Navijačka potkultura – od antičkih arena do modernih stadiona

U različitim epohama fenomen navijačke potkulture poprimao je drugačije oblike ispoljavanja. Bez obzira na istorijsko-vremensku odrednicu najviše je karakteriše koncept hleba i igara (panem et circenses), koji duguje naziv metafori korišćenoj u zbirci pesama Satire starorimskog pesnika Juvenala. Ova sintagma je kritička žaoka prema apatičnom i frivolnom stavu građana da se posvete banalnim manifestacijama, kao što su gladijatorske borbe, nauštrb bavljenja politikom i u celosti prepuštanju odlučivanja o pitanjima iz sfere javnog interesa vladajućim strukturama.

 

Gladijatorske borbe i publika

 

Gladijatorske borbe su održavane u starorimskim amfiteatrima (od kojih je najpoznatiji Koloseum) i predstavljale su dosta suroviji pandan današnjem sportu, s tim da je publika imala učešća na jedan posredan način. Različitim uzvicima često je mogla da odluči o životu ili smrti pobeđenog gladijatora, palac dole ili gore označavao je da li će ostati pošteđen, a imperator je uslišavao prohteve gomile. Ovo je verovatno klica začetka navijačke potkulture.

Gladijatorske borbe su ukinute prvo u Rimu 404. godine n.e. Tada je prema nekim istorijskim izvorima, sveti Telemah ušao u arenu u želji da spreči borbu, a razjarena masa ga je ubila, nezadovoljna takvim gestom. Njegova požrtvanost je zadivila imperatora Honorija koji je naredio da se one ukinu. Na zabranu ovih brutalnih takmičenja, suštinski, uticalo je najviše jačanje hrišćanstva. Gladijatore su zamenile trke konja sa dvokolicama, naročito popularne u Vizantiji, a imale su veliki politički značaj.

 

Deme – prve navijačke grupe

 

Nakon ukidanja gladijatorski borbi, na njihovo mesto došle su trke dvokolicama, koje su bile popularne naročito u istočnom delu Rimskog carstva tj. Vizantiji. Hipodrom je imao značajnu ulogu u javnom životu Istočnog Rimskog carstva, na njemu su se prelamali različiti interesi.

Političke težnje su se ispoljavale kroz organizacije deme. U početku su to bile navijačke grupe na hipodromu i nosile su ime prema određenoj boji. Iskristalisale su se dve takve skupine: plavi i zeleni. Kasnije su deme prerasle u političke partije i vekovima predstavljale značajan politički faktor Vizantije. Plavi su tradicionalno bili caristička stranka, dok su za zelene navijali uglavnom siromašniji stanovnici Konstantinopolja (mada u stvari nije bilo strogih podela). Na čelu dema su se nalazili demarsi, postavljani od strane carske vlasti, tako da su bile hijerarhijski ustrojene.

Deme su istorijski najpoznatije po organizovanju tzv. Ustanka Nika, 532. godine radi rušenja cara Justinijana. Iako često suprostavljene, one su ovde bile ujedinjene i umalo nisu ostvarile cilj pobune – naime Justinijana je spasila politička umešnost njegovog evnuha Narzesa koji je podmitio neke od vođa ustanka da pređu na carevu stranu.

 

Savremeno navijačko organizovanje

 

Navijačka potkultura se javlja u okviru građanskih društava kao nusprodukt industrijalizacije i urbanizacije. Sa razvojem sporta, kao bitnog dela masovne kulture postaje sastavni deo socijalnog miljea velikog broja država. Sačinjavaju je uglavnom pripadnici mlađe muške populacije.

Savremeno navijačko organizovanje je vezano za fudbal, kao najzastupljeniji i najrašireniji ekipni sport na svetu. Zbog arhitekture stadiona pogodan je za prisustvo ogromnog broja ljudi i omogućava njihovo masovno organizovanje na relativno malom prostoru.

 

Psihologija gomile

 

Za navijačke grupe, kao i za druge tipove skupina karakteristično je ponašanje koje je opisao Gistav l’ Bon u svojoj knjizi Psihologija gomila. Pojedinac u gomili dobija osećanje nesagledive moći zbog brojnosti i odaje se instinktima koje bi obuzdao da je sam, a manje je sklon to da uradi jer je u masi anoniman, pa opada osećaj odgovornosti. U takvim situacijama individua je labilnija i sklona sugestiji.

Kao i svaka gomila, tako i navijačka ima vođu i hijerarhijski je uređena. Motiv stada ima bitnu ulogu u njenom formiranju.

Prema samom ponašanju navijačke grupe možemo podvesti pod dionizijski obrazac delovanja i ponašanja, s obzirom na to da ih odlikuje ekstatičnost, iracionalnost i strast.

 

Huliganizam

 

Pojam huliganizam se neraskidivo vezao za određeni deo navijačke publike i postao oznaka najekstremnijih grupa ove potkulture. Ova reč potiče iz Engleske, s kraja devetnaestog veka i sinonim je za vandalizam i destruktivno ponašanje. Smatra se da je nastala od imena izmišljenog lika iz jedne pesme, Huligana, koga je karakterisalo siledžijstvo.

Prvi zabeleženi incident na jednoj fudbalskoj utakmici dogodio se 1885. godine na utakmici na kojoj je Preston Nort End pobedio Aston Vilu, a navijači poražene ekipe su upali na teren izazvavši tuču i samim tim započeli istoriju fudbalskog huliganizma.

Engleska se dugo vremena, skoro tokom celog 20. veka, nosila sa problemom nasilja na stadionima. Poznat je incident navijača Liverpula na Hejselu 1985. posle koga je zabranjeno engleskim klubovima da nastupaju u evropskim kupovima 5 godina. Ipak sve je kulminiralo 15. aprila 1989. godine u Šefildu događajem na utakmici Liverpul – Notingem Forest, poznatim kao Tragedija na Hilsborou . Zbog propusta policije došlo je do prenatrpanosti jedne tribine, usled čega je poginulo 97 ljudi.

Ove tragične posledice su uslovile da engleski parlament donese famozni propis Fudbalski akt (Football Spectators Act). Njime su uvedene sledeće mere:

– uklanjanje ograde između terena i publike

– sistem hodnika i tunela na stadionima, bez skretanja

– višegodišnja zabrana ulaska na stadione

– kažnjeni navijači podnose policiji pasoš četiri nedelje pre gostovanja reprezentacije u inostranstvu

– istražni sudija dežura na stadionu

– tribine nadziru redari koji nasilnika privode istražnom sudiji

– visoke novčane kazne nasilnicima

– deportacija stranih izgrednika iz zemlje

– ulazak na teren kažnjava se sa godinu i po dana zatvora

Ovaj zakon donet je u eri premijerke Margaret Tačer i uzima se kao paradigma sprečavanja nasilja na fudbalskim stadionima.

 

Upliv političkih ideologija

 

Sva masovna okupljanja, pa i navijačke grupe, pogodno su tlo za širenje, i ispoljavanje određenih političkih ideja. Podela među navijačima na levičare i desničare široko je zastupljena, a najupečatljivija je unutar italijanske navijačke scene.

Ekstremne grupe navijača Lacija su notorni fašisti, poštovaoci Musolinija. Bivši fudbaler ovog kluba Paolo di Kanio je poznat po fašističkom pozdravu upućenom navijačima Livorna koji su komunistički opredeljeni. Livorno potiče iz istoimenog grada, u kom je osnovana komunistička partija Italije, a scenografija njegovih tribina odgovara toj ideologiji – slike Marksa i Engelsa, sovjetske zastave itd.

 

Fudbalski rat – ali doslovce

 

Nasilje na stadionima je postala pojava ako ne uobičajena pojava onda nešto na šta se računa da se može desiti. Ali nije se očekivalo da jedna fudbalska utakmica bude povod za pravi rat. Meč fudbalskih reprezentacija Hondurasa i Salvadora je bio incijalna kapisla za sukob iz 1969. godine, koji nosi naziv po ovom sportu – Fudbalski rat (La guerra del fútbol ). Trajao je četiri dana. Uzroci rata su bili dublji, ekonomske prirode, ali ostaće upamćen da je izazvan neredima posle fudbalske utakmice.

 

Eskapizam

 

Praćenje sporta predstavlja jedan vid eskapizma, samim tim navijačka potkultura je metoda omasovljenog skretanja pažnje sa bitnih političkih dešavanja. Akumulacija ogromne energije na stadionima je usmerena na trivijalne sadržaje i time se troši na nebitne pojave, umesto na promenu i poboljšanje političkih sistema.

Uz veliku podršku masovnih medija, navijačka potkultura ima značajno mesto u mnogim društvima, sa njom se identifikuje veliki broj ljudi i neretko je jako bitan politički činilac.

Za P.U.L.S.E Spasa Vidljinović

tekst je prvobitno objavljen na sajtu Kultiviši se

Literatura:

Latinski citati – Albin Vilhar, Matica srpska, Novi Sad, 1989. godine

 Psihologija gomila – Gistav L’ Bon, izdavač Papirus Novi Sad, preveo Živan Živanović

When did football hooliganism start? | Soccer – The Guardian

Honduras v El Salvador: The football match that kicked off the war  – BBC news

Opšta istorija države i prava, prof. dr Srđan Šarkić, izdavač: Draganić, 1999. godine

Historia Ecclesiastica – Theoderet

Online etymology dictionary, hooligan

Hillsborough: Timeline of the 1989 stadium disaster – BBC News

 

 

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments