Čemu filozofija?

Čemu filozofija?

U današnjem društvu je filozofija sinonim za nešto neuobičajeno, nerazumljivo, neprihvatljivo pa i loše. „Šta filozofiraš“ se koriste kao sinonimi za „pravi se pametan”. Zbog toga i govorimo „nemoj da filozofiraš“ jer „filozofiju“ smatramo nečim što nema veze sa životom. U našem jeziku je „filozofija“ postala pogrdna reč, kao i „filozof“ koji se njome bavi. […]

Ludvig Vitgenštajn: Zapisi jednog genija

Ludvig Vitgenštajn: Zapisi jednog genija

Pri kraju prvog semestra na Kembridžu Vitgenštajn je prišao profesoru Raselu i pitao: „Hoćete mi reći da li sam ja kompletni idiot ili ne? Ako sam kompletni idiot postaću aeronaut*. Ali ako nisam, postaću filozof.“ Rasel mu je rekao da tokom raspusta napiše nešto u vezi sa filozofijom i da mu to pokaže početkom sledećeg […]

Pobunjeni čovek – Alber Kami

Pobunjeni čovek – Alber Kami

Postoje zločini počinjeni iz strasti i zločini smišljeni. Nepouzdana je granica koja ih razdvaja. Ali, krivični zakonik prilično lako uspostavlja razliku među njima na osnovu predumišljaja. Živimo u doba predumišljaja i savršenog zločina. Zločinci našeg vremena nisu više ona bespomoćna deca koja su tražila oproštaj, pozivajući se na ljubav. Oni su, naprotiv, odrasli i alibi […]

Traktat o stvarnosti

Traktat o stvarnosti

Gubitak stvarnosti nije određen nama. Schopenhauerova “Svijet je moja predodžba” ne vrijedi u općenitoj evaluaciji. Svijet nije moja predodžba. Svijet je volja. On nije samo moja volja. On je svjetska volja. To je svijet. Volja. Ne mogu ne primijetiti kako je svijet ispunjen do kraja. U svakom pogledu; svijet više ne može napredovati i kao […]

Ludvigova ispovijest

Ludvigova ispovijest

Jedno vrijeme svog života, od 1920. do 1926. godine, slavni je filozof Ludwig Wittgenstein učiteljevao po selima na području Schneeberga i Semmeringa u Donjoj Austriji. Na njegov plan da postane učitelj utjecalo je prije svega čitanje Dostojevskog i Tolstoja. Potonji je čak poučavao u seoskoj školi koju je sam osnovao. Njegove Narodne pripovijesti i legende, koje […]

Rad je stvorio čoveka

Rad je stvorio čoveka

(Priča o Nagonu za samopotvrđivanjem) Rečenica iz naslova (Rad je stvorio čoveka) jeste jedna od najpoznatijih, najpopularnijih i najčešće korišćenih krilatica marksističke filozofije, kojima je tako obilovao društveni život komunističkih i socijalističkih zemalja druge polovine dvadesetog veka, širom sveta, a ponajviše u istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Prožeta je romantičarskim zanosom ljudske jednakosti, zajedništva i konstruktivnog […]

Vitgenštajn i Tolstoj o smislu života

Vitgenštajn i Tolstoj o smislu života

Počeću s nekoliko važnih sličnosti između Vitgenštajnovog i Tolstojevog života. Obojica su bili rođeni u izuzetno bogatim porodicama, obojica su kasnije odbacili sve svoje bogatstvo i pokušali da žive jednostavnim i prostim životom. Obojica su veoma cenili ručni rad kao duhovno uzdignuće, svakako više nego verske obrede, studije teologije ili filozofije. Obojica su doživeli verski […]

Pitagorejsko obrazovanje

Pitagorejsko obrazovanje

Pitagorejska filozofska škola i njezin gotovo legendarni osnivač Pitagora sa Samosa imaju u mnogim elementima povijesni predznak “prvi put” u zapadnoj civilizaciji. Prema antičkim izvorima, u VI. st. pr. Kr. Pitagora prvi upotrebljava riječ filozof i daje ime filozofiji objašnjavajući je kao ljubav prema mudrosti. Tako uvodi nove aspekte u život tadašnjeg čovjeka: pojam filozofa, onoga koji ne poznaje […]

1 2 3 50