Dvije žene i dvije zmije

„Da nisi jeo s onog drveta što sam ti zabranio da ne jedeš s njega?

A Adam reče: Žena koju si udružio sa mnom, ona mi dade s drveta, te jedoh.

A Gospod Bog reče ženi: Zašto si to učinila? A žena odgovori: Zmija me prevari, te jedoh.“

I tako su jedna žena i jedna zmija ostali vječni krivci za progon iz Edena i lišavanje svih blagodeti koje su rajski vrtovi pružali prvim ljudima na zemlji. Eva je pramajka svakog grijeha, a zmija omrznuta životinja, lukava, osuđena na vječno puzanje u prašini.

Iako je ista ta zmija u kasnijim verzijama poistovijećena  sa prerušenim Satanom, u Bibliji je tačno okarakterisana kao „lukava mimo sve zveri poljske, koje stvori Gospod Bog“, čime se potvrđuje njen životinjski a poništava đavolski identitet. No, ni to joj nije bilo od velike koristi u daljem razvoju mita koji se pleo oko njenog imena.

Eva, žena koja se simbolično združila s lukavom zmijom kušajući zabranjene plodove, oglušeći se o Božju zapovijest i privoljevši naivnog Adama na grijeh, je već tada osudila sve buduće generacije žena na žig srama zbog prvobitne neposlušnosti. Zmija, čija simbolika krije raznolikosti u više  mitologija širom svijeta, nekako je ostala potisnuta biblijskom joj nanešenom nepravdom kojom je sa sobom povukla i nesrećnu Evu.

Na većini umjetničkih djela od srednjevjekovne umjetnosti preko renesanse do savremenenih pravaca Eva je prikazana možda i više u društvu zmije negoli Adama. Time je to zajedništvo žene i zmije sa svim negativnim asocijacijama koje izazivaju zapečaćeno do dana današnjeg.

Još jedna žena kojoj društvo na slikama i izvajanim figurama pravi neizostavna zmija je Higija. Nasuprot osramoćenoj Evi, Higija, kći Asklepija ili Eskulapa, boga medicine, simbolična zaštitnica farmacije i farmaceuta poštovana je i kao boginja zdravlja. Kao i njenom ocu posvećena su joj brojna svetilišta i kipovi širom stare Grčke. Žena kojoj su ode i himne ispjevali.

O, Higijo, najmlađa

među božicama,

kad bih mogao živjeti s tobom

do kraja svog života,

a ti da si mi naklonjena …

samo s tobom,

o’, predivna Higijo,

sve sjaji i cvate,

a milosrđe donosi radost.

Nitko nije sretan bez tebe.

Arifron Sikionski (V. – VI. st.),

Himna Higiji

Žena koja u rukama drži zmiju kao poslušnog kućnog ljubimca, čiji otrov cijedi u posudu i time kontroliše zlo zmijskog venoma pretvarajući ga u lijek. U medicini i farmaciji, simbolika zmije je upravo i to, dvojno dejstvo zmijskog otrova, koje zavisno od primjene može biti lijek ili otrov, kao i svi ljekovi, uostalom.

Ovaj savez žene i zmije je bio izuzetno poštovan i okarakerisan kao božanski a u službi i na korist smrtnika. O značaju Higijinom govori i njeno pominjanje na početku Hipokratove zakletve (prelaz između V i IV vijeka prije nove ere).

Prvobitni prikazi Higije su bili samo sa zmijom, bez posude, ali kako je vremenom jačao njen kult tako je evoluirao i njen umjetnički prikaz. Čak su i zmija i posuda u početku bili odvojeni da bi se kasnije spojili i postali simbol farmacije širom svijeta.

Za razliku od hrišćanske dogme, antički svijet je fizičko zdravlje povezivao sa zdravljem duše. Pitagorejci koji su zastupali ovo mišljenje su kao svoj amblem imali pentagram, Signum Pythagoricum, nazvan Hugieia (YGIEIA) što znači „zdravlje duše i tijela“. Ta harmonija je odražavana fizičkim, estetskim, misaonim, intiutivnim i duhovnim vježbama (koje su odgovarale pojedinim elementima: zemlji, vodi, vazduhu, vatri i eteru). Time je pentagram odražavao savršenu ravnotežu  pomenutih pet elemenata. Dobro je poznato kakvu je simboliku preuzeo pentagram u zapadnohrišćanskom učenju.

Ime Higije se do danas očuvalo u riječi higijena koja podrazumijeva niz mjera vezanih za čistoću i red koje osiguravaju zdravlje i kao takva dio je preventivne medicine.

Ime Eve, prve žene, praroditelja, ukaljano je grijehom neposlušnosti i kao takvo se zadržalo kroz pokoljenja.

Zmija se pak i mimo ove dvije žene provlačila i puzala od pamtivijeka kroz mitologiju i vjerovanja, od dobra do zla, od rođenja do smrti, zatvarajući životni ciklus, ukazujući na dualnost života isto kao i svog otrova koji može biti i fatalan ali i lijek.

Za P.U.L.S.E Rosa Čukić Ćorović

Tekstovi o društvu na portalu P.U.L.S.E

  Društvo, farmacija, Higija, medicina, Rosa Čukić Ćorović, Zmija