Ukroćena smrt – Filip Arijes Nove humanističke nauke — i lingvistika — uvele su u upotrebu pojmove dijahronija i sinhronija koji će nam možda biti od pomoći. Kao mnoge činjenice mentaliteta, koje karakteriše trajnost, i stav pred smrću može nam se učiniti skoro nepromenjenim tokom dugih vremenskih perioda. On čak izgleda potpuno ahroničan. Ipak, u […]
The Rolling Stones – arogantni i buntovni Postoji u čoveku neka nezajaživa želja da pretura po privatnosti onih kojima se divi, kojima zavidi, koje podržava ili obožava. Grci su čak izmislili čitav mitološki univerzum koji im je omogućavao da do mile volje prate zgode i nezgode, slavu i nevolje plejade bogova čije su porodične priče […]
Italija, iz fotelje – Nikola Varagić “Na putovanju stvarnosti pravo govoreći nema: više nismo tamo odakle smo otišli, ni sasvim tamo gde smo došli; stalno smo na nekoj ničijoj zemlji gde je sve moguće, zato što ništa nema prilike da se ostvari. Putovanje je kao san, a san je – to znamo svi – kao […]
U periodu kulturne dezintegracije – kakvoj prisustvujemo danas na Zapadu – teško je proceniti darovitost pojedinog umetnika. Neki umetnici su očito nadareniji od drugih umetnika, a ljudi koji su dobro upućeni u datu materiju morali bi biti u stanju da naprave razliku između više i manje nadarenih. Većina savremenih kritičkih radova isključivo se bavi uspostavljanjem […]
Да ли су стари Срби знали за идоле? О идолима код старих Словена покупили су доста података Крек (Einleitung2, 412; 440; 452) и Нидерле (Slovanske starožitnosti, 2, 2, 195 идд). Али они говоре искључиво о идолима Источних и Западних Словена (полапских и балтичких Словена, Руса, Пољака, Чеха), који су их, као што је утврђено и […]
Мање позната Џојсова збирка од петнаест прича, Даблинци (Dubliners) остала је у сенци великог Уликса (1922). Међутим, читалац који се упушта у комплексне воде дела проглашеног за најбољи романа у XX веку, требало би да, испрва, обрати пажњу на збирку прича која поставља саме темеље Џојсовог стваралаштва. Збирка кратких прича Даблинци објављена је […]
Стварање “Чаробног брега” Генеза великог дела белетристике је увек ствар радозналости, и било је сасвим природно да је на почетку свог боравка у овој земљи Томас Ман био приморан да објасни како је почео да пише Чаробни брег, који неки сматрају као његово највеће дело. Питања су му заправо постављена на Принстону и тамо је […]