Više stepeni beskonačnosti: između matematike i metafizike Georg Kantor je otvorio jedno od najdubljih poglavlja u istoriji matematike uvevši ideju da beskonačnost nije jedinstvena i nedeljiva, već da postoje različite „veličine“ beskonačnog. Intuitivno, beskonačnost se doživljava kao nešto neograničeno i univerzalno isto. Kantor je, međutim, kroz teoriju skupova pokazao da beskonačno ima unutrašnju strukturu […]
„Svet matematike i logike ostaje, u svom domenu, očaravajući; ali to je domen mašte. Matematika mora živeti, zajedno s muzikom i poezijom, u oblasti lepote koju je stvorio čovek, a ne u prašini i prljavštini sveta ispod.“ Rasel dalje razlaže; ceo odlomak glasi: „Uzmite, na primer, brojeve: kada brojite, brojite ‘stvari’, ali ‘stvari’ su izumljene […]
(Prilog razumevanju nastanka veštačke inteligencije kroz filozofske, etičke i psihološke dimenzije u liku Harolda Finch-a u seriji Person of Interest) “I created the Machine to save lives… but it’s deciding who lives and who dies. I don’t know if I can live with that anymore.” (Stvorio sam Mašinu da bih spasavao živote… ali sada […]
Egipatska matematika i brojevi Ja sam Jedan koji postaje Dva. Ja sam Dva koji postaje Četiri. Ja sam Četiri koji postaje Osam. Potom sam opet Jedan. (Pentamonov sarkofag, Muzej u Kairu) U ovim zagonetnim stihovima skriven je odnos drevnih Egipćana prema brojevima, a koji je bio temeljno drukčiji od onoga današnje civilizacije. Što današnjem čovjeku […]
Nula. Zovu je i Ništica. Ili Praznina. Nepostojanje. Ali, kako je ona uopšte dospela među ostale brojeve koji, za razliku od nje, prebrajaju nešto što postoji? Priča o prihvatanju i odbacivanju, poznavanju i nepoznavanju nule, praznine i beskonačnosti seže duboko u istoriju, prati razvoj matematike i u mnogome se dotiče filozofije različitih naroda u drevnoj […]
Zlatni rez Geometrija posjeduje dva velika blaga: jedno je Pitagorin poučak, a drugo zlatni rez. Prvo se može usporediti sa čistim zlatom, a drugo s draguljem neprocjenjive vrijednosti. Johannes Kepler U našem svakodnevnom životu neprestano se susrećemo s matematikom i geometrijom. Svijet koji oblikuje čovjek prepun je pravih kuteva, crta i predmeta pravilnih geometrijskih oblika. […]
Carstvo Aleksandra Velikog bilo je konglomerat raznorodnih dijelova: europske i maloazijske Grčke, Egipta, Mezopotamije, Indije… Aleksandar je uložio velike napore da carstvo poveže sponama sloge i jedinstva. Kako bi unaprijedio trgovačke veze, gradio je putove, podizao luke, uspostavljao pomorske i karavanske veze. Potpomogao je širenje grčke i razvoj ostalih kultura, kao i njihovo uzajamno zbližavanje. […]
Природа је незаустављива сила, и то прелепа. Где год да погледате, свет природе је прожет запањујућим обрасцима који се могу описати математиком. Од пчела до крвних судова, од папрати до очњака, математика може да објасни како настаје таква лепота. Математика се често описује као језик или алат који су људи створили да са прецизношћу описују […]