пример Смедеревске тврђаве Када се поведе разговор о уништавању и угрожавању археолошког наслеђа, најчешћа асоцијација су особе које прекопавају археолошке локалитете, уништавају контексте налаза и односе све за шта процене да се може добро уновчити (код нас познати као: дивљи трагачи, златари, детектораши и сл.). Међутим, нису они једина претња археолошком наслеђу. Једнака, ако не […]
Tragovi arhitekture Rimske imperije vidljivi su širom Evrope, pa po tom pitanju ni Srbija nije crna rupa starog kontinenta. Mnogi spomenici rimskog graditeljstva danas su rekonstruisani i predstavljeni javnosti, od pojedinačnih građevina do ostataka čitavih naselja, ali budući da su na rimskim temeljima kasniji graditelji često podizali nove naseobine, nije mnogo rimskih gradova ostalo sačuvano […]
Potpisniku ovog zapisa pisanje je donekle olakšano, jer je Mileševu više puta posećivao od 1959, u kom razdoblju su nastali brojni crteži i beleške. Jedno od prvih pitanja koje se postavlja je kako to da u teškim vremenima nastaju vrhunska umetnička ostvarenja. Mileševa je upečatljiv primer za to. Početkom 13. veka prilike u svetu, pa […]
Haška konvencija o zaštiti kulturne baštine i slabosti njene implementacije u praksi: Slučaj Iraka Prva konvencija koja se odnosila na zaštitu kulturnog nasleđa usvojena je u Ujedinjenim nacijama 1954. godine. Inicijalno je doneta u formi „preventivne mere”, nakon nemerljivog stepena razaranja kulturne baštine u oružanim sukobima tokom Drugog svetskog rata. Osnovni cilj tada usvojene Haške konvencije […]
„Архитетура је израз људске сензибилности и духа, „уметничка креација у простору“, супротстављена самој природи, подигнута до духовног значења, до филозофског разматрања суштине ствари. Платон је признавао архитектуру као једину уметност, можда и зато што се изражава обликом и геометријом, дисциплином којом се и „Бог свакодневно бави“. Архитектура је и данас грађевинарство у функцији људског духа. […]
Središnji krajevi, koji pretežno obuhvataju bosanske, kao i humske zemlje (podrazumijeva se Hum i Zeta, koje po herceg Stjepanu (1435–1466), nose naziv Hercegovina), imaju skromnu baštinu gradova. Za razliku od Hrvatske (u unutrašnjosti) uzrok nisu samo rušenja u najezdi Tatara i turska osvajanja. Srednjovjekovno uređenje društva u ovim zemljama nije bio pogodan okvir u kojem […]
Teško je povjerovati da se srećemo s nekom „spontanom generacijom“ gradova koji su obdareni visokim stepenom razvoja, a da prethodno nisu imali dužu municipalnu upravu. Izgleda vjerovatnije da su ovi gradovi imali život u okviru civilizacije čije se postojanje prenebregava. Urbana istorija mnogih jadranskih gradova daje nam osnov za takav zaključak. Uzmimo za primjer Dubrovnik. […]
U pisanoj istoriji nalazimo da je Rimska imperija „propala“ na kraju Starog vijeka i da je život počelo novo, Vizantijsko carstvo, s njim i vizantijska arhitektura. Slijedeći ovo shvatanje u proučavanju baštine susreli smo se s okolnostima kojima su nedostajala objašnjenja. Baština gradova iz ranog vizantijskog razdoblja svjedoči da rimski gradovi nisu „propali”, da zadržavaju […]