Uloga religije u kulturi i istoriji Ovaj se članak temelji na spisima povjesničara 20. stoljeća Christophera Dawsona. Kako je bio povjesničar ideja, a ne golih činjenica (iako je njegova erudicija bila golema), mnoge od tih ideja i danas su vrlo relevantne. Jedna od njegovih glavnih tema je važnost kulture. Da bi opisao njezinu ulogu, uspoređuje […]
Sakralna geografija – dinamička veza između neba i zemlje “Novi antropološki duh”, rezultat istraživanja u domeni znanosti o čovjeku, otkriva da su sve funkcije koje animiraju ljudsko biće, mada se ponekad čine kontradiktornim, poput razuma i imaginarnog, svetog i profanog, svjesnog i nesvjesnog, u stvarnosti komplementarno integrirane u svijesti čovjeka. Tako suvremeni čovjek nije samo […]
Šta stoji nasuprot teologije bunta Počeću oslanjajući se na prethodni rad istog autora o akademskoj teologiji, gde se kaže da postoje dva osnovna aspekta teologije: teološka arheologija i primenjena teologija. Teološka arheologija u zavisnosti od oblasti koju proučava – Sveto pismo, Starog i Novog zaveta, patristika (spisi svetih otaca) ili liturgika – istražuje teološke izvore […]
Čuveno delo o hrišćanskoj koncepciji agapea Serena Kirkegora, danskog pre svega vernika a tek posle filozofa, esejiste objavljeno je 1847.
Čuda se povremeno pojavljuju na naizgled neuznemirenoj površini svakodnevnog postojanja određenog unapred utvrđenim uzročnim nizom, gde po neminovnoj logici stvari iz jednog, posve ordinarnog događaja, izvire drugi, njemu srodan, da se sve čini sasvim obično i prethodno udešeno, te iznenadna nesvakidašnja pojava izaziva zaprepašćenost i zapitanost, praćenu sumnjom u potpuno kompaktan, sliven tok prirodnih zbivanja. […]
Saznanje Boga O BOGOSAZNANJU KROZ ARGUMENTACIJU ZAŠTO I KAKO VOLJETI BOGA – u svjetlu smisaonih protuslovlja (kontraverzi) u abrahamskim objavama – 1. Postojanja jednoga Boga, stvaratelja (ne)materijalnoga svijeta i života, svaki vjernik na svoj osobni način osmišljava. Takav neminovni odnos čovjeka prema Božanstvu posljedica je racionalno-emocionalno-intuitivnoga individualiteta i unikatnosti ljudskoga bića koje povjerenje u […]
Као и сваке године и овог пута смо дужни да објаснимо зашто ми Срби никада нећемо да славимо Божић на данашњи дан или како наше псеудоелите говоре да славимо Божић као “сав нормалан свет” или као православни Грци, Бугари и Румуни? Зашто не можемо да прихватамо реформу црквеног календара нашег прослављеног научника Милутина Миланковића, […]
Ideja o navodnom Spasitelja mnogo je starija je od samog kršćanstva. Možemo je pratiti unatrag, od kršćanstva do starog Egipta