Trilogija Kum: Biografija glumaca

Trilogija Kum: Prethodna profesionalna biografija glumaca

Apstrakt: U ovom radu su predstavljeni podaci iz prethodne profesionalne karijere glumaca koji su igrali u trilogiji Kum – podaci za koje se slobodno može reći da su bili značajni za formiranje profesionalnog iskustva glumaca i njihovog umetničkog profila, a to su:
– prethodno pozorišno iskustvo glumca (dragoceno iskustvo za svakog glumca u pristupu filmskoj ulozi i njenom umetničkom oblikovanju),
– njegova prva zapažena uloga (Da li je karijera glumca bila u uzlaznoj liniji pre snimanja filma Kum? Da li je glumac filmska zvezda?),
– istaknuti reditelji sa kojima je sarađivao pre filma Kum (podaci su važni zbog uticaja priznatog reditelja na profesionalno usavršavanje glumca),
– istaknuti glumci sa kojima je igrao pre filma Kum (značajni podaci, jer glumci često uče jedni od drugih),
– žanrovi u kojima je igrao pre filma Kum (žanrovsko iskustvo glumca, iskustvo sa krimićem, gangsterskim filmom),
– broj filmova koje je snimio pre Kuma (sticanje iskustva u radu sa filmskom ekipom).

Ključne reči: Kum, glumac, biografija, inkarnacija, film, žanr, reditelj.

inkarnacija (nl. incarnatio): utelovljavanje, ovaploćenje, oličenje, slika i prilika i sl.

str 2 sl 1

The Godfather was a very unappreciated movie when we were making it. They were very unhappy with it. They didn’t like the cast. They didn’t like the way I was shooting it. I was always on the verge of getting fired. So it was an extremely nightmarish experience. I had two little kids, and the third one was born during that. We lived in a little apartment, and I was basically frightened that they didn’t like it. They had as much as said that, so when it was all over I wasn’t at all confident that it was going to be successful, and that I’d ever get another job.

 Francis Ford Coppola – Cinema, Movies and Magic (interview)

Kum (1972)

str 3 sl 1

Režija: Frensis Ford Kopola
Scenario: Mario Puzo i Frensis Ford Kopola (po noveli Maria Puza)
Originalna muzika: Nino Rota
Direktor fotografije: Gordon Vilis (Gordon Willis)
Montaža: Vilijam Renolds (William Reynolds) i Piter Ziner (Peter Zinner)

Kum II (1974)

str 3 sl 2

Režija: Frensis Ford Kopola
Scenario: Mario Puzo i Frensis Ford Kopola
Originalna muzika: Nino Rota
Direktor fotografije: Gordon Vilis
Montaža: Bari Malkin (Barry Malkin), Ričard Marks (Richard Marks) i Piter Ziner

Kum III (1990)

str 4 sl 1

Režija: Frensis Ford Kopola
Scenario: Mario Puzo i Frensis Ford Kopola
Originalna muzika: Karmajn Kopola (Carmine Coppola)
Direktor fotografije: Gordon Vilis
Montaža: Lisa Fruštmen (Lisa Fruchtman), Bari Malkin i Volter Marč (Walter Murch)

Uz Kopolu i Maria Puza, na sva tri filma radio je i direktor fotografije Gordon Vilis.

Pre nego što pristupimo izlaganju podataka iz prethodne profesionalne biografije glumaca koji su igrali u trilogiji Kum pročitajmo odlomak iz knjige Bergsonizam čiji je autor Žil Delez (Gilles Deleuze): „ …kako čisto sećanje dobija psihološko postojanje? Kako će se ta čista virtuelnost aktualizovati? Tako sadašnjost čini jedan poziv, u skladu sa zahtevima i potrebama sadašnje situacije. Mi pravimo „skok”: ulazimo ne samo u element prošlosti uopšte, već u određeno područje, to jest na poseban nivo za koji, u nekoj vrsti reminiscencije, pretpostavljamo da odgovara našim aktuelnim potrebama.” (Žil Delez, Bergsonizam, Beograd: Narodna knjiga – Alfa, 2001, str. 55.) (podvukao Š.Š.)

