Umjetnost Istočne Europe – Non-Aligned Modernity

Umjetnost Istočne Europe – Non-Aligned Modernity Izložba uzima kao temu najradikalniju,  kritički orjentiranu, umjetnost Istočne Europe i pokazuje Istočnu Europu kao kompleksni prostor umjetničkih praksi koje su se autonomno razvijale iza Željezne zavjese, stvarajući različitu, alternativnu i angažiranu umjetnost.

visual-non-aligned-modernity-eastern-european-art-and-archives-from-the-marinko-sudac-collection

Temelji ove umjetnosti nalaze se u prvim avangardama i na njima je građen cjelokupan sustav umjetničke produkcije u narednim generacijama. Ta linija umjetničkog stvaranja – druga linija, kako je naziva teoretičar Ješa Denegri, djelovala je kao krilo otpora mainstremu.

Július Koller, Antihappening. System of Subjective Objectivity, 1965, green stamp, paper, 115 x 164 mm, Marinko Sudac Collection
Július Koller, Antihappening. System of Subjective Objectivity, 1965, green stamp, paper, 115 x 164 mm, Marinko Sudac Collection

Izložba se temelji na radovima iz koncepcijski najpotpunije i najrelevatnije privatne kolekcije istočnoeuropskih umjetničkih praksi  – Kolekcije Marinko Sudac, stvorene prema strategiji različitoj od klasičnog pojma kolekcioniranja. Kolekcija, koja uz umjetničke radove uključuje i arhive umjetnika, manifestacija, korespondenciju i dokumentarne materijale, donosi pregled umjetnosti koja je putem raznorodnih vizualnih praksi davala najradikalniju kritiku sistema.

Oštrumna kritika istočnoblokovskog sistema

Izložba Non-Aligned Modernity putem raznovsnih medija postavljenih na izložbi prikazuje kritičku umjetnost koja je s nekim svojim elementima i pojavama prednjačila umjetnosti Zapada. Izložba je najkohezivniji skup informacija o umjetničkoj sceni Istočne Europe, koncepcijski posložena tako da prikazuje slijed umjetničkih praksi stvorenih na nasljeđima prve avangarde i oblikovane sistemom u kojem su nastajale.

Više od 120 umjetnika, grupa, izlagačkih prostora i manifestacija, pokazuju otpor radikalnog umjetničkog krila u zemljama Istočne Europe – Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, kao i posebno pozicioniranoj Jugoslaviji.

Grupe i pojednici stvarali su pod manifestima – grupa EXAT 51 prva je grupa koja je djelovala pod manifestom nakon Drugog svjetskog rata, grupe Gorgona sa svojim anti-manifestom, manifesta međunarodne mreže kontakata NET ili pojedinaca poput Stana Filka, Alexa Mlynarčika i Zite Kostrove, Dimitrija Bašičevića Mangelosa ili Vladimíra Boudníka.

Oštrumna kritika istočnoblokovskog sistema, iako je djelovala unutar alternativne i neoficijelne scene, nalazila se na radaru tajnih službe i političkog vrha. Izložbe poput NET-a, održane 1971. u Poznanu u Poljskoj ili izložbe „Prvi otvoreni atelijer“ 1970. u kući Rudolfa Sikore u Bratislavi u Slovačkoj, zatvorene su u roku nekoliko sata od strane policije.  Umjetnici su odvedeni na policijska ispitivanja, natjerani da djeluje kao informatori tajnih službi, ili im je oduzeto pravo izlaganja, izlaska iz zemlje ili mogućnosti obnašanja akademskih pozicija. Umjetnici su tražili izlaze u zemljama Zapada, poput mađarskog umjetnika Gyule Konkolyja koji je otišao u Pariz, ili, ako nisu bili u mogućnosti prebjeći, mentalno su bježali od njega putem konceptualne umjetnosti, ili mentalnog bijega na druge svjetove, vidljivo u radovima slovačkog umjetnika Stana Filka. U slučaju da policijsko zastrašivanje i pokazivanje moći nije imalo trenutačnog efekta, umjetnike su stavljali na psihijatrijska promatranja, kao što je bio slučaj s Markom Pogačnikom koji je djelovao u slovenskoj grupi OHO, ili zatvarani u ludnice.

