Bernštajnov muzički svet

Ne mogu živjeti niti jedan dan bez slušanja glazbe,
bez sviranja glazbe, bez razmišljanja o njoj.

Leonard Bernstein rođen je 1918. godine u američkom gradu Lawrenceu, Massachusets, u obitelji koja nije bila izravno povezana s glazbenim svijetom. Odmalena su ga privlačili pijanistički koncerti te je nakon što su mu roditelji nabavili klavir, počeo intenzivno svirati i tako graditi svoj put prema svijetu suvremene klasične glazbe.

Studirao je glazbu na Harvardu i tamo upoznao Aarona Coplanda, velikana moderne glazbe koji je postao njegov umjetnički uzor i blizak prijatelj. Međutim, najveći utisak na mladoga Bernsteina ostavio je profesor estetike David Prall, poznat po svom multidisciplinarnom pristupu umjetnosti, kojim se kasnije i sam Bernstein služio u svome radu. Nakon završetka studija odselio se u New York, gdje je s prijateljem Adolphom Greenom osnovao glazbeno komični duet The Revuers i nastupao po raznim klubovima u Greenwich Villageu.

Početkom 1940. godine postao je pomoćni dirigent u Njujorškoj filharmoniji. Spletom okolnosti dogodila se 1943. godine velika prekretnica u njegovoj karijeri. Koncertom koji se prenosio na nacionalnom radiju trebao je dirigirati maestro Bruno Walter, ali je zbog bolesti morao odustati i Bernstein je odabran kao njegova zamjena u zadnji tren, bez ikakve prijašnje pripreme ili uvježbavanja s orkestrom. Koncert je doživio ogroman uspjeh i Bernstein je s nepunih dvadeset šest godina, praktički preko noći, postao nova zvijezda klasične glazbe.

Na Bernsteina i nekolicinu kreativnih studenata na Harvardu, ideološki otuđenih od tadašnjeg prevladavajućeg pozitivističkog razmišljanja o umjetnosti koje je naglasak stavljalo na čistu formu, golem je utjecaj imao profesor estetike David Prall. Prema profesoru Prallu, istraživanje forme umjetnosti pomaže u njezinu dubljem shvaćanju, ali promatranjem umjetnosti samo kroz prizmu forme ne može se vidjeti cjelovita slika. Potpuno racionalno i ne-emocionalno gledanje lišava umjetnost njezine biti. Stoga se zalagao za estetiku osjeta i emocija. Za njega su svi prirodni objekti i kreirane konstrukcije “estetske površine” koje percipiraju svi ljudi bez obzira na njihovu razinu znanja. Prall je isto tako naglašavao odgovornost umjetnika da stvara djela koja će nadahnuti gledatelja/slušatelja, približiti ga duhu vremena i tako stvoriti snažnu zajednicu koja teži istom cilju napretka.

Otada je gostovao kod mnogih uglednih domaćih orkestara, a kako je njegova slava rasla, počeo je putovati i izvan Amerike. Prvo europsko gostovanje bilo je u Praškoj filharmoniji, a kasnije je gostovao u Bečkom filharmonijskom orkestru, Bavarskom radijskom simfonijskom orkestru, Francuskom nacionalnom orkestru, Londonskom simfonijskom orkestru, Berlinskom filharmonijskom orkestru i ostalima. Bio je prvi američki dirigent koji je dirigirao u poznatoj milanskoj La Scali, a često je gostovao i u Izraelskoj filharmoniji.

Godine 1958. postao je muzički direktor Njujorške filharmonije. Njegov glazbeni repertoar bio je vrlo raznolik, od klasičnih skladatelja kao što su Bach, Beethoven, Mahler i Sibelius pa sve do modernijih skladatelja kao što su Stravinski, Šostakovič i Aaron Copland.

Njegov dirigentski rad bio je sam po sebi dovoljan da mu osigura status glazbenog velikana XX. stoljeća, no iznimno je važna i njegova uloga glazbenog učitelja i pedagoga. Nakon što je već postao najpopularniji dirigent u Americi, 1958. godine Bernstein je osmislio i vodio televizijsku seriju pod nazivom Koncerti mladih, koja se bavila klasičnom glazbom. Bernstein je pokušao gledateljima približiti temelje glazbe te ih upoznati sa životom i djelima poznatih glazbenika. Serija se prikazivala od 1958. do 1972. godine. Napravljene su 53 epizode koje su uspješno približile klasičnu glazbu generacijama djece i mladih, a prikazane su u čak četrdeset zemalja.

Bernstein je kao učitelj bio izvrstan komunikator, s jedinstvenom kombinacijskom vještinom; podjednako je uspješno znao pričati s djecom kao i s priznatim umjetnicima. Njegova ljubav prema glazbi bila je toliko jaka da je navirala iz njega. Svoje široko znanje, karizmu i entuzijazam prenosio je elokventnim, energičnim predavanjima punim topline i plemenitosti. Njegovo oduševljenje umjetnošću nikad nije jenjalo te je neumorno pomagao mladim i neetabliranim umjetnicima da se profiliraju. Bio je mentor violončelistu Yo-Yo Mau i skladatelju Johnu Mauceriju te mnogim drugima.

Osim što je bio dirigent i pedagog, Bernstein je bio plodonosan skladatelj i veliki inovator – potpuno je promijenio muzički izričaj XX. stoljeća kombinirajući jazz, klasičnu i kazališnu glazbu na način koji je otvorio vrata stvaranju i razvoju mnogih glazbenih stilova.

Skladao je djela komorne glazbe, balete, opere, jednu misu, muziku za filmove i cikluse pjesama. Međutim, njegovo najpoznatije djelo napisano je za brodvejske daske. Ugledni koreograf Jerome Robbins se 1947. godine obratio Bernsteinu i njegovom skladateljskom partneru Arthuru Laurentsu kako bi surađivali na glazbenoj adaptaciji Romea i Julije. Slavnoj trojci naposljetku se priključio mladi tekstopisac po imenu Stephen Sondheim. Ova iznimno kreativna grupa odlučila je osuvremenjenu radnju djela smjestiti u zapadni dio New Yorka te se, uz Shakespeareova vječna ljudska pitanja, pozabaviti i aktualnim društvenim temama. Rezultat je bio West Side Story (Priča sa zapadne strane), jedan od najvećih mjuzikala svih vremena koji se i danas izvodi, ne samo u Americi nego i diljem svijeta.

Bernsteinova umjetnost usko je vezana uz njegov vatreni, strastveni karakter i snažno razvijeni humanizam. Vjerovao je da se stvaranjem velike umjetnosti može prevladati svaka prepreka bratstvu i miru, te je aktivno poticao društvo na razmišljanje o beskrajnim mogućnostima kreacije i ljudskog duha. Cijeli se život neustrašivo borio protiv svih oblika socijalne nepravde i nasilja, posebno u vremenima kada to nije bilo popularno, te je moglo i ozbiljno naštetiti njegovoj karijeri. Šezdesetih godina XX. stoljeća, punih rata i nemira, Bernstein je rekao: “Ovo će biti naš odgovor na nasilje: glazbu stvarati intenzivnije, ljepše i predanije nego ikad prije.” Svojim djelima i uvjerenjima ostavio je snažan utisak istinskog umjetnika-građanina i postao uzor kojemu su kasnije težili mnogi mlađi glazbenici.

Bernsteinove humane težnje odlično ilustrira govor koji je 30. svibnja 1980. održao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins:

Svaki se umjetnik nosi sa stvarnošću pomoću svoje mašte. Mašta je najveće blago, osnovno oruđe za život. Budući da je umjetnikovo djelo njegov život, njegova je mašta neprestano aktivna. Umjetnik sanja život. Što inače radimo sa svojim umovima kad se odjednom trgnemo, kao iz dubokog sna? Brzo ga uprežemo da bude kreativan, da radi, da iskoristimo to vrijeme nadahnuća. To je trenutak za iskoristiti svoju maštu. Mašta je jedini način da se riješi zastoj bilo koje vrste. Ponovo Vas pitam, jeste li spremni usuditi se osloboditi svoj um od ograničenja? Hoćete li prihvatiti, kao što to čine umjetnici, da život duha prethodi i određuje vanjski život? Što je bogatiji i kreativniji život našeg duha, naše društvo je produktivnije i sretnije. Ako ste spremni to prihvatiti, a ne kažem da je to lako učiniti, onda vas moram pitati: jeste li spremni priznati to da je rat i svaki oblik nasilja nepotreban?

Bernsteinova djeca danas ponosno podupiru naslijeđe svog oca tako što pomažu rad mnogih dobrotvornih organizacija koje je osnovao. Neki od poznatijih projekata su obrazovni program Artful learning (Umjetničko učenje), koji teži poboljšati sva područja učenja korištenjem umjetnosti, i El Sistema, program glazbene edukacije u Venezueli namijenjen poboljšanju života mladih koji žive u siromaštvu. Bernstein je ove aktivnosti vidio kao pozitivnu paradigmu društvenih promjena i važan korak u razvoju umjetnosti.

Leonard Bernstein umro je 1990. godine u New Yorku. Poznati časopis New York Times posvetio mu je prikladan epitaf i članak naslovljen Umro je kralj glazbe. Njegov ogroman utjecaj na svijet glazbe zasigurno neće biti zaboravljen i nastavit će se kroz nadolazeća stoljeća.

Autor: Stela Zorić

Nova Akropola

5 2 glasova
Ocenite članak
Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments