Jedan od prvih i najvažnijih saveta koje mi je dao Dejvid Bouvi ranih 90-tih godina bio je da zapišem imena sekretarica i asistenata sa kojima sam stupao u kontakt. To će mi pomoći kasnije, objasnio mi je, da dođem do najvažnijih ljudi. Suština šarma, kako ga je Albert Kami opisao u „Padu“, jeste da navedeš […]
Poljski režiser Kšištof Kješlovski je svetski poznat kao jedan od vodećih arthouse autora kasnog XX veka. Počevši kao dokumentarista, Kješlovski je nastavi karijeru nekolicinom dugometražnih i televizijskih filmova u svojoj rodnoj Poljskoj. Godine 1988, napravio je ciklus TV emisija Dekalog, čiji uspeh mu je omogućio internacionalne koproduckije filmova Veronikin dvostruki život i trilogiju filmova Tri boje. Ovo je intervju koji je […]
Ketrin Dejvis, autorka osam romana, među kojima su i Put svile (2019) i kod nas objavljeni Versaj Marije Antoanete (2002), za mart je najavila izlazak knjige memoara pod naslovom Aurelia, Aurélia. Odlomak iz nove knjige nagrađivane američke spisateljice, u kojoj govori o putovanjima po Evropi, samospoznaji, ljubavi, životu i smrti, objavljen je u Paris rivjuu, a mi ga odatle prenosimo. U sobi […]
Kakav narativ mi ljudi treba da imamo za katastrofalne klimatske promene koje smo sami napravili? U izvesnom smislu, mi smo to radili sve ovo vreme. Sva velika književna dela bave se svetom koji su preoblikovale ljudske ruke i stoga su potencijalni izvori za razumevanje procesa kojim su ljudi promenili svoje okruženje. Jedini izazov je naučiti […]
Magazin “Plejboj” zatražio je oko 1970. godine od Herberta Markuzea intervju, nudeći mu za to veću sumu novca, ali ih je odgovor prilično iznenadio, svedoči njegov prijatelj i bivši student Endru Friberg. “Otac Nove levice” pristao je, ali uz uslov da se – pojavi na duplerici. “Plejboj” na to nije pristao. Iste godine, objavljen je […]
Izdavačka kuća RED BOX iz Beograda objavila je zbirku eseja i intervjua Logika slika koje je napisao i vodio Vim Venders tokom prvih 20 godina stvaralaštva (prevod: Novak Guslov). U njoj Venders govori o svojim filmskim počecima, kao i temama poput budućnosti filma, neophodnosti priča i prirodi slike. Njegovi sagovornici bili su Trifo, Hercog, Fasbinder, Antonioni i […]
Brehtov odnos prema marksizmu je izuzetno važan i veoma složen. Od 1920-ih do svoje smrti 1956. Breht se identifikovao kao marksista; kada se vratio u Nemačku posle Drugog svetskog rata, odabrao je Nemačku Demokratsku Republiku (DDR), gde su njegova supruga, glumica Helene Vajgel i on osnovali sopstvenu pozorišnu trupu, čuveni “Berliner Ansambl”, a na kraju […]
Jirgen Habermas je možda najistaknutiji intelektualac u Evropi. Od 60-ih godina njegova stipendija ispostavila je istraživačke zadatke u filozofiji, sociologiji i istoriji, dok su njegovi novinski članci i intervjui pokretali javne debate o temama od sećanja na Holokaust do rata u Iraku. Verovatno je i najistaknutiji intelektualac Evrope koji se zalaže za ekonomsku i političku integraciju […]