Savremeno informisanje

Savremeno informisanje

Nevjerojatan je tehnički napredak u pristupu informacijama. Klikom miša na računalu, pritiskom na tipku daljinskog upravljača ili mobilnog telefona trenutno su nam dostupni nebrojeni podaci.

Na prvi pogled izgleda da smo time napokon ostvarili san o brzom i jednostavnom informiranju, no u praksi nije baš tako. Korištenjem suvremenih informatičkih uređaja, kojima se služimo kao neophodnim novim oblikom pismenosti, stvorene su umjetne potrebe i dodatna ograničenja, koji iziskuju znatno trošenje vremena i novca. Zbog velikog broja različitih podataka o svemu i svačemu i zbog nedostatka kriterija upitna je i sama vjerodostojnost mnogih podataka. Informacije kojima se služimo većinom su površne, a kako od šume obično ne vidimo stablo, i one dobre gube se u gomili informacijskog otpada.

Hiperprodukcija raznoraznih podataka stvorila je oblik globalnog informacijskog zagađenja koje duboko prodire u ljudsko biće, a zahvaća sve aspekte i slojeve društva. Najviše ga prenose masovni mediji komunikacije kroz neposredne i posredne oblike propagande, čiji nas krakovi stalno dotiču i plijene našu pažnju, bilo da nas mame ili nas plaše. Sustavnim informativnim tretmanima oblikuju se različite paradigme i željeni oblici mišljenja kojima se održava iluzija stvarnosti – dirigirana slika svijeta.

Sloboda i objektivnost informiranja u osnovi se svode na ono što je dovoljno atraktivno da se kao informacija može dobro prodati i ono što financijski može samo sebe propagirati.

Pogledamo li ponudu televizijskih programa ili naslove dnevnih novina, vidjet ćemo koliko u njima ima površnog i negativnog sadržaja. Jedno je poštivati različite ukuse, a sasvim je drugo skretanje pažnje na banalnosti, ili naglašavanjem pojedinačnih primjera zločina, tragedija i nastranosti, podilazeći niskim strastima i slabostima ljudi.

Zašto moraju skoro sve udarne vijesti biti negativne? Istina je da se svijet nalazi u krizi i da u njemu ima puno lošega, ali valjda netko od osam milijardi ljudi čini i nešto dobro što bi se kao pozitivan primjer moglo naći u dnevnim vijestima.

Uzmemo li u obzir činjenicu da ono što se ne oglasi u glavnim medijima javno ne postoji ili se unaprijed uzima kao nešto beznačajno, možemo zamisliti do koje su mjere mediji zavladali tumačenjem stvarnosti i koliki je njihov utjecaj.

Današnja agresivna informatizacija truje djecu, oduzima im vrijeme za učenje i socijalizaciju kroz igru. Mladima uskraćuje stjecanje radnih navika i vrijednost proživljenih iskustava. Ljude otuđuje i priječi im prirodnu potrebu za kreativnim druženjem.

Umjesto zalaganja za “slobodno i objektivno” informiranje koje ljude nije učinilo boljima, zar ne bi bilo korisnije razmišljati o odgovornom i afirmativnom informiranju, ako se želimo oduprijeti ovom obliku globalnog zagađenja iz kojeg proizlaze i mnogi drugi oblici suvremenog otuđenja.

Autor: Andrija Jončić

Izvor: Nova Akropola

Tekstovi o društvu na portalu P.U.L.S.E

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments