Hodočašće Bendžamina Siska

Svemir, posljednja stanica. Ovo, međutim, nisu putovanja svemirskog broda Enterprajza, već priča o životnom putu zapovjednika Bendžamina Siska. I baš tako, radi se o sudbini, kismetu, predodređenosti. Radi se o životu čovjeka koji je izabran da bude nešto više. Izabran, predodređen, poslat, to su termini koji će definisati život, sudbinu i ličnost Bendžamina Siska.

Ko je, dakle, Bendžamin Sisko? On je oficir Zvjezdane flote, samohrani otac, udovac, zapovjednik Svemirske stanice devet. Takođe je i Izaslanik, poslanik. S jedne strane, on je izaslanik Ujedinjene federacije planeta, a sa druge strane (što će se kasnije vidjeti) Izaslanik je Proroka iz Nebeskog hrama Bejžorancima. Upravo tu do izražaja dolazi sva simbolika njegovog poslanstva. On je poslat izabranom narodu u teškom vremenu. Oba njegova poslanstva služe istom cilju – pomoć Bejžoru.

Ljubiteljima Zvjezdanih staza  i Svemirske stanice devet, svakako je vrlo dobro poznata priča i radnja u kojoj Bendžamin Sisko zauzima centralno mjesto. Radnja se odigrava u sistemu planete Bejžor koja je upravo izašla iz rata nakon šezdesetogodišnje okupacije od strane Kardasije. Završetak rata donio je slobodu, ali je otvorio mnoga pitanja u pogledu političke sudbine samog Bejžora. Nekada ujedinjeni Pokret otpora protiv Kardasije raspao se na brojne frakcije od kojih svaka pokušava da nametne svoje viđenje budućnosti Bejžora. Krhka prelazna vlada pokušava da zadrži red i mir i da ne dozvoli potonuće u sve izvjesniji građanski rat, pa poziva Federaciju u pomoć. Tako Federacija s jedne strane pomaže od okupacije devastiranoj planeti, a s druge daje podršku demokratskim procesima, a na taj način uspostavlja i svoje prisustvo u sektoru.

Politička situacija, dakle, daleko je od idealne. Pored stalne prijetnje od izbijanja građanskog rata na Bejžoru i Kardasijske prijetnje, jer oni se ne mire sa gubitkom rata, stvari se dodatno zakomplikuju kada se nedaleko od Bejžora pojavi crvotočina koja daleko skraćuje vrijeme putovanja do Gama kvadranta, odnosno, postaje prečica.

O postojanju crvotočine šuškalo se vijekovima i milenijumima, ali nikada nije postojao konkretni dokaz o njenom postojanju. Postojanje crvotočine i njenu poziciju otkrio je Bendžamin Sisko. Crvotočina, tako, metaforički oslikava resurs koji je rijedak i koji žele mnogi, pa bi se mogao uporediti sa naftom u današnjem vremenu. Možda bi preciznije bilo uporediti crvotočinu sa Sueckim ili Panamskim kanalom. U svakom slučaju, onaj ko kontroliše taj prolaz ima taktičku prednost, a u ovom slučaju to su Bejžor i Federacija.

Neobični slučaj Bendžamina Siska tako počinje da se odmotava od prvog trenutka stupanja na novu dužnost i upoznavanja sa bejžoranskom religijom. I kao što će se vidjeti, njegovo putovanje jednako je važno kao i cilj na koji treba da stigne.

„Put od hiljadu milja započinje jednim korakom“, kaže kineska poslovica. Siskov put, iako on toga nije svjestan, započeo je njegovim rođenjem. Njegovo rođenje bilo je ciljano, jer majka Bendžamina Siska bila je jedna od Proroka[1]. Korak koji je Sisko napravio ogleda se u prve dvije (pilot) epizode gdje on otkriva crvotočinu i upoznaje se sa Nebeskim hramom. Tu dolazi do izražaja dobra osmišljenost serije. Naime, nakon uvodnih epizoda, priča gotovo da i ne dodiruje Siskovu sudbinu, već se okreće svakodnevnim poslovima i problemima galaksije, stavljajući čak u prvi plan sporedne likove serije. Tako se dobija osjećaj protoka vremena, ali i Sisku dozvoljava da se upozna sa okolinom, okruženjem, novim ljudima, novim običajima. To je ono zatišje pred buru koje se naglašava vješto vođenim narativom i scenama gdje kai Opaka umire, odnosno ostaje zarobljena u vječnom životu negdje daleko. Isto tako može se uočiti postepeno, ali sigurno sticanje povjerenje Bejžoranaca u Siska. Dakle, prvi korak je načinjen.

Bendžamin Sisko svoj zadatak na svemirskoj stanici započinje kao oficir Zvjezdane flote, ali prolaskom vremena može se uočiti promjena, evolucija u jednu potpuno drugu ulogu[2]. To sve govori o njegovom karakteru.

Kakav je to karakter Bendžamina Siska? Sisko je, može se reći tipičan oficir Zvjezdane flote. Odgovoran, promućuran, odmjeren. Posjeduje sve odlike vođe. Dobar je otac. Zna da je njegovo komandovanje dobro samo onoliko koliko su dobri ljudi oko njega i koliko mu ti isti ljudi vjeruju. Opisujući ga ovako, moglo bi se zaključiti da je on prije nalik nekom superjunaku nego čovjeku. Pa, ipak, on je čovjek. Ophrvan tragedijom kada je postao udovac u bici kod Volfa 359, njegove jedine dvije fokusne tačke postaju njegov sin Džejk i njegov posao. Međutim, epizoda „Drugo viđenje“[3] nedvosmisleno govori o njegovoj prirodi i tome da je konačno opet otvoren i za tu stranu života. Pa, ipak, njegov privatni život nije u njegovom fokusu. Poput graničara u nepreglednoj divljini (što na neki način i jeste) zadaci koje pred njega stavlja posao su ipak prioritet. Izvršenje tih zadataka usko je povezano sa njegovim osjećanjem časti i date riječi koje je samo formalizovano i ovaploćeno zakletvom datoj Zvjezdanoj floti i Federaciji. Tako za njega uniforma je simbol svega čistog, iako je svjestan da tu uniformu ne nose uvijek najčasniji ljudi, ali to je upravo motiv više koji ga pokreće na akciju kako bi branio ono što ta uniforma predstavlja. Zbog toga, zbog osjećanja časti, spreman je da na kocku stavi sve, pa i prijateljstvo, ako je siguran da druga strana je griješna.

Prve dvije sezone služe da se temeljno upoznamo sa Siskom i ostalim likovima. Međutim, može se vidjeti i simbolika onoga što prati dobrog komandanta. S jedne strane, sprema se rat s Dominionom, što na probu stavlja sve njegove ljudske snage, kao oficira Zvjezdane flote. S druge strane, istovremeno će se voditi  i jedan drugi, duhovni rat. Iako možda, do tada nije tako izgledalo, može se reći da se završio jedan dosadni dio Siskovog života, mirniji, neprimjetniji. To nedvosmisleno podsjeća na prvi, nesaznajni dio života stanovite religijske figure. Zatim slijedi onaj eksponirani dio života koji služi kao uzor. To direktno oslikava ideju biblijskog shvatanja boga.

Sve bitke koje se vode ili će se voditi, tu su zbog onoga što dolazi nakon njih. Njihov ishod direktno utiče na sliku budućnosti. Pa ipak, neke bitke koje Sisko vodi nisu tu samo radi budućih dana. Dvanaesta i trinaesta epizoda treće sezone govori o tome da Bendžamin Sisko brine i o prošlim vremenima. Kada greškom završi nekoliko stotina godina u prošlosti, on mora da se potrudi da prošlost ostane nepromjenjena. Čvrsto zaronjen u sadašnjost, Sisko tako nije samo Izaslanik budućih dana, već istovremeno i branilac prošlosti.

Najveći dio serije i najvažniji dio života Bendžamina Siska je rat sa Dominionom. Međutim, prije rata, postojala je prijetnja. Upravo ta prijetnja pred Siska postavlja izazove koji će se ogledati u stalnom prekomponovanju političke scene Alfa kvadranta. Šta to konkretno znači za Siska? Činjenica je da Bendžamin ne zauzima najveći civilni položaj u Federaciji ni najveći vojni u Floti. Međutim, činjenica je i to da se nametnuo kao lider. Kako? Prvenstveno snagom autoriteta koji je zadobio svojim odličnim profesionalnim angažovanjem u prvim redovima, u zapaljivoj situaciji postratovskog doba između Kardasije i Bejžora, a onda i odličnim rukovođenjem na licu mjesta u toku Dominionske prijetnje. Naravno, ne treba zanemariti ni uticaj religijske komponente, jer Bejžoranci Siska vide kao svetu figuru i autoritet koji iz toga proističe.

Svoju ulogu religijske ikone Izaslanika Proroka, u početku Sisko shvata olako, više kao simpatični način da se približi Bejžorancima. Iako Flota na to ne gleda blagonaklono i ona je spremna da zažmiri na jedno oko zarad viših ciljeva. Sve to može se posmatrati kao nešto što ide u rok službe, naročito u prvo vrijeme dok još traje privikavanje na novu dužnost. Iskreno, kao Izaslanik, u prvih nekoliko godina i nema određene i tačne dužnosti u okviru Bejžoranske religije. Bejžoranci imaju svoju dogmu, crkvenu hijerarhiju i svoje duhovne vođe, pa se Siskov posao uglavnom sastoji od davanja blagoslova onima koji to zatraže.

Prolaskom vremena, Sisko se sve više navikava da bude Izaslanik iako to možda i negira ili se pretvara da mu je neugodno u toj ulozi. To je jedan nesvjesni proces, a možda sve treba da se odvija upravo tako, prema planu Proroka. Prva provjera takvog stava ili možda je bolje reći iskušenje, dolazi sa pojavom putnika kroz vrijeme koga su poslali Proroci[4]. On takođe tvrdi da je Izaslanik Proroka i Bendžamin mu prepušta Izaslanstvo. To je vrlo važan trenutak, može se reći i svojevrsna prekretnica. Naime, iako Sisko tvrdi da mu je lakše bez tereta Izaslanstva, u sebi osjeća da je, ipak, on pravi Izaslanik i pokušava da vrati Izaslanstvo. Tim više, što potezi „novog“ Izaslanika ne bivaju dobro primljeni u Bejžoranskoj zajednici. U pomoć su pozvani i sami Proroci koji presuđuju da je Bendžamin Sisko pravi Izaslanik.

Ovaj događaj predstavlja ključnu tačku, jer označava Siskovo prihvatanje onoga što jeste, a jeste vodeća ličnost jedne šire slike, šireg plana. Tako Sisko prelazi put od nevjernika do vjernika i prevazišao je duhovna iskušenja. To je vrlo važan korak ka događajima koji slijede.

Pet sezona serije, kao pet godina pokazuju kosmopolitičko[5] okruženje Bejžora koji čeka i priprema se da postane član Federacije. Uostalom, jedan od zadataka Bendžamina Siska, upravo je taj da osigura da Bejžor ispuni sve uslove kako bi postao punopravni član Federacije.

Konačno se i to ostvarilo. Pet godina od oslobođenja, pet godina od otkrića crvotočine. Na sve to treba dodati i komplikovane odnose sa Kardasijom, Dominionsku prijetnju i ratni pohod Klingonskog carstva. Pa, ipak, uprkos takvim izazovnim vremenima, Bejžor uspijeva da dođe do samog predvorja članstva. I onda šta? Sisko zaustavlja cijeli proces. Da, isti Sisko koji je proveo posljednjih pet godina svog života pokušavajući da Bejžor postane punopravni član Federacije. Međutim, na scenu opet stupa ona druga, nefizička strana dobrog kapetana, njegovo Izaslanstvo. Vođen vizijama koje su mi poslali Proroci, on vidi buduće događaje, više kao simbolične prikaze, nego kao konkretne slike. Iako ne može u potpunosti da shvati značenje tih vizija, shvata dovoljno da može da zaključi da još nije vrijeme Da Bejžor postane član Federacije. Zbog događaja koji predstoje, bolje je da za sad Bejžor ostane izvan tog saveza.

Dominionska prijetnja i početak rata, čiji je neposredni povod postavljanje minskog polja oko ulaza u crvotočinu, pokazuje koliko se Sisko brine za Bejžor kao oficir Zvjezdane flote, a to opet može da se dovede u direktnu vezu Siska kao Izaslanika. Znajući da flota u tom trenutku nema mogućnost da zaštiti Bejžor, on zagovara potpisivanje Akta o nenapadanju između Bejžora i Dominiona. Tako Federacija i ostatak Alfa kvadranta bivaju uključeni u rat sa Dominionom, dok Bejžor ostaje siguran i zaštićen sporazumom.

Priča o Bendžaminu Sisku tako je uporedno priča o ovom i onom svijetu, o tjelesnom i duhovnom i o njemu koji to povezuje. Tako se po ko zna koji put primjećuje biblijski uticaj kada je riječ o Siskovoj sudbini. U epizodi „Žrtvovanje anđela“[6] Sisko prilikom oslobađanja Svemirske stanice devet, odlazi u crvotočinu, ne bi li spriječio dolazak ogromne dominionske flote. Tom prilikom obavlja razgovor sa Prorocima iz Nebeskog hrama.Njima nije jasna Siskova žrtva, kako i zašto stoji sam ispred neprijateljske flote. Sisko ih moli za pomoć, ali u prvi mah oni to odbijaju, jer se tiče tjelesne ravni. Ipak, poslije Siskovih ubjedljivih argumenata pristaju da pomognu. Proroci eliminišu dominionsko pojačanje, ali njihova pomoć dolazi uz cijenu. Proroci govore da su od Bejžora i da je Sisko od Bejžora, ali od tog trenutka on više nije od Bejžora. Iako je planirao da Bejžor učini svojim domom, Proroci su mu namijenili drugačiju sudbinu (što će se vidjeti tokom serije). On tako nikada neće učiniti Bejžor svojim domom, kao što ni Mojsiju nije bilo dozvoljeno da stupi u obećanu zemlju. Da li se to može nazvati kaznom? Možda i može, ali je ipak to preciznije i bolje nazvati žrtvom. Žrtva je, kao što znamo, uvijek potrebna, naročito zarad viših ciljeva.

Kao da stvari zbog rata sa Dominionom nisu već dovoljno komplikovane, ulozi se dodatno podižu pojavom Utvara i njihove želje za obračunom sa Prorocima. Može se reći da ovaj tekst postaje pomalo i dosadan sa svojim stalnim ukazivanjima na biblijske priče na koje se oslanja radnja „Svemirske stanice devet“, ali šta da se radi kada asocijacije o navedenom naprosto izviru na svakom ćošku. Ko su, dakle, Utvare? Najkraće rečeno, to su zli Proroci koji su prognani iz Nebeskog hrama i zatočeni u dubinama Bejžora. Ovo je sasvim jasna aluzija na rat na Nebu i pale anđele. Naravno, na kraju slijedi konačni obračun dobra i zla.

Koja je uloga Bendžamina Siska u ovom obračunu? Kada Bejžoranci pronađu drevni artefakt, Sisko je taj koji ga razbija i oslobađa Proroka i Utvaru koji započinju konačni obračun. Taj obračun prekida kai Vin i time unosi neizvjesnost u pogledu ishoda budućih događaja. To nikako ne znači da je taj obračun gotov, već samo odložen. Proroci i Kost Amodžan[7] će morati da sačekaju na svoju konačnu bitku.

Kakve su posljedice ovog obračuna? Uslijed sukoba između Proroka i Utvara dolazi do zatvaranja crvotočine, pa Bejžoranci, a i Sisko ostaju odsječeni od Nebeskog hrama što se tumači kao loš predznak, jer je Utvara ušla u najsvetije mjesto. Naravno, Sisko krivi sebe, jer je upravo on taj koji je razbio artefakt i time omogućio ovaj niz nesrećnih događaja. Zbog toga odlazi sa Stanice kako bi pronašao odgovore. Tada stvari postaju mnogo interesantnije. Prvo, saznaje da postoji Kugla Izaslanika koju mora da pronađe, jer uz pomoć nje može da istjera Utvaru iz Nebeskog hrama i tako ponovo otvori crvotočinu. Drugo, na putu potrage za Kuglom, usmjeravaju ga Proroci šaljući mu vizije koje ga vode, ali jednako tako na tom putu pokušavaju da ga sputaju Utvare šaljući mu svoje verzije vizija. Da li će Sisko uspjeti da razluči prave od lažnih vizija? Treće, usput saznaje o svojoj predodređenosti. Saznaje da su Proroci bili direktno umješani u njegovo rođenje, da su oni „zaslužni“ za put kojim njegova sudbina ide[8], jer drevna proročanstva se moraju ispuniti[9].

Ovo samo potvrđuje Siskovu bifizitnost, jer on djeluje i na ovom i na onom svijetu (ravni), a ne treba izgubiti iz vida ni to da će Bendžamin na kraju zauzeti svoje zasluženo mjesto među Prorocima u Nebeskom hramu, baš kao što je to nekada davno uradila stanovita figura Bogočovjeka.

Suština priče o Bendžaminu Sisku je proces pomirenja te dvije prirode u njemu i dužnosti koja ide uz svaku od njih. Ponekad se čini da je to nemoguć zadatak. On je Sisko od ovog svijeta, sin, muž, otac, vjerenik, oficir i te ovozemaljske dužnosti imaju svoju težinu i odgovornost. Istovremeno, on je i Izaslanik, glasnik Proroka i putnik na nebeskoj stazi. Mogu li se, dakle, pomiriti obe uloge? Proroci su bića na višoj, netjelesnoj, metafizičkoj  ravni postojanja koji imaju svoj božanski plan, pa ih ne zanimaju mnogo stvari sa ove, fizičke, ravni.

Zanimljiva je činjenica da iako Siska čeka mjesto u Nebeskom hramu, sve dok je u ovoj fizičkoj dimenziji, on je više sprovodilac volje Proroka nego što je njima ravan. Svaka njegova molba njima koja bude uslišena, a tiče se ovodimenzionalnih pitanja, biva naplaćena. Uklanjanje dominionskih brodova dolazi sa cijenom Siskove nemogućnosti da uživa u Bejžoru. Suprostavljanje volji Proroka koji su htjeli da Sisko ne ide u jedan od napada, za posljedicu ima smrt Džadzije Daks. Postoji, dakle, prestup, ali i kazna za kršenje božijih zapovjesti.

Dakle, kao što je već rečeno, Proroci imaju svoj veliki plan i od svog Izaslanika očekuju da ga slijedi. Odstupanje sa te staze može donijeti samo tugu. Šta to tačno podrazumjeva, ne može se znati do samog kraja. Međutim, jedna stvar je jasna, staza kojom Izaslanik hoda je usamljenička i tako treba da bude i to nedvosmisleno kažu svom Izaslaniku. Ipak, Sisko kao čovjek iz fizičke dimenzije, pokušava da izbjegne slijepi posluh i ženi se sa Kasidi Jejts. Šta više, ona ostaje u drugom stanju.

 Kako su snage Alfa kvadranta porazile Dominion, preostalo je još da se završi duhovni sukob. Konačni obračun između dobra i zla, Proroka i Utvara, odigrava se u Vatrenim pećinama Bejžora. Knjiga Kost Amodžana, jedini način da se oslobode Utvare biva uništena i tako jedan eonski nebeski rat biva završen pobjedom Proroka, pobjedom dobra. Na žalost, ta pobjeda odnosi i život Bendžamina Siska. Možda je preciznije reći da on tako prestaje da postoji na fizičkoj ravni. Sada je sa Prorocima gdje nastavlja svoje duhovno učenje. To znači da ostavlja Kasidi samu, čime ispunjava predviđanje o stazi suza za nepoštovanje volje Proroka. Ipak, najavljuje svoj povratak, jer Proroci imaju još posla za njega. Jedino što pojam vremena nije isti u obe ravni, pa on može da se pojavi i sutra, ali i juče.

ZAKLJUČAK

Biti izabran, biti predodređen od neke više sile, za velika djela, nikada nije lako., naročito kada taj izbor ne dolazi sa jasnim uputstvima šta treba da se čini. Život Bendžamina Siska nije bio lak. Propatio je mnogo. Prvo je izgubio ženu, a zatim je kao građanin Federacije i pripadnik Zvjezdane flote učestvovao u jednom dugom i krvavom ratu sa Dominionom. Ipak, ključ za prevazilaženje prepreka je u konstantnom učenju, u shvatanju onoga što se od čovjeka očekuje. Upravo to je smisao života Bendžamina Siska, da kroz iskustvo uči kako bi prevazišao prepreke. Proroci su ga, dakle, izabrali za svoju udarnu pesnicu u borbi protiv zla, protiv zlih Utvara. I na kraju on uspjeva u tome. Međutim, plaća veliku cijenu, jer ostaje odvojen od svoje porodice, odnosno, seli se u višu ravan postojanja, što nekome kao tjelesnom biću čini se teško. Navknut na ovaj život, Sisko, a i svako od nas, bi to smatrao prestankom postojanja. Međutim, to je staza za koju je on predodređen.

Ponovimo, dakle, još jedanput, ko je taj Bendžamin Sisko koji je izabran da bude Izaslanik. On je vojnik, otac, suprug, sin i sve te uloge obavlja sjajno i trudi se da ih obavlja i bolje kad god je to moguće. Naravno, od Izaslanika se očekuje da ima visoko moralnu neukaljanu ličnost sa velikim ličnim integritetom. Ipak, Bendžamin Sisko nije vitez u sjajnom oklopu, nije super heroj koji dolazi sa vrlinama i bez mana. U njegovom životu, naročito i njegovom Izaslanstvu, postoji krivulja učenja, a uči kao i svaki čovjek, putem pokušaja, grešaka i izvlačenja iskustva iz neuspjeha. Sisko svakako nije bez mana, kao što se moglo vidjeti u njegovom načinu privlačenja Romulanskog carstva u savez sa Federacijom i zakulisne radnje koje je preduzeo. Ipak, on stalno odmjerava sve razloge za i protiv, kako bi donio najbolju moguću odluku. Možda se u trenutku čini da za njega važi krilatica „cilj opravdava sredstvo“, ali on je daleko od toga. Spreman je da pomogne čak i neprijatelju, kao što je pomoć pri pronalaženju lijeka za bolest od koje boluju Osnivači.

Lik Bendžamina Siska i cijela priča, duboko se oslanja na biblijske motive. Tako je on ciljano začet od strane nekih viših sila, radi u interesu tih viših sila i na kraju on treba da se vrati u ovaj prostor, što će reći, on će da vaskrsne. Ovaj esej je, nadamo se, napravio dovoljno poveznica između sudbine Bendžamina Siska, koja je nedvosmisleno povezana sa biblijskim slikama. Ostaje zaključak, da je ovaj svijet ili univerzum prepun čuda koje tek treba da nam se otkriju i koje tek treba da spoznamo. Svemir je, za nas, posljednja granica.

za P.U.L.S.E: Goran Došen 

Tekstovi o filmu na portalu P.U.L.S.E

[1]          Bića iz Nebeskog hrama u crvotočini

[2]      Priča o Svemirskoj stanici devet, priča o Bendžaminu Sisku, dosta je oslonjena na hrišćansku teologiju i biblijsku mitologiju, naročito onaj dio kada se razmatra da li je Sisko čovjek, prorok, bog ili sve zajedno, odnosno pitanje njegove prirode i poslanstva

[3]         Epizoda druge sezone. Govori o tome kako pada pod uticaj nježnih osjećanja prema astralnoj projekciji jedne žene.

[4]          Sezona 4, epizoda 17

[5]        Iskovan je ovaj termin jer je precizniji od uobičajenog termina geopolitika koji se koristi prilikom ovakvih analiza

[6]          Sezona 6, epizoda 6

[7]          Vođa Utvara, pandan palom Luciferu

[8]        Lični utisak je da se priča o Siskovom putu ne uklapa najbolje, odnosno da postoji neslaganje sa ostatkom priče. Naime, u pilot epizodi serijala pokazan je prvi susret Siska i Proroka. Ono što se tom prilikom dogodilo ostavlja nedvosmislen utisak da je to njihov prvi susret i da se ranije nisu poznavali i bili svjesni jedno drugog. U tom prvom susretu, Sisko ih uči o sebi, tjelesnom svijetu, linearnom vremenu i sl. Svaki put kada sretnu neko drugo tjelesno biće, lakše im je da ga procijene i spominju Siska koji im je ukazao na osobenosti tjelesnog svijeta.

[9]          Siskovo rođenje, kao čin predestinacije, opet se direktno oslanja na Bibliju i predskazanje Hristovog rođenja i njegovog života u kome nije došao da promijeni, već da ispuni.

  Film, Goran Došen, Tv serije, Zvezdane staze