Black holes result from God dividing the universe by zero.

8 0 6 5 8 1 7 5 1 7 0 9 4 3 8 7 8 5 7 1 6 6 0 6 3 6 8 5 6 4 0 3 7 6 6 9 7 5 2 8 9 5 0 5 4 4 0 8 8 3 2 7 7 8 2 4 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
8 0 6 5 8 1 7 5 1 7 0 9 4 3 8 7 8 5 7 1 6 6 0 6 3 6 8 5 6 4 0 3 7 6 6 9 7 5 2 8 9 5 0 5 4 4 0 8 8 3 2 7 7 8 2 4 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Mešanjem špila karata koliko je permutacija moguće dobiti? Odnosno, koliko različitih kombinacija? Matematički gledano, skoro pa da ne postoji način da nakon mešanja izvučete kombinaciju koju je iko ikada pre vas izvukao, te je tako raspored karata u vašim rukama apsolutno jedinstven još od momenta nastanka karata kao takvih. Čak i mnogo više od toga. To je jedinstvena kombinacija u čitavom univerzumu, još od njegovog postanka pre nekih 14 milijardi godina i upravo tu, u toj simbolici, leži nepojmljiva snaga matematičkog faktorijela (n!), odnosno faktorijela broja pedeset i dva.
Radi se o redu broja tolike tolike veličine i simbolike da je o tome, ovako usput, krajnje nelagodno diskutovati, a posebno plastično analizirati što planiramo u nastavku teksta.
Ali valjda će nam oprostiti bogovi beskonačnosti na onome što sledi…
Ipak smo samo ljudi.
52!
So, if you are ever feeling boring or predictable, just remember that you are made out of octillions of quantum probabilities. Dice that don’t tumble in any analysable way we could ever predict, they are the most random thing…
God may play dice with the universe, but they are the best dice in the universe.
Dakle faktorijel predstavlja matematičku funkciju kojom se računa proizvod prirodnih brojeva od 1 pa do nekog određenog prirodnog broja n. Koristi se ponajviše u statistici, kao i u zakonima verovatnoće i kombinatorici, a karakterističnu notaciju – n! – uveo je francuski matematičar Kristijan Kramp (Christian Kramp) sada već davne 1808. godine.
Na prvi pogled u ovom eksperimentu sve započinje više nego bezazleno: 52 tanko isečena komada plastike, šarenolikog dizajna, gde kao i kod svake mantričke ilustracije najveća kompleksnost započinje iz apsolutne jednostavnosti, jer broj kombinacija sa kojim ćemo se upravo suočiti skoro pa da možemo svrstati u red beskraja, te da realno kontempliramo o nečemu tako apstraktnom…
Ovde je dostupan tekst u celosti:
arsmagine.com/objavljivani-tekstovi/beskonacna-konacnost/
Za P.U.L.S.E / Dražen Pekušić
Stavovi autora ne odražavaju nužno uređivačku politiku P.U.L.S.A. Impresum.
Podrži P.U.L.S.E
P.U.L.S.E je prostor za mišljenje, sumnju i odgovornost. Ako ti je taj prostor važan, omogući nam da ostane otvoren.
Podrži na PatreonuIli putem PayPala:
You must be logged in to post a comment Login