Stano Filko, Freedom, 1965 – 1968, paint, bw photograph, 129 x 180 mm, Marinko Sudac Collection
Stano Filko, Freedom, 1965 – 1968, paint, bw photograph, 129 x 180 mm, Marinko Sudac Collection

U Jugoslaviji je, zbog neuplitanja u političke ideologije Istoka ili Zapada, nastala određena enklava, koja je u određenoj mjeri tolerirala umjetničke pojave. Izvedeni su spomenici kipara Vojina Bakića, apstraktni u formi, članovi kolektiva EXAT 51 stvarali su državne paviljone za svjetske izložbe. U tom su se okruženju mogle pokrenuti manifestacije kao što su izložbe međunarodnog pokreta Novih Tendencija, Muzički Bijenale Zagreb, GEFF – Festival eksperimentalnog filma, ali i osnivanje i djelovanje nezavisnih Studentskih centara u Ljubljani, Zagrebu, Novom Sadu i Beogradu. No gotovo istodobno u Jugoslaviji se pojavljuju pionirski radovi konceptualne umjetnosti u Središnjoj Europi, zahvaljujući djelovanju članova grupe Gorgona, grupe koja ima tek nekoliko ekvivalenata i na Istoku i na Zapadu.

Urbane intervencije, performansi, eksperimenti u području medija fotografije i videa bili su centralne aktivnosti Grupe šestorice autora, kao i grupi BOSCH+BOSCH. Grupa OHO stvarala je u duhu Arte Povere, objavljivala publikacije, izvodila happeninge i stvarala eksperimentalne filmove i land art. Ovome se mogu dodati važni pojedinci koju, dosada, postigli međunarodnu slavu kao što su Sanja Iveković, Marina Abramović, Mladen Stilinović, Goran Trbuljak, Tomislav Gotovac, Vlado Martek i Radomir Damnjanović Damnjan.

Mladen Stilinović (Group of Six Authors), Hand of Bread, 1974, polycolor, paper, 698 x 1001 mm, Marinko Sudac Collection
Mladen Stilinović (Group of Six Authors), Hand of Bread, 1974, polycolor, paper, 698 x 1001 mm, Marinko Sudac Collection
Marko Pogačnik (OHO group), The Beatles Matchboxes, 1968, mixed media, matchboxes, 460 x 380 mm, Marinko Sudac Collection
Marko Pogačnik (OHO group), The Beatles Matchboxes, 1968, mixed media, matchboxes, 460 x 380 mm, Marinko Sudac Collection
Aleksandar Srnec, Draft Cover Design for „Arhitektura“ Magazine, 1955, collage, tempera, cardboard, 300 x 242 mm, Marinko Sudac Collection
Aleksandar Srnec, Draft Cover Design for „Arhitektura“ Magazine, 1955, collage, tempera, cardboard, 300 x 242 mm, Marinko Sudac Collection
Aleksandar Srnec, KA-13, 1956, tempera, cardboard, 479 x 677 mm, Marinko Sudac Collection
Aleksandar Srnec, KA-13, 1956, tempera, cardboard, 479 x 677 mm, Marinko Sudac Collection
Sven Stilinović, Flag, 198485, mixed media, 350 x 470 mm, Marinko Sudac Collection
Sven Stilinović, Flag, 198485, mixed media, 350 x 470 mm, Marinko Sudac Collection

Neformalni izlagački prostori imali su veliku važnost na ovim prostorima, dokazujući da umjetnost može funkcionirati bez obzira na podjelu svijeta na Istok i Zapad, zahvaljujući jednostavnoj upornosti i predanosti pojedinaca i stvaraju međunarodnih mreža kontakata i suradnji.  Primjeri takvi neoficijelnih prostora su, između ostalih, poljske nezavisne galerije NET i Akumulatory 2, PERMAFO; zagrebačka galerija-izložba At the Moment; Prvi otvoreni atelijer u Bratislavi, Balatonboglár u Mađarskoj.

Na ovim primjerima razvidno je da se fenomen Jugoslavije, u mnogo načina ističe, no u tim istim 1970-ima, konceptualna umjetnost doživjela je veliku produkciju u zemljama cijele Središnje Europe: Mađarskoj, Čehoslovačkoj i Poljskoj, s istaknutim pojedincima poput Juliusa Kollera, Dore Maurer, Petra Štembere, Milana Grygara, Stana Filka, Rudolfa Sikore, Jirija Valoha stvarali.

Julije Knifer, Meander, 1966, oil, canvas, 486 x 673 mm, Marinko Sudac Collection
Julije Knifer, Meander, 1966, oil, canvas, 486 x 673 mm, Marinko Sudac Collection
Milan Grygar, Tactile Drawing, 1969, performance photo-documentation, bw photograph, , Marinko Sudac Collection (2)
Milan Grygar, Tactile Drawing, 1969, performance photo-documentation, bw photograph, , Marinko Sudac Collection
Milan Grygar, Tactile Drawing, 1969, performance photo-documentation, bw photograph, , Marinko Sudac Collection
Milan Grygar, Tactile Drawing, 1969, performance photo-documentation, bw photograph, , Marinko Sudac Collection
Željko Jerman (Group of Six Authors), This is Not My World, 1975, photo-chemical, photo-paper, 1050 x 1000 mm, Marinko Sudac Collection
Željko Jerman (Group of Six Authors), This is Not My World, 1975, photo-chemical, photo-paper, 1050 x 1000 mm, Marinko Sudac Collection

Izložba „Non-Aligned Modernity“ najveća je sveobuhvatna izložba isključivo umjetnosti Istočne Europe ikada postavljena. Tematski prati slijed prošlih izložbi ove vrste umjetnosti, poput „Promises from the past“ u Centru Georges Pompidou u Parizu 2010.; „Personal Cuts*“  u Carré d’Art-Musée d’art contemporain u Nîmesu 2014. g. ili „Kontakt“, izložbe kolekcije Erste banke u bečkom MUMOK-u. 

Izložba temeljena na radovima iz Kolekcije Marinko Sudac uključuje više od 120 umjetnika, umjetničkih grupa i dokumentarnog materijala nezavisnih galerija i festivala. Kroz više od 700 radova, foto-dokumentacije i arhivskog materijala u medijima slika, crteža, kolaža, fotografija, fotograma, filmova, zvučnih zapisa,  radova na papiru, koncepata, manifesta, projekata, skulptura, objekata, instalacija i ambijenata.

Kolekcija Marinko Sudac

Kolekcija Marinko Sudac stvorena je s jasnom strategijom sakupljanja usredotočenom na područje Središnje i Istočne Europe, proširujući svoje djelovanje od Baltika do Crnog mora. Nit vodilja Kolekcije je sustavno istraživanje, proučavanje i promocija avangardnih praksi koje su bile marginalizirane, zabranjivanje, a ponekad i potpuno odbijane zbog povijesnih, društvenih i političkih okolnosti.

U ovom kontekstu, Kolekcija Marinko Sudac predstavlja najopsežniji i najpotpuniji pregled umjetnosti regije koja, počevši od 1909. g., pokazuje kontinuitet od prvih avangardi, preko neoavangardnih tendencija i radikalne umjetnosti 1960-ih i, do pada Berlinskog zida 1989. g.

Globalna posebnost Kolekcije Marinko Sudac očituje se i vrsti mediju koju ona sadrži. Kolekcija ne sadrži samo tradicionalne medije poput slika, skulptura i fotografija, već jednak značaj daje i dokumentarnom i arhivskom materiju. Velik značaj stavljen je na te, gotovo zanemarene medije, koji omogućavaju proučavanje i specifičnih fenomena, umjetnika i društveno-političke situacije koja je utjecala na ovu umjetnost. Kolekcija sadrži velik broj muzeoloških jedinica, a umjetnički radovi jednako su vrednovani kao i dokumenti i arhivski materijal. Iščitavajući jedinice sadržane u Kolekciji, može se iščitati ne samo umjetnička scena ili stvaranje određenog umjetnika, već i status cjelokupnog društva, socio-politička atmosfera regije u kojoj je ta umjetnost nastala.

Kolekcija nije proces sakupljanja umjetničkih radova, već kontekstualizacija umjetnosti regije u globalnu povijest umjetnosti i njezino postavljanje na zasluženo mjesto u povijesti. Cilj Kolekcije Marinko Sudac je sačuvati kulturno nasljeđe regije Središnje i Istočne Europe od globalizacije, održavajući je kao kontekstualnu cjelinu. Krajnji cilj je smjestiti Kolekciju kao cjelinu u arhitektonsko, fizičko zdanje muzeja, u kojem će ova umjetnosti biti valorizirana, obrađena prema muzeološkim standardima, otvorena istraživačima i stručnjacima i predstavljena javnosti.

Dio radova iz Kolekcije Marinko Sudac dostupan je na inovativnoj platformi Virtualnog muzeja avangarde (www.avantgarde-museum.com/en), koji spaja povezane entitete Muzeja avangarde, Kolekcije Marinko Sudac i Instituta za istraživanje avangarde, s ciljem postavljanja središnje baze za proučavanje i istraživanje fenomena avangarde.

gabor-attalai-negative-star-1970-bw-photograph-392-x-301-mm-marinko-sudac-collection
Gábor Attalai, Negative Star, 1970, bw photograph, 392 x 301 mm, Marinko Sudac Collection
Naško Križnar (OHO Group), Lego, 1967, 8 mm film, colour, sound (music Rolling Stones), 3'23'', Marinko Sudac Collection
Naško Križnar (OHO Group), Lego, 1967, 8 mm film, colour, sound (music Rolling Stones), 3’23”, Marinko Sudac Collection
laszlo-szalma-boschbosch-hommage-to-dada-1972-collage-470-x-323-mm-marinko-sudac-collection
László Szalma (BOSCH+BOSCH), Hommage to Dada, 1972, collage, 470 x 323 mm, Marinko Sudac Collection
Sándor Pinczehelyi, Sickle and Hammer, 1973, silkscreen, paper, 863 x 611 mm, Marinko Sudac Collection
Sándor Pinczehelyi, Sickle and Hammer, 1973, silkscreen, paper, 863 x 611 mm, Marinko Sudac Collection

Osim više od 80 ostvarenih projekata, organiziranih izložbi i suradnji s velikim muzejskim centrima poput Tate Modern u Londonu, Muzej Ludwig u Budimpešti, Haus der Kunst u Münchenu, ZKM Karlsruhe, Deutsches Filmmuseum Frankfurt, Muzej moderne umjetnosti u Varšavi, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb,… ili izložaba radova iz Kolekcije Marinko Sudac na neoficijelnim mjestima poput broda maršala Josipa Broza Tita, Galeb (Izložba Područje zastoja, Rijeka, 2011. g.). Marinko Sudac urednik je brojnih publikacija – umjetničkih monografija, kataloga izložbi i zbornika, te autor uspješnog projekta rezidencije umjetnika pod nazivom „Umjetnik na odmoru“, koji se održava svake godine od 2012.  i na kojem je dosad sudjelovalo preko 50 svjetski značajnih umjetnika koji nastavljaju tradiciju avangarde.

