(Prilog razumevanju nastanka veštačke inteligencije kroz filozofske, etičke i psihološke dimenzije u liku Harolda Finch-a u seriji Person of Interest) “I created the Machine to save lives… but it’s deciding who lives and who dies. I don’t know if I can live with that anymore.” (Stvorio sam Mašinu da bih spasavao živote… ali sada […]
Egzistencijalizam, apsurdizam i nihilizam su tri filozofske perspektive koje istražuju često zastrašujuću ljudsku potragu za smislom. Dok svaki pristup počinje zajedničkom pretpostavkom – idejom da je univerzum ravnodušan prema ljudskom postojanju – razlikuju se u svojim odgovorima. Poređenje ovih perspektiva osvetljava ne samo njihove razlike već i uvide koje oni nude u to kako se […]
„Moje postojanje je počelo da me ozbiljno čudi. Nisam li ja bio puki privid?“ Mučnina je roman koji više nego bilo koji drugi nastoji da u književnoj formi objasni jedno filozofsko učenje, u konkretnom slučaju filozofiju egzistencijalizma. Pri tome, Mučnina nije ni filozofski esej ili dnevničko razmišljanje o svetu i životu, na način Marka […]
Analiza filozofije samoubistva Za mene je ipak bila sreća što sam bio tako melanholičan Seren Kjerkegor Voleo sam smrt Sokrat Patnja je jedini uzrok svesti Dostojevski u Zapisima iz podzemlja Stvar koje se večina ljudi u potaji najviše plaši uvek se događa – sve što je potrebno jeste samo malo hrabrosti,. što bol postaje razgovetniji […]
Život kao apsurd Esencija filozofije egzistencijalizma Najužasniji strah čovečanstva jeste otkriće da nismo pogrešno shvatili smisao, već da smisao ne postoji. Apsurd počinje onog trenutka kada osvestimo besmislenost najbazičnijeg ljudskog ponašanja, u suštini rutinu koja prožima sam život. Glavno pitanje koje navire u ovom rutinskom življenju jeste zbog čega uopšte živeti, ako život nema smisla, […]
Царство морала и царство насиља –„Побуњени човек” појавио се 1951. године. Скреће одмах на себе пажњу, као једно од најконтроверзнијих Камијевих дела. Критике долазе и с леве и с десне стране. Најзначајнија је она која је довела до дефинитивног раскида Сартра и Камија. Кад се дело појавило, Франсис Жансон, као најбољи познавалац Сартрове филозофије, написао […]
Nedeljne popodnevne sastanke redakcije mesečnika Les Temps Modernes, koji je pokrenula sa Žan-Pol Sartrom, Simon de Bovoar nazivala je „najvišim oblikom prijateljstva“. Nakon 74 godine, časopis je prestao da izlazi. Smrt poslednjeg urednika Kloda Lanzmana, učinila je odluku francuskog izdavača Galimara da ugasi časopis gotovo neizbežnom. Jedan od prvih autora i Sartrov student, Lanzman je uredničko mesto preuzeo od […]
Esej o egzistenciji: Kjerkegor, Jaspers, Sartr – Čovek nije biće nepromenljive i večne suštine, što će reći nema unapred određenu i fiksiranu „prirodu“. Čovek nije „slika božija“, nije (samo) biološko biće… Čovek nije samo jedan predmet među ostalim predmetima u svetu. Postoje određeni mehanizmi kao i karakteristike ljudskog bića koje su manje ili više određene […]