Danas su prirodne znanosti i tehnologija istisnule humanističke znanosti te se može činiti vrlo nepraktičnim govoriti o filozofiji jer to naizgled ne donosi puno koristi. Međutim, iako to možda izgleda čudno, trebamo se upitati čemu ona služi i sjetiti se da se filozofija povezuje sa znanjem u cjelini. Istina je da se filozofija tijekom vremena […]
Dejvid Hjum (1711–1776) ostaje jedno od najvažnijih imena prosvetiteljstva i empirističke tradicije. Njegova filozofija postavlja temelj pitanja koja i danas ne prestaju da odzvanjaju: kako znamo ono što tvrdimo da znamo, na čemu se zasniva pojam uzročnosti, šta zapravo znači lični identitet i kakvu ulogu osećanja imaju u moralnom životu? Impresije i ideje […]
Emil Sioran: Ako smo sami izvor svojih boli, koga da okrivimo? lako govoriti o Bogu ukoliko niste ni vernik ni nevernik: a to je bez sumnje drama svih nas, uključujući i teologe, što više ne možemo biti ni jedno ni drugo. Za nekog pisca, napredovanje ka ravnodušnosti i oslobađanju predstavlja nečuvenu katastrofu. On više […]
Ralf Voldo Emerson: Upravljanje životom – Snaga Nema još spiska čovekovih sposobnosti, kao što nema ni biblije njegovih mišljenja. Ko bi mogao povući granicu dokle ide upliv ljudskog bića? Ima ljudi koji svojim simpatičnim privlačnostima vode čitave nacije za sobom, i upravljaju aktivnošću cele čovečje rase. Ako ima takve veze, koja čini da priroda prati […]
Sporno je šta je filozofija i koliko ona vredi. Od nje očekuju izvanredna razjašnjenja ili je ravnodušno napuštaju kao bespredmetno razmišljanje. Na nju se plašljivo gleda kao na značajan trud neobičnih ljudi, ili se, pak, prezire kao izlišno mudrovanje sanjalica. Smatraju da je to nešto što se svakoga tiče i da bi zbog toga moralo […]
Ако се успешно изборите са правим читалачким изазовом и уистину постанете саговорник Сретена Марића чија интелектуана радозналост и разиграност није познавала границе, у његовим огледима лако ћете издвојити промишљања намењена вашем трајном памћењу. Јер, постоје књиге које истински јесу неопходне читалачком памћењу. Таква је Огледи Сретена Марића коју је приредила Горана Раичевић и у предговору нам дала детаљан одговор […]
Hjum nije imao poverenja u književnost i nastojao je da diskredituje karakterne skice kao legitimne oblike filozofije. Teško je pronaći filozofa koji dobro piše. Dobre stiliste moguće je nabrojati na prste jedne ruke: Bernard Vilijams, zbog jasne iskrenosti svoje proze; Stenli Kavell, čije se pisanje samorefleksivno prelama u sebe poput origamija; Fridrih Niče, čiji sjaj […]
Mislimo da najdublje komuniciramo i razumemo pomoću jezika. Ali kako izraziti ono što reči ne mogu? Tišina. Filozof Stiven Bindeman, oslanjajući se na Vitgenštajna i Hajdegera, tvrdi da nas jezik često odvaja od sveta i da je fundamentalno nesposoban da ga opiše. Samo tišina može premostiti jaz između sebe i sveta. Ako je moguće značiti […]