str 5 sl 1

U kontekstu Delezovih zapažanja prošlost glumca – gledano sa aspekta elementa iz njegove protekle profesionalne karijere – kao poziv sadašnjosti, aktuelnih potreba tokom igre, proizlazi iz:

a) njegovog prethodnog pozorišnog iskustva,
b) prve zapažene uloge koju je imao, koja ga je proslavila,
c) njegove saradnje sa istaknutim rediteljima,
d) njegove saradnje sa istaknutim glumcima,
e) njegovog žanrovskog iskustva i
f) iskustva stečenog brojem odigranih filmskih uloga.

Ključno pravilo: Poziv prošlosti od strane sadašnjosti je tokom pripreme uloge i igre – inkarnacije dramskog lika – uvek motivisana potrebama i zahtevima aktuelne situacije.

Marlon Brando (rođen: 1924, visina: 175 cm)

str 6 sl 1

Prethodna profesionalna karijera Marlona Branda – biografski elementi, područja prošlosti na koje se pozivala njegova sadašnjost tokom inkarnacije Don Vita Korleonea (Don Vito Corleone):

a) karijeru je započeo kao pozorišni glumac u predstavi Tramvaj zvani čežnja (A Streetcar Named Desire, dramski tekst: Tenesi Vilijams (Tennessee Williams), režija: Elija Kazan (Elia Kazan)), igrao je Stenlija Kovalskog (Stanley Kowalski),
b) prva zapažena filmska uloga – njegov drugi film u karijeri: Tramvaj zvani čežnja (1951, Elija Kazan, žanr: drama),
c) istaknuti reditelji sa kojima je Brando sarađivao pre filma Kum: Fred Zineman (Fred Zinnemann), Elija Kazan, Džozef L. Mankijevič (Joseph L. Mankiewicz), Edvard Dmitrik (Edward Dmytryk), Sidni Lumet (Sidney Lumet), Luis Majlstoun (Lewis Milestone), Artur Pen (Arthur Penn) i Džon Hjuston (John Huston),
d) neki od istaknutih glumaca sa kojima je igrao pre filma Kum: Karl Malden, Entoni Kvin (Anthony Quinn), Li Marvin (Lee Marvin), Frenk Sinatra (Frank Sinatra), Montgomeri Klift (Montgomery Clift), Din Martin (Dean Martin), Ana Manjani (Anna Magnani), Ben Džonson (Ben Johnson), Ričard Haris (Richard Harris), Jul Briner (Yul Brynner), Džejn Fonda (Jane Fonda), Sofija Loren (Sophia Loren), Ričard Barton (Richard Burton), Džejms Kobern (James Coburn), Džon Hjuston, Volter Matau (Walter Matthau), Rita Moreno i drugi,
e) žanrovi u kojima je Marlon Brando pre filma Kum igrao: drama, istorijski, vestern, komedija, ljubavni, muzički, ratni, avanturistički, triler, kriminalistički, fantazija i horor,
f) Kum je Brandov 27 film u karijeri.

Al Paćino (Al Pacino, rođen: 1940, visina: 170 cm)

str 7 sl 1

Prethodna profesionalna karijera Al Paćina – biografski elementi, područja prošlosti na koje se pozivala njegova sadašnjost tokom inkarnacije Majkla Korleonea (Michael Corleone):

a) karijeru je započeo kao pozorišni glumac,
b) prva zapažena filmska uloga – njegov treći film u karijeri: Kum,
c) do filma Kum nije sarađivao sa poznatim rediteljima,
d) do filma Kum nije sarađivao sa poznatim glumcima,
e) žanrovi u kojima je Al Paćino pre filma Kum igrao: drama, komedija, kriminalistički i ljubavni,
f) Kum je Paćinov treći film u karijeri.

