Latinoamerička književnost dvadesetog veka obeležena je snažnim imenima koja su oblikovala tokove svetske književnosti. Među njima posebno mesto zauzimaju Horhe Luis Borhes i Ernesto Sabato, autori koji se, iako pripadaju istom kulturnom prostoru, susreću i razilaze u svojim poetikama. Borhes, majstor kratke priče, metafizičke igre i eruditskih parabola, i Sabato, autor romana duboko obojenih pesimizmom […]
Već godinama pa i decenijama vraćam se, sa neizmernim zadovoljstvom, Borhesovim pričama i esejima. Svako čitanje kao da je prvo. Tako je i sa pričom “Zahir” Postoji jedan zastrašujući deo u Zahiru od koje suštinski kreće priča: “Teodelina Viljar izneverila je sebe umrevši usred Južnog predgrađa. Treba li da priznam da sam, vođen najiskrenijom od […]
U želji da upoznam genijalnog pisca Maria Vargasa Ljosu, koji se zajedno sa svojim delom preselio u večnost, van njegovog dela, privatno, kao zaljubljenika knjige, da upoznam i njegove književne ukuse, njegove stavove o književnosti i stvaralačkom procesu, pročitala sam dosta njegovih intervjua, i izdvojila ono što je meni bilo interesantno. „U poslednjih nekoliko godina […]
Gnostičke primese u delima Horhe Luisa Borhesa, Hermana Hesea, Tomasa Mana i drugih autora “Modernog romana”. Uvođenje gnostičkih premisa, odnosno elemenata u modernu književnost, svakako da ne podrazumeva direktna preuzimanja doktrinarnih ili verskih elemenata iz širokog dijapazona ranohrišćanskih gnostičkih pokreta, uz incidentne izuzetke poput Horhe Luisa Borhesa ili Danila Kiša. Dakle, radi se pre svega o veštini […]
U martu 1984, Horhe Luis Borhes i argentinski pesnik Osvaldo Ferari snimili su seriju radijskih intervjua. Ove godine, 45 tih razgovora u prevodu na engleski Džejsona Vilsona objaviće Seagull Books, pod naslovom Conversations, Volume 1. Sledi kratak razgovor iz ove knjige. Ljudi se pitaju da li verujete u boga, jer im se ponekad čini da […]
Večnost kao istovremeno i jasno posedovanje svih trenutaka vremena U 63. broju časopisa Sur (decembar 1939) objavio sam jednu preistoriju, prvu rudimentarnu istoriju, o beskrajnom povratku. Nisu svi propusti te skice bili nehotični: namerno sam izostavio da pomenem Dž. V. Djuna; on je iz beskrajnog regressusa izveo prilično čudesnu doktrinu o subjektu i o vremenu. […]
Tajanstveno čudo „I Bog ga umrtvi na sto godina i potom ga oživi i reče mu: – Koliko si dugo ostao ovde? – Jedan dan ili deo dana – odgovori.” Koran, II, 261. Na noć četrnaestog marta 1939, u jednom stanu praške ulice Celtner, Jaromir Hladik, pisac nedovršene tragedije Neprijatelji, jedne Odbrane večnosti i jednog […]