Valter Benjamin: Kapitalizam kao religija Kapitalizam se može posmatrati kao religija, to jest, kapitalizam u suštini nastoji da odgovori na iste brige, strepnju i nemir na koje je ranije pokušavala da odgovori takozvana religija. . Dokazivanje religiozne strukture kapitalizma – ne samo neke religiozno uslovljene strukture, kao što je mislio Veber, već suštinski religioznog […]
Pop kultura i moć – U romanu Džonatana Frenzena iz 2001. „Korekcije“, osramoćeni akademik Čip Lambert, pošto je digao ruke od marksističke teorije i počeo da piše scenario, odlazi u antikvarnu knjižaru u centru Menhetna da proda svoju kolekciju dijalektičkih naslova. Knjige Teodora Adorna, Jirgena Habermasa, Frederika Džejmisona i raznih drugih koštali su Čipa blizu […]
Valter Benjamin: Kapitalizam kao religija Kapitalizam se može posmatrati kao religija, to jest, kapitalizam u suštini nastoji da odgovori na iste brige, strepnju i nemir na koje je ranije pokušavala da odgovori takozvana religija. Dokazivanje religiozne strukture kapitalizma – ne samo neke religiozno uslovljene strukture, kao što je mislio Veber, već suštinski religioznog fenomena – […]
Benjaminova naprslina Za Jednosmernu ulicu Waltera Benjamina vezane su dve ljubavi: sovjetska revolucionarka Asja Lacis i marksizam. Iniciran zaljubljenošću u Asju, Benjamin se zaljubio i u marksizam. I Asja i marksizam pokazali su se kao uzaludan ljubavni napor. Uzaludan, bar sa stanovišta doslovnog ispunjenja: Asja mu nije trajno uzvratila ljubav; Benjamin nikada nije postao marksista […]
Estetizirati politiku – Walter Benjamin je 1930. godine recenzirao zbirku eseja koju je uredio konzervativni revolucionar Ernst Jünger i koja se zvala Rat i ratnik. Jer je uočio poželjno romantiziranje tehnologije smrti i posvemašnje mobilizacije masa što su ga posvjedočili autori priloga, upozorio je da “naoružavati se ne znači ništa drugo do neobuzdan prijevod načela […]
Nemački filozof Valter Benjamin imao je neobičnu ideju da je moguće promeniti prošlost. Za većinu nas prošlost je nepromenljiva, dok je budućnost otvorena. Benjamin je smatrao da svojim delovanjem u sadašnjosti možemo promeniti prošlost. Naravno, ne doslovno promeniti, jer jedno je izvesno: prošlosti više nema. Ne postoji način da izbrišemo Bečki sporazum ili Veliku glad […]