Paul Virilio (1932-2018) bio je francuski arhitekta, umetnik i teoretičar koji je u svojim opsežnim knjigama, tekstovima, performansima i komentarima razvio, ne samo samosvojan kritički aparat kako bi pojasnio fenomene brzine (dromologije) modernoga sveta, nego je utemeljio i jezički autentičan odnos prema svetu. On je u opticaj uveo čitav niz pojmova poput iskošene funkcije, dromologije, […]
Mnogi savremeni filozofi kažu da su delovi „Rasprave o ljudskoj prirodi”, knjiga II, deo III, odeljci I–II i „Istraživanja o ljudskom razumu”, poglavlje VIII – Dejvid Hjum locus classicus „kompatibilizma”, stanovišta da je „slobodna volja” spojiva sa strogim fizičkim determinizmom. Nema sumnje da je Hjumovo pomirenje slobode i nužnosti izvršilo veliki uticaj na većinu analitičkih […]
U Šopenhauerovoj metafizici, svet je „predstava volje”, odnosno beskrajna refleksija jedne slepe sile nagona koja se kroz čoveka samo svesno prepoznaje, ali ne oslobađa. Dakle, čovek ne živi zato što želi, nego zbog toga što volja kroz njega želi sebe. Ujedno, patnja koja prožima sve oblike postojanja ne predstavlja moralnu kaznu, nego ontološki zakon. Odnosno, izraz […]
Sagledavajući kompletnu misaonu poziciju Artura Šopenhauera, moguće je konstatovati da se svet pojavljuje kao fenomenalna manifestacija volje a ne kao stvar po sebi, odnosno kao projekcija koja se razotkriva tek kad se misaoni akt odrekne same potrebe da “spozna”. U tom smislu, sve što egzistira, jednostavno postoji kao predstava. Svakako, to nije predstava uma koji “spoznaje” nego intelekta kao funkcije volje koji […]
Umro je Jürgen Habermas, o kojemu sam slušao na predavanjima kod prof. Ivana Prpića na Politologiji i na Estetici kod prof. Nadežde Čačinovič Puhovski. Rođen na kraju jedne katastrofe, oblikovan porazom Njemačke i moralnim šokom nakon otkrića Auschwitza, nikada nije vjerovao u nevinost kulture. Za njega Europa nije bila civilizacijski ukras nego pitanje kako živjeti […]
XIX – Ogled br. 7: Obrisi hinduističkog mitološkog, religijskog i filozofskog supstrata Za razliku od prethodnih ogleda u okviru ove celine subjektivnih zapisa, odmah na početku smatram neophodnim da iznesem izvesnu ogradu, odnosno metodološku napomenu da tekst koji sledi sagledava samo osnovne konstelacije date tematike s obzirom da je perspektiva iz koje pristupam ovoj […]
1. Smrtonosna praznina Praznina je smrtonosna. Ako biste bili bačeni u prazninu, ona bi uzrokovala vašu smrt za svega nekoliko minuta. Isisala bi vam vazduh iz pluća. Dovela bi do ključanja vaše krvi. Izvukla bi toplinu iz vašeg tela. Naduvavala bi šupljine u vašem telu sve dok ne bi pukle. Ono što sam rekao […]
Seneka, rimski filozof: „Nije da imamo malo vremena za život, već ga mnogo uzalud trošimo“ Skoro dve hiljade godina kasnije, reči rimskog filozofa Seneke i dalje su snažan podsetnik na to kako upravljamo svojim najvrednijim resursom – vremenom. Bezvremena mudrost o prolaznosti Skoro dve hiljade godina nakon što je napisana, jedna misao […]