Misli i dela jevrejsko-austrijskog autora Štefana Cvajga neodvojivi su od njegove “ideje o Evropi”. Njegova vizija podrazumeva lament za svetom koji je izgubljen (zajedno sa načinom gledanja i obitavanja u njemu), težnju za snom koji tek treba da se ostvari i konstrukciju utopijskih prostora kroz iskustvo i sećanje. Obe dimenzije Cvajgove Evrope – prošlost i budućnost, nostalgija […]
Mnoge od svojevremeno radikalnih ideja Mišela Fukoa se sada, 40 godina nakon njegove smrti u Parizu 25. juna 1984, čine očiglednim. Čak i kritičari kao što je Noam Čomski, koji je ismevao Fukoove teorije o moralu kao „nekoherentne“, zatekli su se u svetu tapetiranom fukoovskim terminima poput „diskurs“, „moć/znanje“, „biomoć“ i „umeće vladanja“. Ko bi danas uopšte mogao da napreduje […]
Prema narodnim predanjima, negde u južnim Karpatima postoji univerzitet po imenu Šolomanc (Scholomance), kojim upravlja đavo. Studenti tamo uče kako da bacaju čini, upravljaju vremenom i jašu zmajeve. Ali, šta bi moglo biti u đavoljem kurikulumu? Kojom obaveznom literaturom bi se mogao pokvariti svet? Naravno, postoje knjige koje je crkva već jednom proklela. Vatikanov Index Librorum […]
„Da li čitanje književnosti čini ljude moralnijima?“ Ovo je pitanje koje je filozofkinja Debra Sac (Debra Satz) postavila učesnicima panela – Dejvidu Kidu (David Kidd), Džošui Lendiju (Joshua Landy) i meni – na događaju povodom 25. godišnjice Centra za društvenu etiku na Stanfordu ranije ovog meseca. (Tekst je izvorno objavljen 2015. godine, prim. prev). Odgovor […]
Pre sedamdeset godina je Rej Bredberi, tada 33-godišnji autor Marsovskih hronika (1950), Tetoviranog čoveka (1951) i Farenhajta 451 (1953), stojeći pred ogledalom u hotelskoj sobi u Londonu, izjavio: “Ja… sam Herman Melvil!” Bio je to njegov poslednji zamah u pokušaju da savlada velikog američkog pisca Mobija Dika (1851). Za Bredberija je to bilo biti ili ne biti: ili da uspe ili da prihvati […]
Dva autora koji definitivno spadaju u najveće pisce XX veka, nobelovci Tomas Man i Herman Hese, aktivno su se dopisivali skoro pola veka. Iako su dolazili iz različitih delova Nemačke i vodili u potpunosti drugačije živote, Hese kao predstavnik tihe kontemplacije, a Man kao javni intelektualac sa aktivnim društvenim životom – obojica su se pobunili […]
Da li je nadrealizam i dalje važan? Da li je ikada bio važan? To pitanje teško da je novo, razmatrano je praktično od samih početaka pokreta. Već 1930, jedva šest godina nakon pompezne inauguracije, pesnik sa dvadeset i neku godinu Rene Domal upozoravao je Andrea Bretona, osnivača nadrealizma, glavnog teoretičara i pisca Manifesta nadrealizma (1924), na pretnju da će ispasti beznačajan ako postane popularan i opšte prihvaćen: […]
Prošlo je skoro dve stotine godina od kako je umro lord Bajron. Podlegao je groznici 19. aprila 1824. godine u gradu Misolongiju, na zapadnoj obali Grčke, u svojoj trideset šestoj godini. Kao što nije bilo neobično u to vreme, medicinski radnici su učinili mnogo da ubrzaju kraj koji je trebalo da spreče. Bajronovim rečima: „Postoji mnogo […]