Bertold Breht i marksistička estetika

Brehtov odnos prema marksizmu je izuzetno važan i veoma složen. Od 1920-ih do svoje smrti 1956. Breht se identifikovao kao marksista; kada se vratio u Nemačku posle Drugog svetskog rata, odabrao je Nemačku Demokratsku Republiku (DDR), gde su njegova supruga, glumica Helene Vajgel i on osnovali sopstvenu pozorišnu trupu, čuveni “Berliner Ansambl”, a na kraju su dobili državno pozorište na upravu. Ipak, Brehtov odnos prema ortodoksnim marksističkim zvaničnicima i doktrini je često bio konfliktan, a njegovo delo i život su bili veoma idiosinkratični.

Iako snažnog antiburžoaskog raspoloženja u mladosti, mladog Brehta je u početku boljševizam odbijao. Nemačku revoluciju 1918. doživeo je sa izvesnom ambivalentnošću i posvetio se književnoj, a ne političkoj delatnosti tokom turbulentnih ranih godina Vajmarske republike. Zabeležio je u svom dnevniku, na primer, negativnu reakciju na govor koji je čuo 1920. o Sovjetskom Savezu u kojem ga je odvratio koncept socijalističkog poretka o kome se raspravljalo. Zapisao je svoj negativan utisak o boljševizmu i zaključio u tom zapisu da bi radije imao novi automobil nego socijalizam!

Od početka svoje književne karijere, Breht je bio neprijatelj uspostavljenog buržoaskog društva. Breht je napisao izrazito anti-buržoasku dramu Baal (1918-19), koja je imala složen odnos prema ekspresionizmu, a 1919. je napisao Bubnjeve u noći, dramu koja se bavila razočaranjem nastalim posle Prvog svetskog rata i nemačke revolucije. Kragler, vojnik u predstavi koji se vraća iz rata, okrenuo je leđa nemačkoj revoluciji kako bi otišao u krevet sa svojom devojkom.

Dok je bio u Berlinu sredinom 1920-ih, Breht je počeo da pokazuje interesovanje za marksizam. Povezao se sa širokim krugom svojih prijatelja istaknutih levičara i levičarskih umetnika, a sa marksizmom se upoznao kroz razgovore sa prijateljima i saradnicima kao što su Leon Fojhvanger, Fric Šternberg, Džon Hartfild, Viland Hercfeld, Alfred Doblin, Hans Ajsler i Ervin Piskator. Kako sam Breht kaže, bile su mu potrebne informacije o ekonomiji za predstavu koju je sa Piskatorom planirao za sezonu 1926-1927, a u kojoj se radilo o nemirima na pijaci Hejmarket u Čikagu. Nedovršena predstava Žito zahtevala je poznavanje prodaje i distribucije žita. Breht je rekao da iako je vodio opširne razgovore sa preprodavcima žita, oni nisu bili u stanju da adekvatno objasne funkcionisanje tržišta pšenice i da je tržište žitarica ostalo nerazumljivo u standardnom ekonomskom i poslovnom diskursu.

Iako je planirana drama ostala fragmentarna – kasnije je preimenovana u Džo Flajšheker – Breht je u to vreme pristupio marksističkim studijskim grupama, uključujući i onu koju je vodio marksistički jeretik Karl Korš. Čovek koga je kasnije nazvao „Moj marksistički učitelj“ bio je jedan od prvih marksističkih intelektualaca koji je izbačen iz Komunističke partije zbog „devijacionizma“. Korš je takođe razvio snažnu ranu kritiku lenjinizma, a zatim i staljinizma. U ovom članku želim da pokažem da je Brehtova specifična verzija marksizma bila pod velikim uticajem njegovog „učitelja“ Karla Korša i da je Koršova verzija marksizma zaista oblikovala Brehtovu estetsku teoriju i praksu. Pokušaću da pokažem da određene marksističke ideje ne samo da su bile centralne za Brehtov pogled na svet, već i za sam koncept političke umetnosti. Shodno tome, akcenat će biti stavljen na načine na koje je njegova politička estetika, izvedena iz marksističkih ideja, pomogla u oblikovanju njegovog pozorišta i pisanja. Ali prvo, ukazaću na to kako je Breht prisvojio svoj koncept marksizma i koja verzija Marksovih ideja je tako duboko uticala na njega.

 

Korš i Breht

U obimnoj literaturi o Bertoltu Brehtu, uticaj one verzije materijalističke dijalektike koju zastupa Brehtov marksistički „učitelj“ Karl Korš na Brehtovo delo nije adekvatno razjašnjen. Ne samo da je Korš snažno uticao na Brehtovu koncepciju marksističke dijalektike, već su marksističke ideje koje su bile najplodonosnije za Brehtovu estetsku praksu bile upravo ideje koje su delili Breht i Korš u svojoj koncepciji materijalističke dijalektike i revolucionarne prakse. Breht je koristio koršijansku verziju marksističke dijalektike i u svojoj estetskoj teoriji i u praksi, na načine koji su centralni – a ne slučajni –  za njegovo delo, kako tvrde neki kritičari.

Kao što je pomenuto, 1920-ih Breht je počeo ozbiljno da proučava marksizam dok je pokušavao da napiše dramu o tržištu žitom i neposredno pre nego što je radio na Svetoj Joani. Tokom kasnih 1920-ih, Breht se sve više interesovao i za marksističku teoriju društva i za dijalektičku metodu analize društva i istorije. Kasnije je napisao: „Kada sam pročitao Marksov Kapital, shvatio sam svoje drame“ i opisao Marksa kao „jedinog gledaoca za moje drame“.

Breht je želeo da upozna ljude koji bi mu pomogli u proučavanju marksizma, tako što bi ga naučili njegovim osnovnim idejama i metodima. U to vreme, Karl Korš je bio jedan od vodećih poznavalaca Marksa u Nemačkoj i takođe je bio jedan od najaktivnijih militanata u komunističkom pokretu. Posle Novembarske revolucije 1918, Kajzer (poslednji nemački car Vilhelm II, prim. prev.) pobegao je iz zemlje nakon poraza u Prvom svetskom ratu i od Socijaldemokratske partije je zatraženo da formira vladu. Osnovali su „komisije za socijalizam“ da proučavaju socijalističke procese u industriji, a Korš je bio u komisiji za socijalističke procese u industriji uglja, iako su socijaldemokrate ubrzo izgubile vlast i od ovog posla nije bilo ništa.

Pošto mu je dozlogrdio neefikasni reformizam socijaldemokrata, Korš se pridružio Nezavisnoj socijalističkoj partiji (USPD) 1919., a zatim Komunističkoj partiji (KPD) 1920. Korš je bio ministar pravde u kratkotrajnoj levičarskoj koaliciji u Turingiji 1923., zatim je bio urednik komunističkog časopisa “Internacionale”, bio je u Centralnom komitetu nemačke komunističke partije (KPD) i predstavljao komuniste u Rajhstagu.

ZA KORŠA I BREHTA, MARKSIZAM JE PRUŽIO „NOVU NAUKU O BURŽOASKOM DRUŠTVU“. ON JE ARTIKULISAO KRITIČKE PERCEPCIJE RADNIČKE KLASE I NAPAO STAVOVE VLADAJUĆE BURŽOASKE KLASE.KAO SILA SUPROTSTAVLJANJA BURŽOASKOM DRUŠTVU I NJEGOVIM PRINCIPIMA, ONA „NIJE POZITIVNA VEĆ KRITIČKA NAUKA”.

Godine 1926. Korš je bio jedna od prvih žrtava staljinizma i izbačen je iz pokreta kojem je bio duboko posvećen i kojem je lojalno služio. Nakon toga je prešao na čelo leve opozicije i razvio jednu od najoštrijih kritika staljinizacije Sovjetskog Saveza, Kominterne i Nemačke Komunističke partije. Radio je sa raznim levim opozicionim grupama i držao kurseve o marksizmu u školi “Karl Marks” i u malim studijskim grupama u Berlinu. Breht se pridružio ovim kursevima i Koršovoj studijskoj grupi i učvrstio prijateljstvo sa Koršom, koje će postati doživotno.

Od početka svog angažovanja u komunističkom pokretu ranih dvadesetih, Korš je video marksističku dijalektiku kao teorijsku srž marksizma. Marksovu dijalektiku je okarakterisao kao princip istorijske specifikacije, kritike i revolucionarne prakse. Princip istorijske specifikacije artikuliše Marksovu praksu shvatanja svega društvenog u terminima određene istorijske epohe, konceptualizacije svakog društva i fenomena kao istorijski specifičnih, umesto da se bavi univerzalizovanjem diskursa i teorije.

Za Korša, Marksovo dostignuće je bila njegova analiza istorijski različitih i specifičnih karakteristika kapitalizma i buržoaskog društva, kao i njegov razvoj metode koja je omogućila da se različite društvene formacije kritički analiziraju i da se radikalno transformišu. Buržoaska politička ekonomija i teorija su se, s druge strane, bavile oblicima buržoaskog društva kao univerzalnim, večnim i nepromenljivim odnosima, a ne istorijskim oblicima sistema koji je bio pun kontradikcija i podložan korenitim transformacijama. Problemi ekonomije, politike i kulture ne mogu se rešiti opštim apstraktnim opisom „ekonomije kao takve“, već je potreban „detaljan opis određenih odnosa koji postoje između određenih ekonomskih pojava na određenom istorijskom nivou razvoja i određenih pojava koje se pojavljuju istovremeno ili naknadno u svakom drugom polju političkog, pravnog i intelektualnog razvoja“.

Za Korša, marksistička dijalektika je kritička dijalektika koja ima za cilj kritiku i transformaciju postojećeg buržoaskog poretka. Marksistička dijalektika vidi stvarnost kao proces neprekidne promene i zanimaju je one protivrečnosti i antagonizmi koji omogućavaju radikalnu transformaciju. Iznad svega, marksistička dijalektika integriše kritičku teoriju sa revolucionarnom praksom koja bi emancipovala radničku klasu i izgradila socijalizam.

Korš je napisao knjigu Karl Marks, koja rezimira njegov opis osnovnih principa marksizma, Korš je bio gost porodice Breht u egzilu u Danskoj i on i Breht su svakodnevno razgovarali o osnovnim idejama marksizma. Imali su tendenciju da se slažu oko osnovnih principa, iako su se u velikoj meri razlikovali u njihovoj primeni, pri čemu je Korš bio veoma kritičan prema lenjinizmu i izgradnji socijalizma u Sovjetskom Savezu, dok je Breht za to imao više simpatija. Za Korša i Brehta, marksizam je pružio „novu nauku o buržoaskom društvu“. On je artikulisao kritičke percepcije radničke klase i napao stavove vladajuće buržoaske klase. Kao sila suprotstavljanja buržoaskom društvu i njegovim principima, ona „nije pozitivna već kritička nauka”. To je i „praktična teorija“ koja ima za cilj revolucionarni preobražaj buržoaskog društva, istražujući tendencije vidljive u sadašnjem razvoju društva koje bi mogle da dovedu do njegovog svrgavanja. Dakle, „to nije samo teorija buržoaskog društva, već je istovremeno i teorija proleterske revolucije“, tvrdi Karl Korš u knjizi Karl Marks.

Brehtovi teorijski zapisi pokazuju da se on slagao sa Koršom po ovim pitanjima i da je svoju koncepciju marksističke dijalektike razvio na Koršovim seminarima i u diskusionim grupama. U narednim pasusima, shodno tome, skiciraću parametre Brehtove marksističke estetike, pokazati uticaj Korša, a zatim na kraju ukazati na ambivalentnost i tenzije u Brehtovom odnosu prema marksizmu.

 

Epsko pozorište: materijalistička dijalektika, V-efekat i politika razdvajanja

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments