Mikromozaici – zaboravljena ljepota Smatra se da tehnika mozaika potječe s Dalekog istoka. U Europi su bili popularni u starom Rimu, gdje su se izrađivali od komadića mramora, keramike i stakla, i najčešće koristili za ukrašavanje podova u patricijskim vilama. Svoj vrhunac, međutim, ova tehnika doživljava u Bizantskom Carstvu (330. – 1453.), gdje se najviše […]
Vrlina nije ništa drugo nego djelovanje u skladu sa zakonima vlastite prirode. Spinoza Danas se čini da se pojam “vrlina” odnosi na zastarjeli etički sustav. Vrlina dolazi od latinske riječi vir, što znači čovjek, a virtus označava zaslugu čovjekovu, moralnu snagu koju on razvija, snagu njegove duše. Vrlina je dakle posebna osobina koja čovjeku omogućuje preispitivanje sebe i […]
Naša slika svijeta i slika svijeta drevnih Egipćana u mnogome se razlikuju pa tako i odnos prema smrti. Za drevne je Egipćane postojao samo jedan život. Bio je to život duše koja je, prolazeći kroz mnoge ovozemaljske živote, spoznavala i osvještavala svoju besmrtnost. U nebeskom životu joj je bila utoliko bliža koliko ju je uspijevala […]
Tajanstveni ciklusi ljudskog života – Naš je život dugačka cesta. Kad si mlad, čini se beskonačnom, a ti živiš s osjećajem da je sve ispred tebe i da ti je na raspolaganju mnogo vremena, toliko mnogo da čak ne znaš kako ga iskoristiti i čime ga ispuniti. Na zalasku života, kad si najveći dio ove […]
Lucije Anej Seneka (4. – 65. godine poslije Krista) živio je u jednom od najkontroverznijih razdoblja Rimskog Carstva. Filozof, političar, odvjetnik, prestižan pisac već za života i učitelj cara Nerona, jedan je od vodećih predstavnika rimskog stoicizma. U svojoj knjizi Što je filozofija? Ortega y Gasset pojašnjava zašto je filozofija u našem vremenu zasjenjena drugim znanostima […]
Kada zdrav razum i znanje nestanu iz panorame svakodnevnog života, tada se takozvano “javno mnijenje” postavlja kao nepogrešiv sudac svemu što se radi i govori. Međutim, javno mnijenje nije ni mudro ni razumno, i to ne zato što ne bi imalo mogućnost biti takvo, nego zato što mu nije stalo do toga. Naprotiv, radi se […]
Plotinovo doba poklapa se s početkom kraja antičke civilizacije i formiranjem kršćanstva. U golemom Rimskom Carstvu sve se više gubio unutrašnji impuls koji ga je pokretao, a kao posljedica toga dolazi do duhovnih previranja i nastanka velikog broja sekti. Misterijska središta znanja, koji su bili pokretači antičke kulture, počinju umirati, a politika i religija sve […]