Džejms Kan (James Caan, rođen: 1940, visina: 176 cm)

str 8 sl 1

Džejms Kanova prethodna profesionalna karijera – biografski elementi, područja prošlosti na koje se pozivala njegova sadašnjost tokom inkarnacije Sonija Korleonea (Sonny Corleone):

a) karijeru je započeo kao pozorišni glumac,
b) prva zapažena filmska uloga – njegov peti film u karijeri: El Dorado (1966, Hauard Hoks (Howard Hawks)), sporedni dramski lik: Alan, pre toga je igrao u petnaestak TV serijala, uglavnom u po jednoj epizodi,
c) istaknuti reditelji sa kojima je Kan sarađivao pre filma Kum: Volter Grauman (Walter Grauman – poznati reditelj TV filmova i serijala), Bili Vajlder (Billy Wilder), Hauard Hoks, Robert Altman, Frensis Ford Kopol i Herbert Ros (Herbert Ross),
d) istaknuti glumci sa kojima je igrao pre filma Kum: Džon Vejn (John Wayne), Robert Mičam (Robert Mitchum) i Robert Duval (Robert Duvall),
e) žanrovi u kojima je Džejms Kan pre filma Kum igrao: drama, triler, vestern, ljubavni, ratni i naučno fantastični,
f) Kum je Kanov 12 film u karijeri.

Robert Duval (Robert Duvall, rođen: 1931, visina: 174 cm)

str 9 sl 1

Duvalova prethodna profesionalna karijera – biografski elementi, područja prošlosti na koje se pozivala njegova sadašnjost tokom inkarnacije Toma Hejgena (Tom Hagen):

a) karijeru je započeo kao pozorišni glumac,
b) prvu zapaženu filmsku ulogu je ostvario već u svom prvom filmu: Ubiti pticu rugalicu (To Kill a Mockingbird, 1963, Robert Maligan (Robert Mulligan) – igrao je sporednog dramskog lika Artura „Bu” Radlija (Arthur „Boo” Radley)),
c) istaknuti reditelji sa kojima je sarađivao pre filma Kum: Robert Maligan, Artur Pen, Robert Altman, Henri Hatavej (Henry Hathaway), Frensis Ford Kopola, Majkl Viner (Michael Winner) i Džordž Lukas (George Lucas),
d) istaknuti glumci sa kojima je igrao pre filma Kum: Gregori Pek (Gregory Peck), Toni Kertis (Tony Curtis), Endži Dikinson (Angie Dickinson), Semi Dejvis mlađi (Sammy Davis Jr), Marlon Brando, Džejms Kan, Džon Vejn, Žaklin Biset (Jacqueline Bisset), Frenk Sinatra, Donald Saterlend (Donald Sutherland) i Bert Lankaster (Burt Lancaster),
e) žanrovi u kojima je Duval igrao pre filma Kum: drama, komedija, kriminalistički, ratni, ljubavni i horor,
f) Kum je 13 film u njegovoj karijeri.

Dajana Kiton (Diane Keaton, rođena: 1946, visina: 169 cm)

str 10 sl 1

Prethodna profesionalna karijera Dajane Kiton – biografski elementi, područja prošlosti na koje se pozivala njena sadašnjost tokom inkarnacije Kej Adams (Kay Adams):

a) karijeru je započela kao pozorišna glumica,
b) prva zapažena filmska uloga – njen drugi film u karijeri: Kum,
c) istaknuti reditelji TV serijala sa kojima je sarađivala pre filma Kum: Ričard Levinson (Richard Levinson) i Vudi Alen (Woody Allen),
d) istaknuti glumci sa kojima je igrala pre filma Kum: Vudi Alen,
e) žanrovi TV serijala u kojima je Dajana Kiton pre filma Kum igrala: ljubavni, komedija, naučna fantastika, triler, horor i kriminalistički,
f) Kum je njen drugi film.

Džon Kazal (John Cazale, rođen: 1935, visina: 182 cm)

str 10 sl 2

Kazalova prethodna profesionalna karijera – biografski elementi, područja prošlosti na koje se pozivala njegova sadašnjost tokom inkarnacije Freda Korleonea:

a) karijeru je započeo kao pozorišni glumac,
b) prva zapažena filmska uloga: do Kuma nema,
pre Kuma igrao je u kratkometražnom filmu Američki put (The American Way, 1962, Marvin Starkman, trajanje filma: 10 min) i u jednoj epizodi serijala N.Y.P.D. (u jednoj epizodi ove serije igrao je i Al Paćino),
c) istaknuti reditelji sa kojima je sarađivao pre filma Kum: nema,
d) istaknuti glumci sa kojima je igrao pre filma Kum: nema,
e) žanrovi u kojima je Džon Kazal pre filma Kum igrao: drama, komedija i kriminalistički,
f) Kum je njegov drugi film.

Đani Ruso (Gianni Russo, rođen: 1943, visina: 178 cm)

str 11 sl 1

Prethodna profesionalna karijera Đani Rusa – biografski elementi, područja prošlosti na koje se pozivala njegova sadašnjost tokom Karlove (Carlo) inkarnacije:

a) karijeru je započeo kao pozorišni glumac,
Kako je Kum njegov prvi film, odgovor pod b), c), d), e) i f) je nema.

Robert Deniro (Robert De Niro, rođen: 1943, visina: 177 cm)

str 12 sl 1

Prethodna profesionalna karijera Roberta Denira – biografski elementi, područja prošlosti na koje se pozivala njegova sadašnjost tokom inkarnacije Don Vita Korleonea iz mlađih dana:

a) karijeru je započeo kao pozorišni glumac,
b) prva zapažena filmska uloga – njegov jedanaesti film: Zle ulice (Mean Streets, 1973, Martin Skorseze (Martin Scorsese), žanr: kriminalistički, drama; središnji dramski lik: Džoni Boj (Johnny Boy)),
c) istaknuti reditelji sa kojima je sarađivao pre filma Kum II: Marsel Karne (Marcel Carné), Brajan Depalma (Brian De Palma), Džon C. Broderik (John C. Broderick) i Rodžer Korman (Roger Corman),
d) istaknuti glumci sa kojima je igrao pre filma Kum II: Šeli Vinters (Shelley Winters), Džordž Segal (George Segal), Harvi Kajtel (Harvey Keitel), Dejvid Karadin (David Carradine) i Robert Karadin (Robert Carradine),
e) žanrovi u kojima je Deniro pre filma Kum II igrao: drama, komedija i kriminalistički,
f) Kum II je njegov 12 film.

Endi Garsija (Andy Garcia, rođen: 1956, visina: 178 cm)

str 13 sl 1

Garsijina prethodna profesionalna karijera – biografski elementi, područja prošlosti na koje se pozivala njegova sadašnjost tokom inkarnacije Vinsenta Mansinija (Vincent Mancini):

a) karijeru je započeo kao pozorišni glumac,
b) prva zapažena filmska uloga – njegov osmi film: Nedodirljivi (Untouchables, 1987, Brajan Depalma (Brian De Palma), žanr: drama, istorijski, kriminalistički; igrao je agenta Džordža Stouna (George Stone)),
c) istaknuti reditelji sa kojima je sarađivao pre filma Kum III: Hol Ešbi (Hal Ashby), Brajan Depalma i Ridli Skot (Ridley Scott) – saradnja na filmu Crna kiša (Black Rain, 1989, žanr: drama, kriminalistički),
d) istaknuti glumci sa kojima je igrao pre filma Kum III: Lesli En Voren (Lesley Ann Warren), Kurt Rasel (Kurt Russel), Džef Bridžiz (Jeff Bridges), Šon Koneri (Sean Connery), Kevin Kostner (Kevin Costner), Robert Deniro, Majkl Daglas (Michael Douglas) i Robert Duval,
e) žanrovi u kojima je Garsija pre filma Kum III igrao: drama, kriminalistički, komedija, ratni i ljubavni,
f) Kum III je njegov 13 film.

