Killers of the Flower Moon

Killers of the Flower Moon je epska kombinacija vesterna i kriminalističke drame u kojoj je Martin Skorseze potpisan kao režiser, ko-scenarista i producent, a tradicionalno se pojavljuje i u kameo ulozi. Scenario je napisao sa Erikom Rotom i bazira se na istoimenoj knjizi Dejvida Grana iz 2017. godine. Iza filma stoje producentske kuće Sikelia Productions Martina Skorsezea i Appian Vai Productions Leonarda Dikapria, a premijerno je prikazan na filmskom festivalu u Kanu 20. maja. Tačno pet meseci kasnije je stigao na striming platformu Apple TV+ i u bioskope posredstvom Paramount Pictures.

Radnja filma je smeštena u Oklahomu tokom dvadesetih godina prošlog veka i fokusira se na indijanski narod Osejdž nakon otkrića nafte u njihovom rezervatu, kao i seriju ubistava pripadnika tog naroda koju su počinili belci oportunisti sa ciljem da preotmu bogatstvo članova plemena. Kako se drugačije može opisati postupanje prema autohtonim narodima Sjedinjenih Država osim kao zločin? To je jedan od prvobitnih zločina osnivanja ove zemlje, a Skorseze uzima samo jedan deo duge istorije raseljavanja, eksploatacije i masovnog ubistva Indijanaca, taj slučaj vidi u širem kontekstu i pretvara ga u krajnje ubedljivu i užasavajuću krimi-dramu.

Killers

Pripadnici naroda Osejdž su živeli u velikom delu jugoistočnog i srednjeg zapada zemlje pre britanske kolonizacije, tokom formiranja Sjedinjenih Država i sve do ekspanzije te nove zemlje. Posle loših ili lažnih dogovora i prinudnog preseljenja od strane vlade, Osejdži su postali ograničeni na stalno smanjivanje komada zemlje, sve do početka ove priče posle Prvog svetskog rata. U ovom trenutku u istoriji preostali članovi plemena živeli su u jednom okrugu u severoistočnoj Oklahomi.

Skorseze daje ovaj prikaz na početku filma, kada je fokus isključivo na ovom narodu – posmatramo njihove običaja, slušamo njihove priče i vidimo pogrebni obred za njihove tradicije koje su pred nestajanjem. Oni će živeti blizu i među belim muškarcima i ženama, njihova deca će ići u škole sa belom decom i ta generacija će početi da zaboravlja ono što je bilo pre njih, a sećanja na jezik, običaje i narod kakav je bio veći deo njegovog postojanja će izbledeti.

Skorseze svoj film otvara sa prizvukom žalosti. Čak i kada ulazi u živote, planove i zavere nekoliko belih muškaraca čije predrasude prema Indijancima nadmašuju samo njihova pohlepa, taj osećaj tuge ostaje. Kao reditelj Skorseze je snimio mnogo filmova o kriminalu i kriminalcima, ali ovaj više nego bilo koji drugi govori o žrtvama tih zločina koliko i o zločincima koji su ih počinili.

Samu osnovu ove priče počinju i definišu Osejdži čije sve manje prisustvo drastično menja otkriće nafte u rezervatu. Skoro preko noći Osejdži su postali najbogatiji ljudi na svetu, a montaža arhivskih snimaka, fotografija i video rekonstrukcija pokazuju da žive u velikim vilama, kupuju skupi nakit i automobile, igraju golf u seoskim klubovima i služe ih bele sluge. Područje u blizini naftnih polja postalo je mesto gde svako može da zaradi bogatstvo ili da dovoljno pristojno živi. Naravno, ima i onih koji ovo drugo ne mogu tolerisati ili im nije dovoljno i ubijaće da bi dobili šansu za ono prvo.

Jedan takav čovek je Ernest Burkhart (Leonardo Dikaprio), veteran Velikog rata koji stiže u Oklahomu da radi za svog ujaka Vilijama Hejla (Robert De Niro), bogatog stočara sa značajnom parcelom u blizini beskrajnih redova naftnih bušotina. Moglo bi se reći da ova dva čoveka, kao i njihova ogromna i teško prihvaćena zavera da steknu pravo na nasleđe bogatstva koje pripada članovima Osejdža, preuzimaju narativ ovde. Njihova šema koja se unapred predstavlja kao uobičajena praksa i koja se postepeno otkriva kao gnusan zločin postaje izvor zamaha zapleta.

Gledamo kako se Ernest, čije ime i pojava nagoveštavaju dobroćudnog, ali pomalo mutnog čoveka koji traži udoban život, oseća podjednako prijatno sa planiranjem ubistva kao i sa bilo kojom svakodnevnom aktivnošću. Dikaprio je ovde hladan jer glumi čoveka sa izvesnim šarmom, istinskom iskrenošću i gotovo rasejanim načinom na koji se bavi svakodnevnom rutinom i značajnijim događajima u njegovom životu. Nema ničeg posebnog u vezi sa Ernestom, a ispostavilo se da njegova skromna pojava krije lopova i ubicu u koga niko ne sumnja.

Čak i žena za koju tvrdi ili iskreno veruje da je voli ne misli da je sposoban za zločine koji muče njenu porodicu i ljude u njenoj zajednici. Ona je Moli (Lili Gledston), članica jedne od mnogih porodica Osejdža koje su bogate zbog nafte. Ako su Ernest, Vilijam i svi ostali koji žele da zarade ili direktno ukradu novac i zemlju od Osejdža u fokusu radnje, Moli, kao i sve manji broj članova njene porodice, služi kao stalni, devastirani podsetnik u filmu o ljudskim žrtvama ovih kriminalnih šema i ubilačkih planova.

U liku Moli priča poseduje figuru koja postoji kao stvarna osoba – žena sa lukavim smislom za humor, sa oštrom svešću o tome kako mnogi žele i spremni su da je iskoriste, sa stepenom ranjivosti kada je u pitanju čoveku koji deluje iskreno i brižno kao Ernest i sa dubinom tuge koja počinje da se čini beskrajnom – a ne samo kao simbol ili žrtva. Narativ možda nije direktno o njoj, ali čak i bez poslednjih trenutaka filma koji služe kao svedočanstvo o njoj kao liku i stvarnoj osobi, priča nikada ne zaboravlja ko je ona, neprocenjivu cenu koju je platila i šta njena priča govori o većem istorijskom zločinu, čiji je ovaj niz zločina samo jedno strašno poglavlje.

Film traje preko dvesta minuta i zaista je impresivan u smislu broja likova (mnogi su predstavljeni u poslednjoj trećini, kada film dokumentuje na koji način je pravda zagarantovana), različitih načina njegove radnje i samog obima naracije. Međutim, ono što je najvažnije jeste ogromna priroda njegovog prikaza predrasuda i pohlepe ukorenjenih u tolike ljude i sisteme ove zemlje, kao i turobni osećaj gneva zbog ljudskih žrtava i to ne samo ovih prikazanih u filmu.

Killers of the Flower Moon je epska kriminalistička drama i mračna, poetska adaptacija istoimene knjige koja uprkos sporijem tempu i ekstremnoj dužini predstavlja umetnički zenit Martina Skorsezea.

Izvor: The Filmske recenzije

Tekstovi o filmu na portalu P.U.L.S.E

 

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments