Ulogujte se / Kreirajte profil

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti, funkcioniše u zgradi na Aveniji Dubrovnik, u Novom Zagrebu, od 11. decembra 2009. godine, kada je trospratna zgrada ukupne površine od 14.600 kvadratnih metara, sagrađena po idejnom rešenju Igora Franića, postala njegov zvanični dom. No, kako to u Muzeju ističu, prostor muzeja nije samo fizički prostor što ga je zadala arhitektura, već i ”prostor što ga određuje svaki pojedini posjetitelj, koji sa sobom donosi individualno iskustvo” budući da svako ponaosob ”ulazi u muzej sa drukčijim životnim iskustvom, obrazovanjem, znanjem, potrebama, osjetljivošću, spremnošću za komunikaciju…”

Nova zgrada MSU u Zagrebu, sagrađena po idejnom rešenju Igora Franića

U stalnoj muzejskoj postavci, kojoj je pripalo 3.500 m2, (nazvanoj, zbog mogućnosti da se zbirkom kreće u različitim smerovima, i po sopstvenom nahođenju, Zbirke u pokretu) najviše je dela hrvatskih umetnika, ali ima i inostranih autora – među kojima i onih sa prostora bivše Jugoslavije.

Skulptura Ivana Kožarića izložena ispred zgrade MSU

U kolekciji su Miroslav Šutej, Sanja Iveković, Dimitrije Bašičević Mangelos, Oleg Kulik, grupa Irvin, Dušan Džamonja, Julije Knifer, dela Brace Dimitrijevića, Raše Todosijevića, Vlaste Delimar, zbirka iz ateljea Ivana Kožarića…

Slovenačka grupa Irvin

Na samom ulazu u Muzej je rad bosanskohercegovačke umetnice Šejle Kamerić iz 2003. godine pod nazivom Bosnian Girl, autoportret sa narativima No teeth? A mustache…? Smell like shit? Bosnian Girl! – preuzetim sa barake u Srebrenici čiji je autor anonimni holandski vojnik.

Rad bosanskohercegovačke umetnice Šejle Kamerić, Bosnian Girl

U kolekciji su i fotografije sa performansa Marine Abramović Ritam 5, koji je Marina izvela 1975. godine u zagrebačkoj Galeriji suvremene umjetnosti – kada je, tabletama za lečenje akutne shizofrenije, izazvala grčenje mišića i gubitak orijentacije, kao i fotografije sa performansa Tomislava Gotovca Zagreb, volim te.

Glave Tomislava Gotovca

Fotografije sa performansa Tomislava Gotovca Zagreb, volim te

Zastupljeni su i poznati konceptualni radovi Mladena Stilinovića zasnovani na dosetki, citatima, igri reči i ironiji, poput: An artist who cannot speak English is no artist (1994/1995), Pjesničke agitacije Vlade Marteka u kojima se bavi knjigom i pisanom rečju (Čitajte pjesme Branka Miljkovića, Čitajte Maljeviča, Čitajte Kamova, Čitajte Remboa i sl.) i radovi umetnika ”koji nogom nije kročio u MSU”, Gorana Trbuljaka, kojim poručuje: ”Ne želim pokazati ništa novo i originalno.”

Pjesničke agitacije Vlade Marteka

Rad Gorana Trbuljaka

Konceptualni rad Mladena Stilinovića

An artist who cannot speak English is no artist Mladena Stilinovića

U postavci muzeja se nalaze i dela internacionalnih umetnika poput Jana Fabrea, Jozefa Bojsa, Kristijana Boltanskog, Nam Jun Pajka ili belgijskog umetnika Karstena Helera, koji je sličnu instalaciju izlagao u Tejt Modernu u Londonu. Helerov zmijoliki Dvostruki tobogan, posebno naručen za novu zgradu MSU je ujedno i jedna od, posetiocima, najzanimljivijih interaktivnih instalacija, koja ih na poseban način povezuje sa stalnom postavkom, budući da iz Muzeja mogu izaći i tako što će se sa poslednjeg sprata spustiti niz navedeni rad.

Interaktivna instalacija Karstena Helera Dvostruki tobogan

MSU u Zagrebu funkcioniše po konceptu sličnih evropskih institucija: poseduje apartmane za rezidencijalne programe, knjižaru, kafe, muzejsku prodavnicu, multimedijalnu salu. U muzeju se pored stalne postavke realizuju i posebne izložbe (poput, recimo, 11. HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost) i programi kao što su: saradnja sa kinom Metropolis, različite edukativno-muzejske akcije, škola crtanja i slikanja, kreativne radionice za decu,  stručna vođenja po stalnoj postavci, klub mladih (za grupu uzrasta 15-25 godina povezanu interesom za savremenu umetnost i kulturu), čak i projekat MSU i bebe sa ciljem da se porodice sa decom najmlađeg uzrasta privuku u muzej.

Rad hrvatskog umetnika Zorana Pavelića izložen u MSU u okviru izbora za 11. HT nagradu za hrvatsku suvremenu umjetnost 2018. godine

Muzej je otvoren od utorka do nedelje, ulaz je a slobodan svake prve srede u mesecu, a poseta muzeju prilagođena je i osobama sa invaliditetom.

Tekst i fotografije: Ljiljana Maletin – Vojvodić

www. ljiljanamaletin.com

 

  •  
  •  
  •  
  •  



Ostavite komentar

Komentari objavljeni na sajtu ne odražavaju stav uredništva, a stavovi objavljeni u tekstovima nisu nužno i stavovi redakcije.

Zabranjeni su govor mržnje, pretnje, uvrede na nacionalnoj, religioznoj, rasnoj ili polnoj osnovi, kao i psovke. Zabranjeno je i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Takođe, komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.

Obavezna polja označena su *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.