Sofija Kopola (Sofia Coppola, rođen: 1971, visina: 166 cm)

str 14 sl 1

Prethodna profesionalna karijera Sofije Kopole – biografski elementi, područja prošlosti na koje se pozivala njena sadašnjost tokom inkarnacije Meri Korleone (Mary Corleone):

a) bez prethodnog pozorišnog iskustva,
b) prva zapažena filmska uloga – igrala je samo sporedne i epizodne uloge do Kuma III,
c) istaknuti reditelji sa kojima je sarađivala pre filma Kum III: Frensis Ford Kopola i Tim Barton (Tim Burton);
d) istaknuti glumci sa kojima je igrala pre filma Kum III: Met Dilon (Matt Dillon), Patrik Svejzi (Patrick Swayze), Tom Kruz (Tom Cruise), Miki Rurki (Mickey Rourke), Dajana Lejn (Diane Lane), Denis Huper (Dennis Hopper), Nikolas Kejdž (Nicolas Cage – Nicholas Kim Coppola), Ričard Gir (Richard Gere), Bob Hoskins, Džim Keri (Jim Carrey),
e) žanrovi u kojima je Sofija Kopola igrala pre filma Kum III: drama, kriminalistički, muzički, komedija, fantazija, naučna fantastika,
f) Kum III je njen 10 film (među filmove su uvršćeni i Kum i Kum II – u prvom je imala nepunih godinu dana, u drugom tri godine).

Zaključak

str 15 sl 1

Na osnovu priloženih biografskih podataka stižemo do sledećeg niza zaključaka:

1. Samo je Marlon Brando pre snimanja filma Kum bio velika filmska zvezda.

2. U trilogiji se pojavljuju i neafirmisani glumci od kojih je Al Paćino najvažniji. U grupi glumaca za koje je Kum značio izlazak iz potpune anonimnosti su i Džon Kazal i Đani Ruso. Dok je prvi igrao u jednom kratkometražnom filmu i u jednoj epizodi serijala N.Y.P.D. za drugog je Kum predstavljao filmski debi.

3. Među već afirmisanim glumcima su (pored Branda) Robert Duval, pre Kuma je igrao u 12 filmova, i Džejms Kan, pre Kuma je imao 11 filmskih uloga.

4. Zanimljivo je da su skoro svi svoju karijeru započeli kao pozorišni glumci.

5. Kopola je samo sa Robertom Duvalom, Džejms Kanom i ćerkom Sofijom imao raniju saradnju.

6. Prethodno iskustvo u kriminalističkom filmu imali su Marlon Brando, Al Paćino, Robert Deniro, Robert Duval, Dajana Kiton, Džon Kazal (jedna epizoda u serijalu N.Y.P.D.), Endi Garsija i Sofija Kopola.

7. Po saradnji sa istaknutim rediteljima i glumcima ubedljivo prednjače Marlon Brando, Robert Duval i Sofija Kopola.

8. Zajednički film pre Kuma imali su: Marlon Brando i Robert Duval – Potera bez milosti (The Chase, 1966, Artur Pen), Džejms Kan i Robert Duval – Odbrojavanje (Countdown, 1968, Robert Altman), Endi Garsija i Robert Deniro – Nedodirljivi (Untouchables, 1987, Brajan Depalma) i Endi Garsija i Robert Duval – Demonstracija sile (A Show of Force, 1990, Bruno Bareto (Bruno Barreto)).

9. Marlon Brando je od Al Paćina koji u filmu igra njegovog sina stariji samo 14 godina, isto toliko i od Džejms Kana (takođe igra njegovog sina), a od Džona Kazala (igra nastarijeg sina) još manje, devet godina. Međutim, ovo ne treba smatrati posebnim kuriozitetom jer ovakvih podela uloga u istoriji filma ima priličan broj. Tako, primera radi, oca Indijane Džons (Indiana Jones), profesora Henrija Džonsa (Henry Jones), u filmu Indijana Džons i poslednji krstaški pohod (Indiana Jones and the Last Crusade, 1989, Stiven Spilberg (Steven Spielberg)) igra Šon Koneri (1930) koji je od Harisona Forda (1942) stariji samo dvanaest godina. Razlika u godinama između oca i sina po starosti glumaca koji su ih igrali je još manja u filmu Porodični poslovi (Family Business, 1989, Sidni Lamet (Sidney Lumet)). Šon Koneri (1930) je od Dastina Hofmana (Dustin Hoffman, 1937) stariji samo sedam godina.

10. Prosečna visina navedenih glumaca iz trilogije Kum je 176 cm. Poređenja radi: prosečna visina glumaca i glumica koji su igrali u slepstik komedijama je 172,24 cm, odnosno 161,2 cm; prosečna visina glumaca koji su igrali u klasičnom vesternu je 190 cm: Džon Vejn (John Wayne, najveća glumačka ikona klasičnog vesterna) 193 cm, Geri Kuper (Gary Cooper, velika ikona klasičnog vesterna) 191 cm, Džejms Stjuart (James Stewart, velika ikona klasičnog vesterna) 191 cm, Henri Fonda (Henry Fonda, velika ikona klasičnog vesterna) 185 cm itd.; prosečna visina glumaca koji su igrali u špageti vesternu je 181,38 cm: Klint Istvud (Clint Eastwood, najveća glumačka ikona špageti vesterna) 188 cm, Franko Nero (Franco Nero, velika ikona špageti vesterna) 180 cm, Đuliano Đema (Giuliano Gemma, velika ikona špageti vesterna) 181 cm itd.; prosečna visina glumaca koji su igrali u gangsterskim filmovima iz ranog perioda zvučnog filma je 171,25 cm: Džejms Kegni (James Cagney, najveća glumačka ikona ranog gangsterskog filma) 169 cm, Edvard G. Robinson (Edward G. Robinson, velika glumačka ikona ranog gangsterskog filma) 165 cm, Hemfri Bogart (Humphrey Bogart, velika glumačka ikona ranog gangsterskog filma) 173 cm, Pol Mjuni (Paul Muni, velika glumačka ikona ranog gangsterskog filma) 178 cm itd. Kopolini dramski likovi su viši za skoro četiri santimetara.

Da je snimanje filma bilo uslovljeno star-sistemom Majkla Korleonea ne bi igrao tada sasvim nepoznati Al Paćino. Na audiciji su među mnogobrojnima bili i Džek Nikolson (Jack Nicholson), Voren Biti (Warren Beatty), Dastin Hofman (Dustin Hoffman), Martin Šin (Martin Sheen) i Džejms Kan. Producenti su, međutim, u ulozi Majkla Korleonea priželjkivali Roberta Redforda ili Rajana O` Nila (Ryan O`Neal). Prvi je za sobom već imao zapaženu ulogu u filmu Buč Kasidi i Sandens Kid (Butch Cassidy and the Sundance Kid, 1969, Džordž Roj Hil (George Roy Hill)) a drugi u Ljubavnoj priči (Love Story, 1970, Artur Hiler (Arthur Hiller)). Sa druge strane – i tu je nastao teško premostiv problem – Frensis Kopola je insistirao na neafirmisanom glumcu koji treba da izgleda kao Italo-Amerikanac. Kako Paramaunt Pikčers (Paramount Pictures) nije želeo Al Paćina zbog njegove visine – 170 cm, situacija se toliko iskomplikovala da je Kopola u jednom trenutku čak zapretio napuštanjem rada na ovom filmu. Lorens Grobel (Lawrence Grobel) je Al Paćinu tokom intervjua koji je imao sa njim postavio sledeće pitanje – Da li vas je Kopola imao na umu pre ili nakon što je doneo odluku o Brandu? Paćino je odgovorio: „Imao je prvo Branda na umu, siguran sam. Bili smo na nekoj žurci zajedno i Frensis mi je rekao: Šta misliš ko bi trebao da bude Kum? Rekao sam Brando. Frensis je u tom smislu stvarno poseban. On te jednostavno ispipa. Čudan je on čovek.” ( Lorens Grobel, Al Paćino – njegova priča, Stylos, Novi Sad, 2007, Str. 54.)

Mala digresija – Marlon Brando je tek nakon velikog insistiranja Frensisa Kopole kod producenata dobio ulogu Vita Korleonea. Oni su najpre kontaktirali Lorensa Olivijea (Laurence Olivijer), ali ovaj istaknuti britanski glumac iz zdravstvenih razloga nije mogao prihvatiti angažman u ovom filmu. U igri su bili i Entoni Kvin (Anthony Quinn), Orson Vels (Orson Welles) i Ernest Borgnajn (Ernest Borgnine) koji je već i prošao audiciju.

