XVIII – Ogled br. 6: Iranski (zoroastrijski) dualizam Većina današnjih naučnika, smatra da je Zaratustra živeo negde oko 1200 godine pre nove ere najverovatnije na teritoriji današnjeg severoistoka Irana.Zaroastrizam u tom kontekstu verovatno kao učenje datira još od tog perioda i svakako sa verovatnim kasnijim redakcijama u Avesti, predstavljao je i predstavlja jedinstven sistem iznikao iz […]
XVI – Ogled br. 4: Misaona spona – Od hebrejskog ka helenističkom horizontu U hebrejskom narativu, teodicija se kristališe kroz strogu vezu između poslušnosti i neposlušnosti, greha i kazne. Adam i Eva nisu kažnjeni zbog posedovanja samog znanja, već zbog prekoračenja granice koju je postavio starozavetni tvorac, odnosno Jahve. Transgresija je time oblikovana kao etički […]
Svet kao ontološka greška “svesti” – Misaoni horizont Tomasa Ligotija To je tragedija: Svest nas je primorala da se nađemo u paradoksalnom položaju da težimo da budemo nesvesni onoga što jesmo – komadi trulog mesa na raspadajućim kostima. Tomas Ligoti Misaoni horizont Tomasa Ligotija (Thomas Ligotti), izdvojen iz njegove fikcije, odnosno iz njegovih […]
O tišini Apsoluta i govoru apsurda: kratka beleška o Bergmanovom Sedmom pečatu i komparacija sa teorijskim postavkama Kjerkegora, Kamija i Vitgenštajna (Ernst Ingmar Bergman; Det sjunde inseglet (1957.) Sedmi pečat spada među najznačajnija dela kinematografije, koji svojim koceptom i suštinom nadilazi epitet “umetničkog” ostvarenja i može se čitati kao metafizička freska, odnosno kao film koji estetski artikuliše apsurd […]
XII – Zlo kao epistemološki problem: metodološka matrica “komparativnih ogleda” u religijskim i mitološkim horizontima Kroz dosadašnje zapise objavljene u okviru ove celine nastojao sam, između ostalog, da argumentovano dekonstruišem teodiciju kao najblaže rečeno problematičan teološki konstrukt ne samo u logičkom već pre svega u elementarnom etičkom, odnosno moralnom smislu! U navedenom kontekstu, kao […]
VI – Mitske “episteme” kao pokušaji limitiranih odgovora putem “simboličkog znanja” o temeljima sveta Ukoliko dalje pratim moj dosadašnji radni okvir u kontekstu ove celine subjektivnih zapisa, odnosno osnovnu misaonu postavku da racionalno znanje podrazumeva sistem, dokaz i zaključak – u skladu sa elementarnom logikom – jasno je da se mit u kontekstu njegovog […]
V – Šta je zapravo mit? Odmah na početku ovog kratkog zapisa – akceptujući u obzir kompleksnost problematke – smatram neophodnim da naglasim da percepcija mita, odnosno onoga šta mit u suštini jeste, nije samo pitanje porekla samog narativa, odnosno društvenog fenomena već da ono u samoj svojoj srži predstavlja primarno epistemološki problem! Uprkos […]
V – Savremeni “odgovori” kao okončanje iluzije o teodiciji – Apsurd kao epistemološki horizont Svaka epoha imala je svoju teodiciju. Svaka je želela da objasni neobjašnjivo. Ali, pitanje je ostalo i zauvek će ostati otvoreno: da li se Bog zaista može opravdati pred licem zla, ili to opravdanje samo služi čoveku da zadrži iluziju […]