Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti, funkcioniše u zgradi na Aveniji Dubrovnik, u Novom Zagrebu, od 11. decembra 2009. godine, kada je trospratna zgrada ukupne površine od 14.600 kvadratnih metara, sagrađena po idejnom rešenju Igora Franića, postala njegov zvanični dom. No, kako to u Muzeju ističu, prostor muzeja nije samo fizički prostor što ga je zadala arhitektura, već i ”prostor što ga određuje svaki pojedini posjetitelj, koji sa sobom donosi individualno iskustvo” budući da svako ponaosob ”ulazi u muzej sa drukčijim životnim iskustvom, obrazovanjem, znanjem, potrebama, osjetljivošću, spremnošću za komunikaciju…”
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/Nova-zgrada-MSU-u-Zagrebu.jpg)
U stalnoj muzejskoj postavci, kojoj je pripalo 3.500 m2, (nazvanoj, zbog mogućnosti da se zbirkom kreće u različitim smerovima, i po sopstvenom nahođenju, Zbirke u pokretu) najviše je dela hrvatskih umetnika, ali ima i inostranih autora – među kojima i onih sa prostora bivše Jugoslavije.
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/Skulptura-Ivana-Kožarića-ispred-MSU.jpg)
U kolekciji su Miroslav Šutej, Sanja Iveković, Dimitrije Bašičević Mangelos, Oleg Kulik, grupa Irvin, Dušan Džamonja, Julije Knifer, dela Brace Dimitrijevića, Raše Todosijevića, Vlaste Delimar, zbirka iz ateljea Ivana Kožarića…
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/Slovenačka-grupa-Irvin.jpg)
Na samom ulazu u Muzej je rad bosanskohercegovačke umetnice Šejle Kamerić iz 2003. godine pod nazivom Bosnian Girl, autoportret sa narativima No teeth? A mustache…? Smell like shit? Bosnian Girl! – preuzetim sa barake u Srebrenici čiji je autor anonimni holandski vojnik.
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/Rad-Šejle-Kamerić-Bosnian-Girl.jpg)
U kolekciji su i fotografije sa performansa Marine Abramović Ritam 5, koji je Marina izvela 1975. godine u zagrebačkoj Galeriji suvremene umjetnosti – kada je, tabletama za lečenje akutne shizofrenije, izazvala grčenje mišića i gubitak orijentacije, kao i fotografije sa performansa Tomislava Gotovca Zagreb, volim te.
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/Glave-Tomislava-Gotovca.jpg)
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/Fotografije-sa-performansa-Tomislava-Gotovca-Zagreb-volim-te.jpg)
Zastupljeni su i poznati konceptualni radovi Mladena Stilinovića zasnovani na dosetki, citatima, igri reči i ironiji, poput: An artist who cannot speak English is no artist (1994/1995), Pjesničke agitacije Vlade Marteka u kojima se bavi knjigom i pisanom rečju (Čitajte pjesme Branka Miljkovića, Čitajte Maljeviča, Čitajte Kamova, Čitajte Remboa i sl.) i radovi umetnika ”koji nogom nije kročio u MSU”, Gorana Trbuljaka, kojim poručuje: ”Ne želim pokazati ništa novo i originalno.”
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/Pjesničke-agitacije-Vlade-Marteka.jpg)
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/Rad-Gorana-Trbuljaka.jpg)
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/Konceptualni-rad-Mladena-Stlinovića.jpg)
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/An-artist-who-cannot-speak-English-is-no-artist-Mladena-Stilinovića.jpg)
U postavci muzeja se nalaze i dela internacionalnih umetnika poput Jana Fabrea, Jozefa Bojsa, Kristijana Boltanskog, Nam Jun Pajka ili belgijskog umetnika Karstena Helera, koji je sličnu instalaciju izlagao u Tejt Modernu u Londonu. Helerov zmijoliki Dvostruki tobogan, posebno naručen za novu zgradu MSU je ujedno i jedna od, posetiocima, najzanimljivijih interaktivnih instalacija, koja ih na poseban način povezuje sa stalnom postavkom, budući da iz Muzeja mogu izaći i tako što će se sa poslednjeg sprata spustiti niz navedeni rad.
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/Interaktivna-instalacija-Karstena-Helera-Dvostruki-tobogan-e1525204194221.jpg)
MSU u Zagrebu funkcioniše po konceptu sličnih evropskih institucija: poseduje apartmane za rezidencijalne programe, knjižaru, kafe, muzejsku prodavnicu, multimedijalnu salu. U muzeju se pored stalne postavke realizuju i posebne izložbe (poput, recimo, 11. HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost) i programi kao što su: saradnja sa kinom Metropolis, različite edukativno-muzejske akcije, škola crtanja i slikanja, kreativne radionice za decu, stručna vođenja po stalnoj postavci, klub mladih (za grupu uzrasta 15-25 godina povezanu interesom za savremenu umetnost i kulturu), čak i projekat MSU i bebe sa ciljem da se porodice sa decom najmlađeg uzrasta privuku u muzej.
![](https://pulse.rs/wp-content/uploads/2018/05/Izbor-za-11.-HT-nagrada-za-hrvatsku-suvremenu-umjetnost-rad-Zorana-Pavelića.jpg)
Muzej je otvoren od utorka do nedelje, ulaz je a slobodan svake prve srede u mesecu, a poseta muzeju prilagođena je i osobama sa invaliditetom.
Tekst i fotografije: Ljiljana Maletin – Vojvodić