Svoju zahvalnost za podršku koju je imao od Branda tokom snimanja Al Paćino je ovim rečima izrazio u razgovoru sa Lari Kingom (Larry King): „Brando was a source of inspiration. It was unnerving playing with him in Godfather. But he was good to me. He was sensitive to me.”

An offer he couldn’t refuse: Al Pacino reveals Marlon Brando kept him in The Godfather when Francis Ford Coppola wanted to sack him

Jedan od najlepših komentara o igri Marlona Branda u filmu Kum napisala je poznata filmska kritičarka Polin Kael (Pauline Kael): „No one has aged better on camera than Brando; he gradually takes Don Vito to the close of his life, when he moves into the sunshine world, a sleepy monster, near to innocence again. The character is all echoes and shadings, and no noise; his strength is in that armor of quiet. Brando has lent Don Vito some of his own mysterious, courtly reserve: the character is not explained; we simply assent to him and believe that, yes, he could become a king of the underworld. Brando doesn’t dominate the movie, yet he gives the story the legendary presence needed to raise it above gang warfare to archetypal tribal warfare.”

Delanceyplace: Marlon Brando – The Godfather

str 18 sl 1
Kopola, Brando i Paćino na snimanju Kuma

Al Paćino je tokom intervjua koji je dao Lorensu Grobelu izneo i svoje posebno mišljenje o Frensisu Kopoli: „Ne znam nikoga ko može da se toliko distancira. Da čovek takve emocionalne snage bude u stanju da se tako distancira kao što on to radi, kao Majkl Korleone. Zato je Frensis i mogao da razume tog junaka.” Na pitanje Lorensa Grobela – Da li ste imali Frensisa na umu kad ste igrali Majkla? – Paćino je odgovorio: „Delom sam igrao Frensisa, delom sam ga oblikovao po uzoru na nekoliko ljudi koje znam.”

za P.U.L.S.E:  dr Šandor Šetalo
Univerzitet u Novom Sadu
Akademija umetnosti

Tekstovi o filmu na portalu P.U.L.S.E

Izvori:

Delez Žil: Bergsonizam, Beograd: Narodna knjiga – Alfa, 2001.
Lorens Grobel: Al Paćino – njegova priča, Novi Sad: Stylos, 2007.
IMDb
http://www.achievement.org/autodoc/page/cop0int-1
http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-1336468/Al-Pacino-reveals-Marlon-Brando-kept-The-Godfather-Francis-Ford-Coppola-wanted-sack-him.html
http://www.openwriting.com/archives/2011/07/marlon_brando_t.php

Filmografija:

Američki put (The American Way, 1962, Marvin Starkman)
Buč Kasidi i Sandens Kid (Butch Cassidy and the Sundance Kid, 1969, George Roy Hill)
Crna Kiša (Black Rain, 1989, Ridley Scott)
Demonstracija sile (A Show of Force, 1990, Bruno Barreto)
El Dorado (1966, Howard Hawks)
Indijana Džons i poslednji krstaški pohod (Indiana Jones and the Last Crusade, 1989, Steven Spielberg)
Kum (The Godfather, 1972, Francis Ford Coppola)
Kum II (The Godfather: Part II, 1974, Francis Ford Copolla)
Kum III (The Godfather: Part III, 1990, Francis Ford Copolla)
Ljubavna priča (Love Story, 1970, Arthur Hiller)
Nedodirljivi (Untouchables, 1987, Brian De Palma)
Odbrojavanje (Countdown, 1968, Robert Altman)
Porodični poslovi (Family Business, 1989, Sidney Lumet)
Potera bez milosti (The Chase, 1966, Arthur Penn)
serijal N.Y.P.D. (1967 – 1969)
Tramvaj zvani čežnja (A Streetcar Named Desire, 1951, Elia Kazan)
Ubiti pticu rugalicu (To Kill a Mockingbird, 1962, Robert Mulligan)
Zle ulice (Mean Streets, 1973, Martin Scorsese)

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments