Digitalno pisanje – Gde je nestao papir ?!

Digitalno pisanje – Gde je nestao papir ?! – Uporedo sa napretkom tehnologije, otvorila se i mogućnost da se knjige čitaju sa ekrana računara ili čak na dlanu, putem pametnih telefona, tableta ili elektronskih čitača. Takođe, sve je više digitalnih knjižara i digitalnih sadržaja kojim može da se pristupi on line iz udobnosti sopstvenog doma.

U početku beše štamparija

Od Gutenbergovog epohalnog izuma, koji je omogućio masovnu proizvodnju knjiga prošlo je više od 500 godina, ipak uprkos ogromnom tehnološkom skoku od tada, štampane knjige i dalje važe kao glavni način prenošenja informacija i znanja. Iako na internetu postoji mnoštvo različitih web-stranica razne tematike, besplatnih enciklopedija, korisnih YouTube kanala itd., ukoliko se želi proučiti neka tema do njene same srži, kao i kvalitetno se informisati o nečemu, moraju se pročitati kompletne knjige, a ne samo kratki abstrakti, članci ili besplatna prva poglavlja.

U tom kontekstu, internet je u svojim počecima bio doživljavan, pogotovo u akademskim krugovima, kao šarena digitalna slikovnica na kojoj postoji i sve i ništa. Super je što se on line može pronaći nekakav koristan podatak, informacija ili vest, ali internetu ipak nedostaje ono nešto… Knjige.

Znanje je moć, kako je već davno zaključeno. Celovito i potpuno znanje dobija se dakle samo putem knjiga. Dok nanotehnologija i kognitivna nauka ne omoguće realizaciju naprednih, futurističkih projekata poput implementacije mikročipova u ljudski moždani korteks, do tada ne preostaje ništa drugo nego učiti i pisati na staromodan način, čitajući ono što prenose knjige.

Osim toga, knjige ne služe samo za obični prenos informacija, one su i izvor uživanja za čitaoce, izvor inspiracije, probuđene mašte, želje za otkrivanjem nekih novih stvarnih ili imaginarnih svetova.

Moderni Gutenberg

Elektronske, odnosno, digitalne knjige zapravo i nisu nekakva novost. Sada već davne 1971. godine, dok je internet još bio u začetku, na Univerzitetu u Ilionisu pokrenut je “Project Gutenberg” koji je imao za cilj digitalizaciju knjiga kako bi im se moglo pristupati i čitati ih putem računara. Project Gutenberg (gutenberg.org) postoji i danas i kao najstarija digitalna knjižara, besplatno nudi preko 50.000 knjiga, većinom na engleskom, nemačkom, italijanskom, francuskom i drugim svetskim jezicima.

Digitalne knjižare nude brojne prednosti u odnosu na tradicionalne, sa štampanom, pisanom literaturom. Za početak, ne postoji pitanje fizičkog odlaska kako bi se uzela ili vratila knjiga. Nema ograničenja radnim vremenom pošto elektronsku knjigu možeš skinuti u bilo koje doba dana ili noći. Osim toga, e-knjiga koju preuzimaš sa nekog pretraživača ne može se oštetiti ili negde izgubiti.

Brzo i lako pretraživanje kataloga i sadržaja još je jedna prednost digitalnih knjižara. Bilo da je u pitanju neka dečija literatura ili literatura za univerzitetske porfesore. Uprkos svojim prednostima, on line čitanje i pisanje ima i svojih nedostataka i ograničenja.

Write to read

Bilo bi naivno pomisliti da će neki poznati ili čak i neafirmisani pisac potrošiti godinu ili dve na pisanje romana ili nekog drugog književnog dela samo zato da bi ga poklonio ili prodao nekoj digitalnoj knjižari u jednom primerku. A toliko je, naime, primeraka digitalne knjige potrebno (samo jedan primerak) da je mogu skidati, čitati i deliti milioni čitalaca širom sveta. Prema tome, većina nekomercijalnih, digitalnih izdanja, kako u svetu tako i kod nas, uglavnom je ograničena samo na dela kojima su istekla autorska prava.

Prema zakonu o autorskim pravima, nakon smrti autora njegovi naslednici mogu uživati ta prava još 70 godina, nakon čega delo postaje tzv. javno vlasništvo tako da ga svako može potpuno legalno i besplatno čitati, kopirati, deliti.

I dok smo prilično sigurni da Homer nema ništa protiv što se današnji srednjoškolci moraju hrabro nositi sa njegovim epskim umotvorinama bez da mu za to plaćaju naknadu, savremeni pisci, vlasnici autorskih prava, svakako bi podignuli tužbu protiv izdavača koji bi digitalizovao knjigu i nudio je na korišćenje bez njegovog dopuštenja, odnosno, odgovarajuće naknade.

Pomoću kojih alata pisati upečatljivije?! Pitanje na koje se traži odgovor od kako se razvila industrija on line pisanja Fokusiraj se na razvijanje ličnih copywriterskih tehnika koje će ti olakšati svakodnevne vežbe pisanja i istaknuti taj jedan, određeni tzv.copy u moru jednoličnih fraza i tekstova, a mi ćemo staviti naglasak na kreativnost i kreativne metode, kao i na prezentaciju koncepta tvoje prvobitne ideje.

Za P.U.L.S.E Ivana Živanić

Tekstovi o društvu na portalu P.U.L.S.E

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

3 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
View all comments
Đorđe Milović
Đorđe Milović
6 years ago

Gde je nestao,gde nestaje ČOVEK?

Душко Јевтовић

Средства за писање прилагођавају се техничким могућностима, али она нису пресудна за садржину текста. Гушћије перо, оловка, наливперо, хемијска оловка, писаћа машина, рачунар…мењају се кроз историју, али добра књига (или текст на екрану) трају на основу унутрашње садржине коју је словима изразио аутор.
Бранко Ћопић је писао оловком. Неки писци су сматрали да је врх оловке попут нервног завршетка који на хартију бележи трептаје душе.
Момо Капор, који је користио механичку писаћу машину, говорио је да писаћа машина клопарањем изражава ритам срца и срж реченице која се уобличава.
Савремене тастатуре су тихе, али ко је талентован попут Ђопића и Капора пронаћи ће начин да изрази истину живота.

Danilo K.
Danilo K.
6 years ago

~Dok nanotehnologija i kognitivna nauka ne omoguće realizaciju naprednih, futurističkih projekata poput implementacije mikročipova u ljudski moždani korteks, do tada ne preostaje ništa drugo nego učiti i pisati na staromodan način, čitajući ono što prenose knjige~ ..navodim tvoje reci… Dakle Ivana zatim ce nam sve biti olaksano?? Pa di napisa ovo zivota ti..ipak je ovaj casopis emancipatorski i humanisticki nastrojen a ta tvoja recenica nije bas u tom duhu.