Jedan od pojmova koji je karakterističan za poznog Vitgenštajna je pojam oblika života (množina) ili na nemačkom „Lebensformen“. Javlja se u 19. paragrafu Istraživanja i taj pojam je uveden da se naglasi značaj jezičke zajednice, praktičnih aktivnosti i neverbalnog ponašanja za razumevanje značenja izraza koji se koriste. U tom paragrafu Vitgenštajn počinje da zamišlja jednu novu jezičku igru sa zidarom […]
Moj predmet je, kao što znate, etika, a polazište će mi biti objašnjenje ovog filozofskog pojma koju je dao profesor Mur u svojoj knjizi Principi etike. On kaže: “Etika je opšte istraživanje pitanja Šta je dobro?”. Za ovu priliku ću termin “etika” koristiti u nešto širem značenju, u tom smislu da će on obuhvatati čak […]
1. Granica . 1.1. Granica izrecivog . Ludvig Vitgenštajn* (Ludwig Wittgenstein) je u svojim dvadesetim godinama 1 napisao delo koje je doživelo veliko filozofsko priznanje. Radi se o Logičko-filozofskoj raspravi (Logisch-Philosophische Abhandlung, 1921.) koja je poznatija pod naslovom Tractatus Logico-Philosophicus što je naslov koji je za izdanje na engleskom jeziku (izašlo 1922.) predložio Džordž Edvard Mur […]
Navođenje sličnosti (S) i razlika (R) između Traktata (T) i Istrazivanja (I) po ovim pitanjima – (S) (I) Filozofija je kritika jezika; aktivnost, a ne teorija. – Filozofija je borba protiv omađijavanja našeg razuma sredstvima običnog jezika (§109) Deflacionistički pogled na ulogu filozofije. Filozofija je deskriptivna. – ’’Ne želimo da naučimo ništa novo, zapravo, već […]
1938. godine Vitgenštajn je održao seriju od tri predavanja o religioznom verovanju na Kembridžu. Nemamo njegove zapise tih predavanja ali imamo dvadeset stranica beležaka zapisanih od strane jednog ili više njegovih studenata.[1] Vitgenštajn nije proverio njihovu tačnost i možda nisu u potpunosti tačne u vezi nekih detalja.[2]* Uprkos tome, ona su najkompletnije svedočanstvo koje imamo […]
Pored doprinosa rešavanju posebnih tradicionalnih problema, prihvata se da je simbolička logika imala i širi konceptualni značaj. Tokom nekoliko decenija ona je dovela do nastajanja jednog broja značajnih filozofskih pokreta: logičkog atomizma Vitgenštajna i Rasela početkom 1920-ih, logičkog pozitivizma Bečkog kruga koji je nastao posle Prvog svetskog rata i kao značajna snaga trajao tri decenije, i Kvajnove naturalizovane epistemologije, koja je nastala […]
Како је је један филозоф са две књиге, од којих је друга објављена постхумно, променио људску мисао за сва времена? Одбацивао је све ауторитете и историју говорећи да за њега постоји само његов свет, а ипак је постао ауторитет многима и значајно име у историји филозофије. Један од најзначајнијих филозофа двадесетог века, Лудвиг Витгенштајн, рођен […]
Teoretičar Rolan Žakar naveo je svoje razloge zbog čega voli filozofa Ludviga Vitgenštajna 01. Jer je najradije volio ulogu propalog aristokrate. 02. Jer nije nikada zapisao “Heil Hitler”, kao Heidegger, i nikada nije slijedio Komunističku partiju, kao Jean-Paul Sartre. 03. Jer je vjerovao u prijateljstvo. Prijatelj, rekao je, jeste neko s kim možeš prodiskutirati kilometre […]