Maslenica – Ruski karneval – Tradicionalni običaji vezani uz karneval do prije par stoljeća bili su prisutni u mnogim zemljama, pa tako i u Rusiji. Korijeni ove tradicije potječu još iz drevnih vremena i bili su vezani uz proljetne svetkovine. Dolaskom kršćanstva tradicija kar­nevala prilagodila se vremenu i okružju te postala uvod u Veliki post koji prethodi Uskrsu.

U većini zemalja u kojima se tradicija karnevala i održala do danas, tradicionalni su običaji i vjerovanja u velikoj mjeri zaboravljeni, tako da se karneval kao forma sve više udaljava od svojih korijena. Karneval se danas veže uz maškare, međunarodne povorke, razuzdane zabave i sl.

Ipak, u ruralnim krajevima Rusije tradicija karnevala, Maslenice, sačuvala se u većoj mjeri nego drugdje.

Maslenica se održava sedam tjedana prije Uskrsa, traje tjedan dana i prethodi tjednu Velikog posta, te se u njoj miješaju običaji starih Slavena i kršćanski svjetonazor. Naziv svetkovine dolazi od ruske riječi maslo. Naime, tijekom posta ne jede se mesna hrana, a glavno jelo su blini – palačinke u koje se dodaje maslac, a simboliziraju hranu i za tijelo i za dušu. Blini se pokla­njaju susjedima i prijateljima, a kako su ­okrugli, kaže se da simboliziraju Sunce, odnosno želju da se Sunce nakon zime opet vrati u život.

U to su vrijeme ljudi osobito go­stoljubivi i srdačni, a seoski domovi otvoreni za posjete. Riječ “maslenica” odnosi se kako na samu svetkovinu, tako i na pust – lutku od slame u ženskom obličju koja personificira staro vrijeme, odnosno ono čega se treba osloboditi da bi se moglo krenuti dalje. Zadnji dan svetkovine lutka Maslenica se nosi kroz selo i svi se opraštaju od nje. Kad povorka dođe do kraja sela, lutka se spali na lomači, po­topi ili izreže na komade, ovisno o običajima kraja gdje se svetkovina održava. U tom trenutku graja utihne jer se ovom ceremonijom označava kraj svetkovine.

Spaljivanje lutke Maslenice, koja u ruskoj tradiciji predstavlja zimu, omogućuje povratak Sunca i do­lazak proljeća. Lomače na kojima se spaljuje “zima”, odnosno ono staro i suvišno što ostaje iza nas dolaskom proljeća, pove­zuju Zemlju i Nebo te tako omogućuju Suncu, dahu novog života da se iznova približi Zemlji. Maslenica tako simbolički objavljuje kraj jednog vremena i početak drugog, odnosno, obilježava prelazak iz zime u proljeće i početak nove godine u drevnoj Rusiji.

Ova se svetkovina zasniva na staroslavenskom pretkršćanskom obredu u čast Zemlji, kojim se zaziva njenu plodnost i bogatu žetvu. To je obred buđenja Zemlje iz zimskog sna, odnosno zazivanje podzemnog svijeta i prinošenje darova Zemlji kako bi njegovala posijane sjemenke i omogućila im da narastu i rode.

Zadnji dan Maslenice, dan kad se pust spaljuje i sahranjuje, Rusi nazivaju “nedjeljom oprosta”. Tada se rješavaju stari dugovi i obično traži oprost od onih koje smo namjerno ili ­nenamjerno povrijedili svojim postup­cima, kako bi u novo razdoblje zakoračili čisti.

Dan nakon završetka Maslenice počinje čišćenje na svim planovima, temeljito se čiste kuće te se pazi na čistoću tijela, misli, osjećaja i djela.

Ceremonije koje su pratile prijelazno razdoblje između dva ciklusa, starog i novog, zime i proljeća, bile su izvorno povezane s nutarnjom obno­vom koja traži da uslijed dolaska novog razdoblja ostavimo ono staro iza sebe kako bismo stvorili mjesto za dolazak novog.

Kad je Petar Veliki u Rusiju uveo zapadnjačke običaje, nije napustio tradicionalne ruske običaje poput Maslenice. Vrhunac ove svetkovine – paljenje pusta – odvijao se kod Crvenih vrata, na ulazu na Crveni trg. Car je ­osobno otvarao svetkovinu i veselio se s narodom.

U vrijeme komunizma Maslenica je bila zabranjena, a nakon pere­strojke počela se ponovno obilježavati, no zbog dugog prekida mnoge bitne pojedinosti ipak su zaboravljene. Ali, bez obzira na to, tijekom sedam dana ruskog karnevala u Moskvi se pjeva i pleše, oprašta se od zime i pozdravlja proljeće. Dobrodošli su svi koji žele vidjeti zimu na odlasku. Kažu da je u to vrijeme Rusija još srdačnija i ­gostoljubivija.

Autor: Vedrana Dragojević

Nova Akropola

  Društvo, Maslenica, Nova Akropola, običaji, Rusija