Korespondencija: Anais Nin i Henri Miler

Korespondencija: Anais Nin i Henri Miler

“Žena će zauvek sedeti u visokoj crnoj fotelji. Ja ću biti jedina žena koju nikada nećeš imati… neumerenost u življenju opterećuje maštu; samo ćemo pisati i razgovarati da damo sebi vetra u jedra.” Anais Nin piše ovu belešku za Henrija Milera 2. marta 1932. godine. Zamišljam je sa olovkom u ruci (jer je Henriju pozajmila svoju pisaću mašinu) […]

Ljubomir Micić – Nova umetnost

Ljubomir Micić – Nova umetnost

Na Prvoj Zenitovoj međunarodnoj izložbi nove umetnosti, na poziv pesnika, proznog pisca, kritičara, začetnika i glavnog ideologa zenitizma Ljubomira Micića, aprila 1924. godine u Beogradu radove su predstavili Vasilij Kandinski, El Lisicki, Osip Zadkin, Rober Delone, Serž Šaršun, Aleksander Arhipenko, Laslo Moholj-Nađ, Enriko Prampolini, Luis Lozovik i još 17 evropskih i američkih avangardnih umetnika. Izložba, […]

Pedro Almodovar – Životu je potrebna fikcija

Pedro Almodovar – Životu je potrebna fikcija

Pedro Almodovar – Životu je potrebna fikcija da bi ga učinila podnošljivijim. Jednoga dana, dok je kao devetogodišnjak živeo u ekstremadurskom gradiću od improvizovanih kuća od ćerpiča, strmih, prašnjavih ulica i skučenih horizonata, Pedro Almodovar uhvatio je svoju majku u laži. Porodica se malo pre toga preselila iz La Manče, a Frančeska Kabaljero krpila je […]

Zašto čitamo roman – tri odgovora na pitanje

Zašto čitamo roman – tri odgovora na pitanje

Pesnik, esejista, prevodilac i izdavač Gojko Božović u svojoj zbirci eseja Književnost i dani (izdavač: Kontrast izdavaštvo) bavio se svetskim i domaćim autorima, kao i njihovim delima, ali je govorio i o “poetičkim pitanjima savremene književnosti i o socijalnim, medijskim, tehnološkim i ideološkim silama koje oblikuju prvobitni kontekst u kome tu književnost čitamo.” U ovom eseju Božović, […]

Terens Malik – Od doktorata do legende filma

Terens Malik – Od doktorata do legende filma

Terens Malik je, na putu da postane jedan od vodećih američkih režisera (Pustara, Božanstveni dani, Tanka crvena linija), prešao trasu kakvu nije niko ni pre ni posle njega u istoriji filma. Pol Majer Mlađi, koji je objavio usmenu istoriju o Terensu Maliku, piše o počecima režisera, o vremenu dok je još studirao filozofiju na Harvardu i Oksfordu, […]

Kako je Kafka pisao?

Kako je Kafka pisao?

Ključna reč pri izučavanju Kafke u poslednje vreme je „pisanje“. Kritičari dekonstruktivisti tvrde da Kafkin primarni cilj nije bio stvaranje završenih dela, nego je pisanje, neprestano preoblikovanje života u Schrift (tekst ili rukopis) za njega bilo samo po sebi cilj i, ujedno, prava i jedina tema njegovih tekstova[1]. Takve tvrdnje ne bi trebalo ostaviti neosporene. Iako je […]

Kako su umetnici promenili kulturu Italije

Kako su umetnici promenili kulturu Italije

Kako su umetnici promenili kulturu Italije Vilijam Viver, nekadašnji vozač ambulantnih kola za američku vojsku na jugu Italije, preselio se u Rim 1945. kada je imao 25 godina. Kao pisac početnik i pristalica partizana, Viver je ubrzo postao prijatelj i kolega brojnih čuvenih italijanskih sineasta i pisaca. Odabrao je savršen trenutak. Svoje životno delo započeo […]

20 činjenica o romanu Beskrajna lakrdija

20 činjenica o romanu Beskrajna lakrdija

20 činjenica o romanu Beskrajna lakrdija 1.Beskrajna lakrdija je smeštena u blisku budućnost u kojoj je gregorijanski kalendar zamenjen sponzorisanim aranžmanima. Najveći deo radnje romana odvija se u godini Dipendovih pelena za odrasle (Depend je pravi brend pelena za odrasle). Ostale godine sponzorišu: the Whopper, the Tucks Medicated Pad, the Trial-Size Dove Bar, the Perdue Wonderchicken, the Whisper-Quiet Maytag Dishmaster, […]