NON-ALIGNED MODERNITY

Eastern-European Art and Archives from the Marinko Sudac Collection

Kustos: Marco Scotini, u suradnji s Andrisom Brinkmanisom i Lorenzom Painijem

Otvorenje: 26. listopada 2016. g.

27. listopada – 23. prosinca 2016. g.

Tekstovi o umetnosti na portalu P.U.L.S.E

LIST OF ARTISTS:

Marina Abramović, Milan Adamčiak, Karel Adamus, At the Moment Exhibiton, Gábor Attalai, Vojin Bakić, Balatonboglár Gallery, Dimitrije Bašičević Mangelos (Gorgona), László Beke, Jerzy Bereś, Slavko Bogdanović (KOD), BOSCH+BOSCH Group, Vladimír Boudník, Eugen Brikcius, Boris Bućan, Dubravko Budić (TOK), Dalibor Chatrný, Marijan Ciglić (OHO), Attila Csernik (BOSCH+BOSCH), Radomir Damnjanović Damnjan, Drago Dellabernardina (BOSCH+BOSCH), Boris Demur (Group of Six Authors), Braco Dimitrijević, Nuša and Srečo Dragan, Miklós Erdélyi, EXAT-51 Group, Family from Šempas Group, Eugen Feller, Ferenc Ficzek (Pécsi Műhely), Stano Filko, First Open Studio, Ivo Gattin, Tibor Gáyor, GEFF – Genre Film Festival, Iztok Geister (OHO), Gorgona Group, Tomislav Gotovac, Group of Six Authors, Milan Grygar, Vladimir Gudac (TOK), Gyula Gulyas, Tibor Hajas, Matjaž Hanžek (OHO), László Haris, Károly Hopp-Halász (Pécsi Műhely), Miljenko Horvat (Gorgona), Sanja Iveković, Željko Jerman (Group of Six Authors), Marijan Jevšovar (Gorgona), György Jovánovics, Željko Kipke, Károly Kismányoky (Pécsi Műhely), László Kerekeš, Miroslav Klivar, Julije Knifer (Gorgona), Milan Knížák,  J.H.  Kocman, KOD Group, Běla Kolářová, Július Koller, Gyula Konkoly, Vladimir Kopicl (KOD), Jarosław Kozłowski, Ivan Kožarić (Gorgona), Naško Križnar (OHO), Paweł Kwiek, Andrzej Lachowicz, Katalin Ladik (BOSCH+BOSCH), László Lakner, Otis Laubert, Natalia LL, Vlado Martek (Group of Six Authors), Slavko Matković (BOSCH+BOSCH), Dora Maurer, Karel Miler, Era Milivojević, Marijan Molnar, Antun Motika, Marian Mudroch, NET Gallery, David Nez (OHO), Koloman Novak, Ladislav  Novák, OHO Group, Attila Pálfalusi, Mihovil Pansini, Pécsi Műhely Group, Permafo Gallery, Géza Perneczky, Vladimir Petek, Ivan Picelj, Sándor Pinczehelyi (Pécsi Műhely), Marko Pogačnik (OHO), Jaroslav Pokorný, Bogdanka Poznanović, Božidar  Rašica, Red Peristyle, Józef Robakowski, Đuro Seder (Gorgona), Rudolf Sikora, Zdzisław Sosnowski, Aleksandar Srnec, Tamás St. Auby, Jan Steklik, Sven Stilinović (Group of Six Authors), Mladen Stilinović (Group of Six Authors), Josip Stošić, László Szalma (BOSCH+BOSCH), Kálmán Szijártó (Pécsi Műhely), Bálint Szombathy (BOSCH+BOSCH), Petr Štembera, Slobodan Tišma (KOD), Raša Todosijević, TOK Group, Endre Tót, Desider Tóth, Goran Trbuljak, Gera Urkom, Jiří  Valoch, Josip Vaništa (Gorgona), Verbumprogram, Fedor Vučemilović, Zbigniew Warpechowski, Jan Wojnar, Jana Želibská.

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments