Znanstvene slike kamenog doba

Znanstvene slike kamenog doba XIX. i prve polovice XX. st. prikazuje čovjeka nerazvijene svijesti koji se hrani polusirovim mesom, a oko tijela omotana životinjska koža i krzno služe mu kao odjeća. To je čovjek koji ne poznaje umjetnost i duhovnost, ne posjeduje tehnološka znanja i vještine, koji živi u špiljama i u zaklonima ispod stijena zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom.

Međutim, nova istraživanja posljednjih desetljeća rezultirala su otkrićima koja bi mogla izmijeniti uvriježene stavove.

 

Neandertalski čovjek

Prema mišljenju znanstvenika neandertalski se čovjek pojavio u Europi i zapadnoj Aziji nakon drugog ledenog doba, prije nekih 200000 godina. Neandertalac je bio čovjek robusne građe, do 160 cm visine, jakih nadočnih lukova na čeonim kostima i izbočene čeljusti bez izrazite brade. Novija istraživanja pokazuju da je imao mozak veličine mozga današnjeg čovjeka, što je prema klasičnim znanstvenim shvaćanjima dokaz visoke razvijenosti.

Neandertalci su živjeli do prije nekih 35000 godina kada su iznenada nestali. Konačna sudbina ovih ljudi nije poznata. Dio znanstvenih autoriteta smatra da nisu uspjeli preživjeti dolazak suvremenog čovjeka, Homo sapiensa, dok drugi tvrde da su se međusobno biološki i kulturno stopili. Međutim, niti jedna od brojnih znanstvenih hipoteza, koje se iz dana u dan mijenjaju, nije ni potpuna ni sigurna.

Razdoblje između 200000 i 40000 godina, kada su neandertalci u Europi bili dominantni, naziva se razdobljem musterijanske kulture, prema bogatom francuskom nalazištu Le Moustier. Iz tog razdoblja poznato je i nalazište Salzgitter-Lebenstadt u Saskoj, u kojem se nalazio ljetni logor lovca kamenog doba, kako ga se još uvijek naziva, i u kojemu je otkriveno nalazište kamenog alata: strugala, sjekira, noževa, kamenih čekića, fino uglačanih kugli od vapnenca, pješčenjaka ili kremena. Položaj tih nalaza u slojevima govori da je čovjek u pravilnim razmacima napuštao to mjesto i redovito se tamo vraćao. Pronađeni su i pažljivo izrađeni tzv. lisnati kameni šiljci čiji oblik podsjeća na lovorovo lišće, a pretpostavlja se da su imali određenu obrednu ulogu.

Pored brojnih ostataka uobičajenih domaćinskih aktivnosti, istraživanja musterijanskih koliba središnje Europe otkrila su ne samo ukrase od bjelokosti mamuta, ukrasne kuglice, ogrlice s perlama od školjki, bogato ukrašene dijademe, ukrašeno oružje i oruđe, već i zanimljive kipiće s ljudskim i životinjskim likovima u bjelokosti i kamenu.

Na ukrajinskom nalazištu Mezhirich, procijenjene starosti od 43000 godina, pronađene su mamutove kosti oslikane kompleksnim crvenim geometrijskim motivima čije značenje tek treba otkriti.

Gotovo sva nalazišta ljudskih ostataka iz kasnijeg ledenog doba su grobnice. Ti nam nalazi otkrivaju da su pokojnici polagani u zemlju uz određene obrede, najčešće u fetusnom položaju ili u položaju spavanja. U grob su stavljani predmeti poput oružja, alata, nakita i hrane. U musterijanskoj grobnici kod Regourdoua, Francuska, staroj 80000 godina, pokojnik je položen na neku vrst kamenog postolja i prekriven medvjeđim kostima. Upotreba crvenog okera kako bi se ukrasilo dno i strane jame pojavljuje se kasnije, prema kraju ovog neandertalskog razdoblja. Jedinstven je takozvani cvjetni grob na 15 m od ulaza u špilju Shanidar IV., Irak (60000 godina), u kojem je pokojnik prekriven cvijećem. Analiza peludi utvrdila je da pelud sedam vrsta cvijeća nije mogao biti unesen u špilju vjetrom ili drugim prirodnim načinom, već da je čovjek sahranjen uz neki oblik obreda.

 

Homo sapiens

Gornji i srednji paleolit Europe obuhvaća nekoliko kultura suvremenog čovjeka, Homo sapiensa. Od najvećih to su: aurignacijska kultura (35000 – 25000), gravetijanska (28000 – 22000), solutreanska (22000 – 18000) i magdalenijanska kultura (18000 – 10000).

Čovjek kamenog doba nije živio u špilji. Već u najstarijim europskim slojevima suvremenog čovjeka pronalazimo osnivanje trajnih naselja.

Na temelju istraživanja arheoloških ostataka rekonstruirane su kolibe i ljetna skloništa lovaca iz dolina i stepa Europe i Zapadne Azije koje su rashlađivali glacijalni vjetrovi. Iako se radi o istim kulturama, postoje određene razlike između pojedinih područja. Tako su, naprimjer, magdalenijanci s područja Pincevent gradili sezonska skloništa lovaca sa šatorima poput današnjih indijanskih tipija s drvenom konstrukcijom, a stalna naselja Perigorda bile su kolibe pravokutnog tlocrta s podovima popločanim oblucima iz obližnje rijeke. Magdalenijanci s područja Gönnersdorf gradili su okrugle kolibe prekrivene kožom s djelomično drvenom i koštanom konstrukcijom.

Na nalazištu Kostenki u Rusiji rekonstruirane su kolibe dugačke 35 m i široke 18 m u kojima je vjerojatno živjelo nekoliko obitelji. Ostaci pokazuju uobičajene kućanske aktivnosti: pripremu i kuhanje hrane, čišćenje poda, održavanje prostora za odmor.

Arheološki nalazi svakodnevnih uporabnih predmeta na području Europe i Zapadne Azije su veoma bogati. Dobro je sačuvano kameno oruđe od kremena, opsidijana, kvarcita i kvarca, bacači koplja, ručni klinovi, britve, noževi, male lopatice, sjekire, dlijeta, oruđa za rezbarenje s raznoliko oblikovanim šiljcima za rad, igle s ušicom, udice te nalazi harpuna, luka i strijele s kraja posljednjeg ledenog doba. Na većini magdalenijanskih bacača koplja, naročito na onima iz Pireneja, nalaze se izuzetno vješto napravljeni bogati ukrasi s izrezbarenim likovima životinja i simboličkim geometrijskim znacima.

Iako se smatralo da je keramika izum neolita, zbog čega se povezivala isključivo uz prve ratarske kulture, nedavno je na češkim arheološkim nalazištima Dolni Vestonice, Predmosti, Pavlov i Petrkovice otkrivena gravetijanska keramika stara 26000 godina. Pronađeni su kipići životinja i likovi Venera. Na nalazištu su pronađene dvije keramičke peći. Izrađujući replike ovih nalaza od lokalnih tala, arheolozi su morali postići temperaturu od 500 do 800°C, što zahtijeva prilično razvijenu tehnologiju. Smatra se da su kipići imali određenu obrednu svrhu.

Svijet čovjeka starijeg kamenog doba nije bio ispunjen tišinom. Pronađeno je nekoliko magdalenijanskih frula izrađenih od uskih i cilindričnih ptičjih kostiju. Na nalazištu Mzin (Ukrajina, 20000 godina) pronađen je čitav niz udaraljki i puhačkih instrumenata, te kastanjeta izrađenih od mamutove kosti, ukrašenih ornamentima i obojanih okerom, ogrlice i dvije zvečke od slonovače. Instrumenti su se čuvali u zasebnoj nenastanjenoj kući. Znanstvenici i glazbenici pokušavaju danas rekonstruirati ovu drevnu glazbu.

Kao što je već istaknuto, u umjetnosti se često javljaju apstraktni geometrijski znakovi čije nam je značenje podjednako zagonetno kada se radi o najstarijim nalazima iz razdoblja od prije 350000 godina (nalazište Homo erectusa u Bilzingslebenu, Njemačka), neandertalskom Bacho Kiro (Bugarska, 43000 g.) ili o najmlađim magdalenijanskim kipićima životinja i ljudi te oslikanim špiljama prepunim apstraktnih crteža iz vremena posljednjeg ledenog doba.

Ledena doba

Tragovi ledenih doba duboko su se urezali u lice našeg planeta. U doba najjače oledbe ledenjaci i ledene planine pokrivale su jednu trećinu svih kontinenata Zemlje. U Skandinaviji je, naprimjer, visina leda dosezala do 3000 m. Klimatska kolebanja, koja su uzrokovala širenje i povlačenje ledenih pokrova i pojedinačnih ledenjaka, izazvala su velike poremećaje u biljnom i životinjskom svijetu te neminovno utjecala i na život čovjeka.

Istraživanje samog kraja posljednjeg ledenog doba, odnosno zatopljenja koje je započelo prije nekih 11700 godina pokazuje koliko su klimatske promjene bile velike i iznenadne. Čitava promjena odvila se u roku od 1500 godina, a zatoplilo je za 15°C, što predstavlja daleko dramatičniji preokret od svih scenarija našeg današnjeg globalnog zatopljenja. To je vrijeme ogromnih poplava i potopa u kojem se izmijenio čitav jedan svijet. U Europi izumiru brojne biljne vrste; od životinja mamut, divovski jelen megaloceros, pingvin, špiljski medvjed, špiljski lav, sabljasta mačka, los i mnoge druge. Upravo je taj zagonetni svijet kamenog doba ostao zabilježen i sačuvan u špiljskoj umjetnosti.

Slojevi aurignacijskog nalazišta Vogelherd u Njemačkoj, stari više od 30000 godina, otkrili su divljenja vrijedne životinjske kipiće izrađene od bjelokosti, a česti motivi su konj, mačka, bizon i mamut, također iscrtani geometrijskim znakovima. Stil ovih kipića, za sada najstarijih poznatih, pokazuje visok stupanj tehničke i estetske razine koju su dosegnuli narodi aurignacijskog razdoblja.

Na području od Pireneja do Sibira pronađeno je oko petsto kipića Venera, što govori o međusobnoj komunikaciji ovih ljudi i složenosti društvenih odnosa gravetijanske kulture.

 

U posljednjim desetljećima prošlog stoljeća puno je truda uloženo u istraživanja ranih poglavlja života čovječanstva i mnogo toga je otkriveno. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike, najrazličitija znanja i tehnološke vještine, te da je izvodio određene obrede. Znamo da su pojedine zajednice bile međusobno povezane i da su izmjenjivale svoja kulturna dostignuća.

Međutim, sva ova otkrića postavljaju nove zagonetke i potiču nova pitanja: Odakle potječu ova znanja? Iz još ranijih razdoblja? Tko su bili ti još stariji rukotvorci, umjetnici? Čovječanstvo je tada starije nego što mislimo…

“Kult medvjeđe lubanje”

Medvjeđe lubanje pronalazimo u špiljama još iz vremena musterijanske kulture (80000 – 35000). U Švicarskoj, u brdovitim predjelima Šleske, u Franačkoj i na području Karavanki otkriveni su sanduci složeni od kamenja te prirodne udubine u stijeni zagrađene kamenjem. U njima su se nalazile brojne medvjeđe lubanje.

U Zmajevoj jami, u švicarskim Alpama, pronađen je kameni sanduk pokriven pločama kojeg znanstvenici smatraju žrtvenim oltarom. U njemu se osim pažljivo razvrstanih kostiju nalazilo i sedam medvjeđih lubanja. Kraj tog kamenog sanduka nalazilo se ognjište, također izrađeno od kamenja i ispunjeno pepelom. Po količini pepela smatra se da je ondje održavana vječna vatra koja je imala kultno značenje.

Autor: Ivančica Krivdić

Izvor: Nova Akropola

Tekstovi o istoriji na portalu Pulsa

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments