Matematičke strukture u klasičnim književnim delima Svašta se govorilo za Džojsovo “Fineganovo bdenje”, od toga da je remek delo do toga da je nečitljiva nebuloza. Međutim, prema istraživanju naučnika sa Instituta za nuklearnu fiziku iz Poljske, ono neodoljivo podseća i na čist matematički multifraktal. Naučnici su podvrgnuli detaljnoj statističkoj analizi više od 100 radova iz […]
Pomislite samo na Neptun. Zašto? Zato što je, na prvi pogled, nevidljiv. Čak i uz pomoć dobrog teleskopa. Na 4.3 milijarde kilometara od Zemlje, osma planeta našeg Sunčevog sistema izgleda kao bela tačkica na nebu. Zbog toga su nas planete koje su bliže Zemlji, kao što su Venera ili Mars – a koje […]
Седам лепих бројева Многи се неприметно провлаче кроз вашу свакодневицу, а неки вам још од основне школе представљају ноћну мору. Можда нису сви толико вољени као 867-5309, телефонски број извесне Џени, из песме Томија Тутона, нити застрашујући као 666, малерозни као 13, срећни као 7 или мистериозни као 42, али без неких међу њима не […]
Лајбниц и Њутн Бриљантни научник из Енглеске, физичар, математичар, астроном, алхемичар, филозоф али и теолог, од стране многих помињан као можда најзначајнији научник у историји, Исак Њутн водио је усамљенички живот, увек преферирајући да ради у самоћи и тишини уместо да се истиче у социјалним круговима. Његова репутација и успеси на пословном плану нису променили […]
Rodžer Penrouz – Genijalni nevernik Doprinos nauci 89-godišnjeg ser Rodžera Penrouza ide mnogo dalje od „crnih rupa”. Kao fizičar i matematičar on je osmislio brojne matematičke alate koji su omogućili duboko razumevanje Ajnštajnove teorije relativnosti. Takođe i alate koje su kasnije koristili Hokking i brojni drugi naučnici, od kojih su neki dobili Nobelove nagrade. Nobelovu […]
Biopsihičke osnove matematičkog mišljenja: genetička epistemologija Žana Pijažea Genetička epistemologija: interdisciplinarno istraživanje saznanja Genetičku epistemologiju je sredinom prošlog veka ustanovio Žan Pijaže (Jean Piaget, 1896 – 1980), švajcarski psiholog i filozof. Pijaže je sa stanovišta biologizma odnosno evolucione biologije vršio proučavanja dečje inteligencije. Rezultati tih istraživanja koje je ponudila, kako on kaže, „embriologija uma“[1] naveli […]
Zašto je 2+2=4. Matematika je filozofima oduvijek bila zanimljiva. Pitagora i njegovi sljedbenici vjerovali su da se sve činjenice u svijetu mogu izraziti matematički. Platon je smatrao da je jedino filozofsko znanje vrijednije od matematičkog. Descartes i Leibniz su i sami bili matematičari. Spinoza je svoj filozofski sistem nastojao izložiti geometrijskim redom, po uzoru na […]
Broj Pi kroz vekove – Računanje matematičkih konstanti na željeni broj decimala danas je rutinsko i, uz savremeni hardver, veoma brzo. U pionirskima danima računara nije bilo tako, a naročito ne pre njihove pojave, kada su matematičari jedino mogli da zamišljaju mašinu koja bi sav posao uradila umesto njih. Pogledajmo kako se računala vrednost broja […]