Neznanje i samopouzdanje utječu na intuitivno razmišljanje
U novo objavljenoj studiji, istraživači tvrde da Dunning-Kruger efekt kod ljudi s nižim sposobnostima može uzrokovati da isti precjenjuju svoje prosudbe tijekom intuitivnog procesa odlučivanja.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Psychology 8. travnja 2021., istraživači su otkrili da su osobe s najvećim brojem pogrešaka pokazale najviši stupanj pogrešne kalibracije [odstupanja od utvrđene/referentne mjere, op. prev.] ili pretjeranog samopouzdanja u svojoj stvarnoj izvedbi na testu kognitivne refleksije.
Istraživači tvrde kako rezultati studije imaju potencijalne implikacije za teorijsku kognitivnu pristranost da osobe s niskim sposobnostima imaju sklonost precijeniti svoje stvarne sposobnosti, također poznato kao Dunning-Kruger efekt.
Govoreći za The Debrief, dr. Justin Couchman, profesor psihologije na Albright Collegeu i koautor ove nedavne studije, kaže da sposobnost da se donose ispravne intuitivne odluke sve više postaje jedna od najkritičnijih vještina u suvremenom informacijskom-tehnologijskom dobu.
“U našem sadašnjem svijetu to je vjerojatno najvažnija vještina koja postoji.”, rekao je dr. Couchman. “Plivamo u moru obmanjujućih naslova, lažnih vijesti, filtriranih slika na društvenim mrežama, iskrivljenog konteksta i komentatora koji projiciraju lažni osjećaj autoriteta i povjerenja. Gotovo sve ima direktni cilj zavarati našu intuiciju. Vrlo je teško ne osjetiti intuitivnu ili prirodnu reakciju na sve što vidite u medijima, ali ako prepoznate postupak i uočite trik, mnogo je veća vjerojatnost da ćete izbjeći da vas se uplete u nešto lažno.”
Pozadina: Što je to Dunning-Krugerov efekt?
Većina se vjerojatno može sjetiti vremena kada su susreli nekoga tko je nesramno izjavljivao da je u pravu, a da su kontradiktorna mišljenja svih ostalih neinformirana i jednostavno pogrešna. Ponekad se moglo činiti očitim da ta osoba ne zna o čemu govori, a s druge strane izgledalo je da je blaženo nesvjesna svog neznanja.
U psihologiji je ovaj fenomen poznat kao Dunning-Krugerov efekt, prikladno nazvan po dvojici istraživačkih društvenih psihologa, dr. Davidu Dunningu i dr. Justinu Krugeru, koji su ga prvi opisali u svom radu objavljenom u Journal of Personality and Social Psychology 1999. godine.
U svom radu Dunning i Kruger sugeriraju da osobe koje su nekvalificirane ili im nedostaje metakognitivna kompetencija pate od dvostrukog tereta, zbog čega nisu svjesne da imaju pogrešne pretjerano pozitivne poglede na svoje sposobnosti. “Ne samo da ti ljudi donose pogrešne zaključke i donose nesretne izbore/odluke, već im njihova nekompetencija oduzima metakognitivnu sposobnost da to uvide.”, primijetili su istraživači.
Jednostavnije rečeno, Dunning-Krugerov efekt pokazuje da su zbog kognitivne pristranosti nekompetentni ljudi previše nesposobni da shvate da su nekompetentni, što im uzrokuje da brane netočna mišljenja ili uvjerenja.
Važno je napomenuti da se Dunning-Krugerov efekt često pogrešno tumači ili pogrešno predstavlja u neakademskim krugovima poput medija.
Rezultati istraživanja Dunninga i Krugera nisu pokazali da nekompetentni ljudi misle da su bolji od kompetentnih ljudi. Umjesto toga, pokazali su da pristranost uzrokuje da nekompetentni ljudi vjeruju da su sposobniji nego što to zapravo jesu.
U postu na blogu, profesor psihologije sa Sveučilišta u Teksasu, Tal Yarkoni upozorava da pogrešna tumačenja Dunning-Krugerovog efekta mogu uzrokovati još jednu kognitivnu pristranost – pristranost potvrde.
“Sljedeći put kad budete htjeli pripisati zablude veličine svog mrskog suradnika Dunning-Krugerovom efektu, razmislite o mogućnosti da je vaš suradnik jednostavno kreten – a ne da je metakognitivno nekompetentan”, piše Yarkoni.
Analiza najnovije studije
U ovom nedavnom istraživanju, istraživači sa sveučilišta Zayed u Abu Dhabiju i Albright Collegea iz Readinga u saveznoj državi Pennsylvania, SAD, ispitali su kako Dunning-Krugerov efekt, ili precjenjivanje svojih vještina kod ljudi, može utjecati na intuitivno razmišljanje.
Pojam “intuicija” nije univerzalno definiran, i različite discipline koriste tu riječ na različite načine. Općenito, u psihologiji se intuicija odnosi na korištenje heurističkih znakova ili prepoznavanje uzoraka za donošenje odluka ili stjecanje znanja bez analitičkog razmišljanja ili očitog promišljanja.
Brojna istraživanja su pokazala da je intuicija moćna i znanstveno potkrijepljena vještina koja može pomoći ljudima da donesu brže i točnije odluke. Ova urođena sposobnost nesvjesne mudrosti proizlazi iz činjenice da je ljudski um ožičen za prepoznavanje uzoraka.
Da bi ispitali učinak Dunning-Krugerovog efekta na intuitivno razmišljanje, istraživači su koristili “test kognitivne refleksije” (CRT) koji je razvio profesor sa Sveučilišta Yale, dr. Shane Frederick.
CRT se koristi za mjerenje sposobnosti osobe da nadvlada netočan intuitivan odgovor i uključi analitičko razmišljanje za nalaženje točnog odgovora. Uspjeh na testu ovisi o čovjekovoj sposobnosti i volji da prevlada svoj početni intuitivni odgovor.
Često korišteni problem na CRT-u jest pitanje: “Šišmiš i lopta koštaju ukupno 1,10 dolara. Šišmiš košta 1,00 dolar više od lopte. Koliko košta lopta?” Intuitivni odgovor koji odmah pada na pamet je 0,10 dolara, što je netočno. Točan odgovor je 0,05 dolara (lopta 0,05 dolara + 1,05 dolara za šišmiša = 1,10 dolar ukupno). Da bi se došlo do točnog odgovora mora se odbaciti početni “instiktivni” odgovor i uključiti se u promišljeno analitičko razmišljanje.
U ovoj studiji, istraživači se zatražili od 178 studentica dodiplomskog studija sa sveučilišta Zayed u Abu Dhabiju da procijene svoj učinak nakon što su završile CRT koji se sastojao od sedam pitanja. Sudionice se također zatražilo da ispune anketu samo-procjene o “vjeri u intuiciju” kako bi se izmjerilo njihovo samopouzdanje u intuitivno donošenje odluka.
Nakon analize rezultata, istraživači su otkrili da su sudionice s najviše pogrešaka na CRT-u puno više pogrešno odredile svoj stvarni učinak na testu od onih koje su imale manje netočnih odgovora. “Točnije, na testu koji je imao sedam bodova, one koje su ga slabo riješile, precijenile su svoj CRT rezultat za 4,26, dok su one studentice koje dobro riješile CRT test, pogriješile u procjeni samo za 1 bod”, primijetili su istraživači.
Istraživači tvrde da rezultati studije sugeriraju da su oni ispitanici koji su slabo riješili test ili manje skloni uključiti analitičko razmišljanje u potvrdi svojih intuitivnih odgovora ili da im rezultati njihovih analitičkih procesa nisu uspjeli podastrijeti uvjerljive dokaze da promijene svoju intuitivnu reakciju. Rezultati mogu značiti da osobe sa slabim i visokim učinkom (na testu) ne koriste iste heurističke znakove kada procjenjuju točnost svojih intuitivnih odluka. Oni sa slabim učinkom na testu možda se u većoj mjeri oslanjaju na manje pouzdane i dostatne znakove, poput tečnosti odgovora.
Istraživači su također uočili da sudionici koji sebe smatraju intuitivnijima imaju najznačajnije odstupanje u procijenjenim i stvarnim rezultatima na CRT-u. Ovi rezultati sugeriraju da će ljudi koji povlađuju i vjeruju intuiciji manje vjerojatno prepoznati kad pogriješe, što ih čini sklonima precijeniti svojoj učinak.
“Ovo je dvostruki teret koji je nažalost vrlo čest.”, objasnio je dr. Couchman. “Ljudi koji sebe smatraju intuitivnijima vjerojatno primjećuju i sjećaju se onih trenutaka kada je njihova intuicija funkcionirala, a zaboravljaju kad je bila netočna. To rezultira manjkom znanja, ali također pojačava njihovo povjerenje u netočan proces. Oba ova problema djeluju udruženo na način da je vjerojatnije da će ti ljudi pogriješiti u budućnosti.”
Ishod: Možemo li prevladati Dunning-Krugerov efekt?
Rezultati studije podupiru hipotezu da Dunning-Krugerov efekt dovodi do toga da ljudi precjenjuju svoju sposobnost donošenja utemeljenih, intuitivnih odluka. S obzirom da je Dunning-Krugerov efekt implicitna ili nesvjesna pristranost, sprječavanje ili smanjivanje pogrešaka uzrokovanih pogrešnom procjenom vlastitog znanja može biti teško.
“Ovo je vrlo teško pitanje.” objasnio je dr. Couchman. “Proučavamo metakogniciju, oblik samosvijesti koji pomaže nadgledati vlastite misli i regulirati vlastito ponašanje. No, postoji li ikad slučaj da uistinu nadvladate svoj najjači poriv?”
Dr. Couchman i njegovi suradnici na članku kažu da bi obrazovanje “na svim razvojnim razinama” i svijest o Dunning-Krugerovom učinku, problemima s intuicijom, i povezanim kognitivnim pristranostima, mogli biti ključ ka smanjivanju intuitivnih pogrešaka. “Intervencije za poboljšanje samosvijesti s posebnim naglaskom na intuitivnu pristranost i tečnost mogu pomoći onima koji ostvaruju slabi učinak da uoče pogreške, metakognitivno se poboljšaju i povećaju performanse”, rekli su istraživači.
“Iz studija na ljudima i majmunima, znamo da su naši umovi sposobni naučiti primijetiti kada se suočavamo s neizvjesnošću te prilagodljivo odgovoriti na nju”, rekao je dr. Couchman. “Obrazovanje je ključ. Postoji nada da bismo kroz obrazovanje o intuitivnim pogreškama i drugim kognitivnim zabludama mogli postati bolji u smanjivanju svojih implicitnih pristranosti. Metakognicija često pomaže da implicitni procesi postanu eksplicitniji, što je najbolji način pristupanja prema pristranosti. Umjesto da nadvladamo svoj najjači intuitivni odgovor ili se borimo protiv njega, možemo naučiti imati druge, prilagodljivije odgovore prilikom suočavanja s neizvjesnošću.”
Istraživanje Dunning-Kruger Effect: Intuitive Errors Predict Overconfidence on the Cognitive Reflection Test proveli su Marina V. C. Coutinho, Justin Homas, Alia S. M. Alsuwaidi i Justin J. Couchman, a objavljeno je 8. travnja 2021. u časopisu Frontiers in Psychology.
Tim McMillan
Izvor: SOTT
Tekstovi o psihologiji na portalu P.U.L.S.E
Neznanje i samopouzdanje utječu na intuitivno razmišljanje added by P.U.L.S.E on
View all posts by P.U.L.S.E →