevima neoplasticizma, Mondrijan je još više pojednostavio umetnička sredstva, koristeći samo vodoravne i uspravne linije. Presecanje linija pod pravim uglom bilo je prvi princip; korišćenje isključivo osnovnih boja bilo je drugi.

„Prvo što je trebalo promeniti u mom slikarstvu bila je boja. Zamenio sam prirodnu boju čistom, jer sam shvatio da na platnu nije moguće prikazati boju prirode“ Pit Mondrjan, 1942

Kompozicija u rombu sa crvenom, žutom i plavom spada u seriju slika u obliku romba. Umetnik teži da dokaže kako može da stvara dinamična dela zasnovana na dihotomiji vertikala-horizontala. Raspored boja i sistema linija precizno se uklapa u formu slike, stvarajući uravnoteženu strukuturu. Za razliku od kvadrata, u rombu su vodoravne i uspravne linije, kao i obojena polja, nisu uslovljene formatom, i čini se da „izlaze“ van granice slike.

Kompozicija u rombu s crvenom, žutom i plavom (1925)

Tridesetih godina u Mondrijanovom radu pojavljuje se mnoštvo belih linija različite debljine. On daje određenu formulu koja se reprodukuje kroz čitave serije. Kompozicija sa crvenom, žutom i belom i Sivocrvena kompozicija spadaju u slike tog tipa. U ovom ciklusu slika pojavljuje se krst koji postaje središte oko koga se organizuje kompoizicija. Mondrijanov cilj je i dalje kompoziciona ravnoteža. Prema njegovom mišljenju, slikar je više nego iko drugi dužan da stremi ka ravnoteži i traženju „univerzalnog smisla“.

Kompozicija s crvenom, žutom i plavom (1937 – 1942)

Izdvojila bih još sliku Brodvejski bugi-vugi koja spada u jednu od najpoznatijih slika iz perioda kada je Mondrijan boravio u SAD-u. Istraživač Aleksandar Jakimovič primetio je da „poslednje Mondrijanove slike doslovno prenose posmatrača u onu dimenziju koju je umetnik mnogo godina posmatrao: svojevrstan geometrijski raj u kojem borave ne živa bića, već čiste geometrijske suštine, prožete onostranom svetlošću i oplemenjene prefinjenim nijansama neupadljivih i nežnih tonova.“ Na platnu dominira žuta boja, u kojoj pulsiraju plave i crvene mrlje. Sve izgleda objedinjeno pomoću ritma. Pravougaonici stvaraju prelaze između horizontalnih i vertikalnih linija i daju utisak slike u slici.

Brodvejski bugi-vugi (1942 – 1943)

Ovo je kratak pregled Mondrijanovih najpoznatijih dela koja su nastala u evoluciji njegovog stvaralaštva, šetajući kroz različite stilove. Kao pionir apstraktne umetnosti ostavio je jak pečat u svetu umetnosti. Njegova upotreba asimetrične ravnoteže i pojednostavljenog slikovnog rečnika bili su ključni u razvoju savremene umetnosti i dan danas imaju uticaj u dizajnu i popularnoj kulturi.

Tj

Izvor: Veliki slikari – život, delo i uticaji: Pit Mondrijan

Izvor: Džabaletan

Tekstovi o slikarstvu na portalu P.U.L.S.E

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments