Darovit čovek, Milan Kašanin je kao gotovo svi srpski velikani, platio ceh za svoju doslednost. Prvi srpski istoričar umetnosti, učenjak sa Sorbone, romansijer, esejista, direktor Muzeja kneza Pavla, a posle Drugog svetskog rata direktor Galerije fresaka – ovaj poslednji srpski aristokrata po držanju i ponašanju doživeo je stradanja koja su ostavila neizbrisiv beleg. Od puke […]
Izložbene aktivnosti i umetničke strategije u Nemačkoj između 1902 i 1908. godine Termin „Ausstellungskünstler“ (engl: exhibition artist), prvi put upotrebljen od strane švajcarskog istoričara umetnosti Oskara Bečmana[1], definiše moderne umetnike koji izložbene aktivnosti vide kao važnu mogućnost prezentacije svojih dela i privlačenja pažnje publike, kritike, potencijalnih kupaca i pokrovitelja. Učestvovanje na izložbama, kao i […]
Među spisima i ostvarenjima viševekovnog nasleđa Antičke Grčke pronalazimo relevantne podatke o životu i idealima prosečnog građanina, te i o svemu što sazdaje njegovu socijalnu ulogu, ali i ono intrigantnije – njegovo misleće ”ja”. Često se promišlja o tome da li je čovek savremenog doba u mogućnosti da interpretacijom pročitanog ne salomi esenciju antičkog sveta […]
Izvor: Ženske studije Preveli s engleskog Vanda Perović i Aleksandar Ajzinberg (Iz: Griselda Pollock, “Modernity and the Spaces of Femininity”, u Vision and difference: Femininity, Feminism and the Histories of Art, London and New York, Routledge, 1988, str. 50–90 i 205–9) (…) Shema koja je ukrasila korice kataloga Alfreda H. Bara (Alfred H. Barr) za izložbu Kubizam i apstraktna umetnost, održanu u […]