Bez obzira što mislili o tome, obrazovanje je postalo nepovratno isprepleteno s tehnologijom. Nijedna učionica nije potpuna bez sveprisutnog digitalnog projektora, a svaki nastavnik ima pri ruci laserski pokazivač. Nedvojbeno, PowerPoint je aplikacija koja može u jednakoj mjeri kreirati privlačan kao i monoton sadržaj. Online mape, interaktivni video zapisi, “igrifikacija” (računalne igre smišljene ne samo za zabavu) postale su sastavni dio svakog obrazovnog puta. Zvuči sjajno, ali kao i sve u životu, i to ima svoje pozitivne i negativne strane na koje trebamo obratiti pažnju.

Aleksandrijska knjižnica u Egiptu sadržavala je najveću zbirku znanja u tadašnjem poznatom svijetu. Znamo da su znanstvenici i filozofi poput Euklida, Hipatije i Arhimeda, da ne spominjemo budističke i perzijske astrologe, dolazili iz dalekih zemalja kako bi poučavali, učili i razmjenjivali svoja znanja. Aleksandrija je stoljećima bila veliko kulturno središte gdje su se znanja iz različitih kultura objedinjavala u velikoj eklektičnoj sintezi filozofije, znanosti, religije i umjetnosti.

Usprkos tome, informacije u tadašnjem vremenu nisu bile široko pristupačne kao što su danas, kada je kolektivno znanje o ljudskim dostignućima dostupno svakome tko ima uređaj za pristup Internetu. Želimo li saznati kako doći do Llandudnoa? Priznajmo, bili bismo izgubljeni bez Google karte! Nastavnici geografije širom svijeta zasigurno su na tome zahvalni. Internetska stranica, podcast, interaktivna igra i video sadržaj postoje za svako područje, od glazbe, umjetnosti, povijesti, znanosti do stranih jezika, vrtlarstva itd.

Škole se čine najlogičnijim mjestom za upotrebu tehnologije koja ima ogromne prednosti u motiviranju mladih. Sva već spomenuta sredstva pomogla su oživljavanju znanja. No, također su utjecala na smanjenje strpljivosti među mladima i dovela ih do nerazumnog očekivanja o brzini usvajanja nastavnog sadržaja. Iako bih istaknuo da je “odgovornost učenika da nauči”, obrazovni sustav je neravnopravno partnerstvo. Učenici se moraju služiti maštom i naporom da bi ugurali tuđe znanje i razumijevanje u svoje glave. Tehnologija nužno ne olakšava učenje niti ubrzava razumijevanje tematike koju proučavamo.

Uz to, oni koji poučavaju koristeći tehnologiju, moraju biti ukorak s vremenom, što znači da prijenos informacija mora biti drugačiji. Sve to zahtijeva mnogo vremena kojeg nastavnici imaju sve manje, pogotovo za sebe. Dok je promjena u svijetu stalna, stalna promjena u sustavu obrazovanja za učenike je kontraproduktivna.

Nadalje, komunikacija je znatno poboljšana posljednjih godina s pametnim telefonima koji mogu primati elektroničku poštu, tweetove i Facebook poruke. Međutim, svako dijete starije od 11 godina osjeća se posramljeno ako mora priznati da nema pametni telefon. To je uznemiravajuće, ali još više brine to što mladi izravnu komunikaciju, licem u lice, smatraju sve težom. Također je zbog sve veće zaokupljenosti tehnologijom umanjena njihova mogućnost da iskuse divne i suptilne trenutke boravka u prirodi. Možda s velikim mentalnim podražajem dođe i potreba da se redovito odvoje od vanjskog svijeta i na miru razmotre ono što su zapravo naučili i doživjeli.

Međutim, i dalje ostaju otvorena mnoga pitanja. Jesmo li zahvaljujući tehnologiji kvalitetnije obrazovani? Koji je cilj obrazovanja i što znači biti obrazovana osoba?

Grčki filozof Platon smatrao je da obrazovanje nije unošenje znanja u umove učenika, već izvlačenje ili poticanje mudrosti koja nam je svima prirođena.

Slično tome, veliki indolog Heinrich Zimmer jednom je rekao da se na Zapadu znanje izjednačava s prikupljanjem informacija, dok na Istoku ono podrazumijeva transformaciju. Možda je došlo vrijeme da se transformacijski pristup primijeni i u zapadnom obrazovanju, pri čemu će se uspjehom smatrati potpunije, sretnije, istinski obrazovano, a samim tim i slobodno ljudsko biće. Ako tehnologija može pomoći u postizanju tog cilja, tada je njezina primjena poželjna. Pogrešno je gledati na tehnologiju kao na pokretačku snagu. Pravo obrazovanje je nešto puno teže, izazovnije i ljudskije.

S engleskog preveo: Josip Matković
Autor: Gurpreet Virdee

Izvor: Nova Akropola

  Društvo, Nova Akropola, obrazovanje, tehnologija