Uticaj religije na priču o Konanu (osvrt na filmove)

Konan Varvarin svakako je jedno od najpoznatijih djela fantastike i to onog podžanra nazvanog „mač i magija.“ Ovi filmovi¹, bez ikakve sumnje spadaju u sam glavni tok i ljubitelji fantastike veoma dobro poznaju radnju, likove i sve drugo što pripada ovim ostvarenjima. Ovaj tekst, što se može zaključiti iz naslova, neće se baviti toliko istorijom likova, magijskim sistemima, kao i izgradnjom svijeta (world building) i njegovim mogućnostima, već će akcenat biti stavljen na religiju, vjerovanje u bogove i uticaj tog vjerovanja na radnju.

Uvodna scena Konana Varvarina (1982) pokazuje sam postupak kovanja mačeva sa neizbježnim efektima topljenog metala, vatre, kaljenja čelika, usijanog gvožđa i sl. Kovač, Konanov otac, neodoljivo podsjeća na Hefesta, kovača i boga vatre (što pokazuje nesumnjivi uticaj grčke mitologije). Kovanje mačeva se odvija sa izuzetnom posvećenošću, gotovo vjerskim zanosom koji osigurava najkvalitetniji mogući proizvod.

Tu prestaje svaka direktna aluzija na kovača kao boga, budući da već naredna scena jasno i nedvosmisleno pokazuje da su u pitanju ljudi. Upravo ta scena kada dječak Konan uči o bogovima, govori o vjerskom sistemu Simerijanaca. Simerijanci, kao pleme ili narod kojima pripada i Konan su mnogobošci, politeisti. Bogovi žive na nebu i vlasnici su vatre i vjetra² (ovo opet podsjeća na starogrčke bogove koji su ljubomorno čuvali vatru za sebe, dok je Prometej nije ukrao i dao ljudima). Međutim, među svim bogovima Konanov otac izdvaja Kroma³ kao njihovog boga. Krom živi u zemlji i htonsko je božanstvo. Da li je Krom vrhovni bog simerijanske vjere? Teško je reći. Sasvim je moguće da je Krom samo zaštitnik jednog određenog simerijanskog plemena, upravo onog kome pripada i Konan (kao što Dajbog nije vrhovni bog u slovenskoj mitologiji, ali je zaštitnik Srba). Međutim, s druge strane, Konanov otac govori o dobu Haosa i postojanju divova⁴ koji su ukrali tajnu čelika od Kroma i on ih je zbog toga ubio. Zatim su tu tajnu pronašli ljudi. Ta tajna je nešto što svako odgoneta.

U nastavku se jako dobro vidi uticaj religije na pokretački točak priče, upravo slijedeći logičku uzročno – posljedičnu vezu. Naime, zbog svoje vjere, Simerijanci su društvo ratnika koji sami prave svoje oružije, međutim, čelik nije običan metal, već sveti metal, dar bogova, pa se prema njemu odnose s poštovanjem i fanatično se posvećuju izradi oružija od čelika koje je ravno savršenstvu, ili bar nešto njemu najbliže. Kvalitet njihovog čelika i izrade mačeva, kao i sama tajna čelika čuvena je nadaleko, što privlači pažnju i Tulse Duma, ratnika, diktatora, čarobnjaka i vođe Kulta zmije, koji u to vrijeme takođe traga za tajnom čelika. Religija je, tako, uzrok, a pojava Tulsa Duma i njegov susret sa Konanom, neposredni okidač za priču.

Dospijevši u zatočeništvo, s razlogom se postavlja pitanje Konanove motivacije o preživljavanju na Točku smrti. Da li je u pitanju puki nagon za samoodržanjem ili postoji još nešto? Osveta se, svakako, nameće kao logični zaključak, ali ne bi trebalo zaboraviti još jednu stvar: Konan je zbog Tulsa Dumovog napada postao siroče, dakle, njegovo podučavanje o bogovima je prekinuto. Ipak, u njemu se zadržalo sjećanje o tome kako je potrebno odgonetnuti tajnu čelika, pa stoga posljedica takvog stanja stvari je njegovo istrajavanje dok ne uspije da riješi tajnu čelika. Ovo, u stvari naglašava i upotpunjuje vjersko učenje u filmu koje je opšte poznata stvar svih religija, a to je briga o zagrobnom životu.

Surovi egzistencijalizam u koji Konan upada kada postaje neka vrsta gladijatora, potpuno nadvladava njegov karakter što je i prirodno u okruženju u kom vlada vječita borba na život i smrt. Ipak, takav način života odvlači Konana sa Kromovog puta i odlazi u drugu krajnost.

Povratak Konana na pravi put dolazi njegovom slobodom i jednim neobičnim susretom. Naime, kada pronađe grobnicu ratnika, u njoj pronalazi i simerijanski mač, možda baš jedan od onih koje je iskovao njegov otac „Krome“, izgovara u tom trenutku. To nije uzvik čuđenja, koliko prisjećanje na ono što on jeste – Simerijanac sa svojom vjerom.

Da je vjera važan činilac u životima ljudi, u Konanovoj sagi, svjedoči i kratka scena između Konana i Subotaja. Subotaj kaže da se moli Bogu četiri vjetra, a onda mu Konan objašnjava suštinu svoje vjere. Kada umre, staće pred Kroma i ako ne bude znao tajnu čelika biće izbačen iz Valhale⁵. Dakle, zagrobni život kao suština religije je veliki pokretački činilac likova.

Postavivši tako temelje na kojima leži Konanov svijet, priča konačno dobiva zamajac, kada se Konanu konačno ukrste putevi sa Kultom Zmije. To je još jedna organizacija sa crkvenom hijerarhijom i svojom dogmom. Insignije kulta su ono što privlači Konanovu pažnju, jer sada osjeća da je blizu predmeta svoje osvete⁶.

Odavno je poznato da religija i politika idu ruku pod ruku, kao dva stuba na kojima počiva društvo i država. I sve je u redu dok su te dvije stvari u određenoj ravnoteži. Međutim, dešava se da se taj odnos moći pomjeri na jednu stranu, u ovom slučaju kulta (sekte, rečeno nama bližim pojmom). Princeza, ćerka kralja Ozrika, biva zadojena idejama nove sekte i odlazi na duhovno putovanje (traženje), pravo u ruke Tulsa Duma. Kralj Ozrik šalje Konana i njegove prijatelje na misiju izbavljenja princeze⁷. Ovo filmu daje još jedan politički sloj, koji je dosta suptilan i nerazrađen, ali je ipak prisutan i donekle posredno uticajan.

Konanov prvenstveni cilj i dalje je osveta, ali ulog se povećava, jer sada sve prerasta u nešto mnogo više. To postaje sukob mišljenja, ideologija, religijskih dogmi, sudar svijetova, pa je sve dostiglo jednu mnogo veću skalu nego što je lična.

Konanov prvi susret sa Planinom Moći, pokazuje još jedan oblik vjerske svestranosti tog svijeta – hodočašće. Ljudi sa svih strana dolaze u potrazi za odgovorima, a Planina Moći je sveto mjesto Kulta Zmije gdje se ti odgovori mogu dobiti. I upravo tu i Konan dobija odgovore (bar neke) na čuvenu tajnu čelika. Tulsa Dum ima svoj odgovor, riječima i primjerom. Čelik nije jak, već meso, jer šta je čelik u usporedbi sa rukom koja ga drži? Zaista zvuči logično, jer čelik (moć) ide onamo kuda ga usmjerava ruka. To, čini se, Konanu otvara neke druge perspektive, odnosno puteve koji bi vodili ka onome što se zove tajna čelika.

Dok tajna čelika polako sazrijeva u Konanu, on sam prolazi kroz ličnu, egzistencijalnu prijetnju. Naime, sukob sa Tulsa Dumom, Konana ostavlja u samrtnom ropcu. Scena spašavanja Konana od smrti pokazuje ne samo magijski sistem tog svijeta, već upravo ono što religija jeste, usaglašavanje ovog i onog svijeta. Po Konana dolaze duhovi, duše i demoni, a ostaje živ najviše zahvaljujući zalaganju svoje družine. I sve se to dešava na groblju na kome obitavaju duše palih ratnika. Dakle, groblje kao mjesto na kom se održava kult predaka je religijski motiv.

Istina, moglo bi se reći da je ova scena samo vizuelna predstava simboličko – metaforične predstave ljudskog roda o smrtnosti, o umiranju i dušama predaka i da je u filmu samo radi očiglednog užitka u specijalnim efektima natprirodnih bića. Ipak, važna je iz dva razloga. Prvo, zaokružuje vjerski sistem dajući potvrdu o zagrobnom životu i drugo, dolazi do promjene u Konanovom pogledu na svijet, o promjeni svijesti o vjeri u ljude⁸.

Zatim slijedi jedna kratka, ali važna scena u kojoj se prikazuju pogrebni običaji. Naime, svoju nastradalu ljubu Valeriu, Konan spaljuje na samrtnoj lomači. To je vjerovatno iz vjerovanja da vatra pročišćava od grijeha sa ovog svijeta, pa tako pomaže ulasku u dobru stranu zagrobnog života, da je ta vatra božanska, jer i jeste, jer je bila u bogova, a i neophodna je za kovanje svetog čelika. Kuriozitet ove scene je i to da lomača gori upravo na mjestu gdje vatra neće da se rasplamsa. Ovo opet govori o čvrstoj isprepletenosti vjerskih dogmi, običaja (rituala) i magije.

Pred početak bitke sa Tulsa Dumom i njegovim ljudima, Konan se moli Kromu. Molitva, dakle, neodvojivi je dio vjere, jer bogovi su ti koji ispunjavaju želje. Ima li smisla moliti im se? U početku, Konan smatra da nema, jer njegove molitve ostaju neuslišene. Ipak, ovaj put se moli za osvetu⁹. U toj istoj bici, život mu spašava Valeria, dajući tako konačan sud o postojanju onog u šta se vjeruje – zagrobni život.

Ipak, u posljednjem susretu sa Tulsa Dumom i sam Konan pada pod čini i volju Tulsa Duma. To je neka vrsta hipnoze, umijeće i moć samog Tulse. Međutim, snagom svoje volje, Konan se oslobađa hipnotičkog stiska i ubija Tulsu Duma. I tako su se dogodile dvije stvari: pokazalo se još jednom da je Makijaveli u pravu kada kaže „da naoružani proroci pobjeđuju, a nenaoružani propadaju“, jer Tulsa Dum je izgubio vojsku u sukobu sa Konanom i osim priče i pripovjedanja, ništa drugo mu nije preostalo; drugo, Konan je konačno otkrio tajnu čelika. Nije čelik najači, ni meso koje njime upravlja. Najača je volja, nesalomljiva volja.

Konan uništitelj (1984) donosi malo izmještenu priču, ali sa istim motivišućim faktorom, a to je religija i moć koja stoji iza nje. Za razliku od prvog djela u kome je cjelokupni fokus na Konanu i njegovoj samospoznaji, nastavak donosi priču o Konanu kao vodiču i zaštitniku.

Poslije uvodne scene borbe, kraljica (i čarobnjak) Taramis nagovara Konana da prihvati njenu ponudu u zamjenu za oživljavanje Valerie. Ovo jeste motiv da se pokrene protagonista, ali motiv koji pokreće antagonistu je vjerske prirode uzrokovan željom da se ponovo oživi bog Dagot i time dobiju sve privilegije zahvalnog božanstva. Kao što vidimo, i ovdje je magija usko povezana sa religijom, odnosno magija izvire iz religije.

Cjelokupni zaplet drugog dijela počiva na vjerskom fanatizmu. Drevno proročantvo, zapisano u svicima Skalosa, o načinu kako da se oživi bog Dagot. Dakle, tu su sveti spisi koji opisuju osobu posebno rođenu za taj zadatak (chosen one), sveti predmet (dragulj) ili ključ kako ga nazivaju i ritual prinošenja žrtve, u ovom slučaju, ljudske.

Dakle, religija je apsolutni pokretač iako svaki lik ponaosob može imati i svoj lični motiv u zadovoljenju svojih interesa.

Sam ključ je čuvan magijom moćnog čarobnjaka, ali ni on sam ne može da drži ključ (a time ni da ga upotrebi), dakle i njemu je potrebna Izabrana (princeza Džena) kako bi iskoristio moć ključa.

Ključ otvara odaju u kojoj se čuva djelić Dagota, njegov vitalni dio – rog, jer bez roga je nemoćan i postaje uspavani bog. Ipak, važno je napomenuti da predanja, proročanstva i zapisi igraju veliku ulogu u Konanovom svijetu, pa osim zapisa Skalosa, ista legenda je zapisana i na zidovima hrama u kojem se čuva rog. Kada Konan i njegova družina budu napadnuti od strane čuvara hrama, to pokazuje veliku rasprostranjenost religija koje nisu nužno vezane za jedno usko područije ili grupu ljudi.

Interesantno je da postoji redosljed oživljavanja boga Dagota: molitva, stavljanje roga, žrtvovanje, skoro kao neko mračno bogosluženje, što u svojoj osnovi i jeste. Jednako interesantno je i to što je životna moć boga koncentrisana u jednom dijelu njegovog tijela. Sve dok se rog i tijelo ne spoje, bog spava. Zato se postavlja pitanje da li je Konan ubio Dagota iščupavši mu rog ili ga je jednostavno „deaktivirao?“ U filmu nikada nije rečeno, vjerovatno zato što i nije mnogo važno za priču, kako je Dagot dospio do svoje usnulosti.

Na kraju, može se reći da je religija i vjera pravi pokretač priče i svijeta u Konanovoj sagi. Cijeli religijski sistem može se podjeliti u nekoliko većih grupa.

DOGMA koja se ogleda u predanjima, mitovima, svetim spisima, predskazanjima i proročanstvima. Tako možemo da vidimo priču Konanovog oca dok ga uči o bogovima. Proročanstvo koje je vještica rekla Konanu o njegovo sudbini da postane kralj. Svici Skalosa i predanje o Dagotu na zidu hrama roga. Međutim, tu spada i sama potraga za tajnom (zagonetkom) čelika, zbog čijeg nepoznavanja Krom može ratnika da izbaci iz Valhale, ali i vjerovanje u zagrobni život.

VJERSKI OBJEKTI I SVETA MJESTA. Tu spadaju Zmijske kule Tulsa Duma, Planina Duma (Mountain of Doom), groblje ratnika, Hram roga i planina na kojoj sjedi Krom (ukoliko to nije figurativni izraz).

PRIPADNICI CRKVE¹⁰ u koje spadaju prvenstveno vjernici, ali i cjelokupna crkvena hijerarhija, od nižih i viših sveštenika do prvosveštenika, pa i neke vrste proroka i vođa poput Tulse Duma.

MAGIJA I VJERSKI RITUALI su izuzetno važni elementi priče i često se prepliću , odnosno može se reći da je osnova rituala magija. Spomenućemo samo neke. Pretvaranje vještice nakon što izrekne proročanstvo Konanu. Pretvaranje Tulsa Duma u zmiju tokom ritualnih orgija, ispisivanje magijskih simbola koji bi Konana otrgli od smrti, ukazanje Valerie. Žrtvovanje je, takođe, čest element vjerskih rituala, naročito kod Tulsa Duma, ali to isto možemo da vidimo na primjeru divljeg plemena koje je pokušalo da žrtvuje i pojede čarobnjaka Akira, vjerujući tako da će njegova magija preći na njih ili pokušaj žrtvovanja princeze Džene bogu Dagotu. Tu je, takođe, i obred spaljivanja tijela prilikom pogreba (Valeria). Naravno, ne treba zaboraviti ni molitvu koja je nezaobilazan činilac svake vjere od pojanja Tulsi Dumu, preko molitve čarobnjaka, do molitve Dagotu.

SVETI PREDMETI. Pitanje je da li se o njima može pisati odvojeno od rituala, ali zašto da ne. Neki su sveti po svom nastanku, neki zbog svoje uloge, a neki po svojoj suštini. Čelik je svet jer je dar bogova, sveti su i ritualni bodeži za žrtvovanje, ali i rog u kom je sadržana esencija boga Dagota. Svet je i dragulj koji otvara prolaz do roga.

MITSKA BIĆA su neizostavni element svake mitologije i vjere. Ovdje se mogu sresti vještice, duhovi, demoni, ali i bogovi. I svako od njih ima svoje mjesto u religijskom i magijskom sistemu Konanovog svijeta.

Dakle, u ovom svijetu se dešava mnogo toga i ovo je samo jedan aspekt. Konana ne bi trebalo posmatrati samo kao nasilan film fantastike b kategorije, iako možda ostavlja takav utisak, već kao jednu mnogo dublju priču o čovjeku koji se izdiže iznad životnih nedaća i dolazi do konačnog trijumfa. Namjera ovog teksta je da pokaže samo religijsku i mitološku stranu Konanovog svijeta i motivaciju koja proističe iz toga. Naravno, moglo bi se pisati i o drugim stvarima koje su prisutne u ovoj sagi. Ali to je druga priča.

za P.U.L.S.E: Goran Došen 

  Društvo, Film, Goran Došen, Konan, Religija

Stavovi autora ne odražavaju nužno uređivačku politiku P.U.L.S.A. Impresum.