Frege – Analitička filozofija

Huserl je razmatrao filozofiju broja, a pre njega se time bavio Frege. Ovaj poduhvat Fregeov čini filozofskim – svima izgleda da razumeju šta je broj
Huserl je razmatrao filozofiju broja, a pre njega se time bavio Frege. Ovaj poduhvat Fregeov čini filozofskim – svima izgleda da razumeju šta je broj
Идеологија филмске слике 2. Друштвени контекст социјалистичке Југославије Настанак одређеног филма у датим друштвеним оквирима и околностима неумитно га чини подложним разноликим социјалним утицајима. Ови утицаји могу бити индиректни, у смислу да се различите друштвене тенденције на посредан начин могу рефлектовати на филмску продукцију. Када се, на пример, у једном друштву интензивирају одређена, рецимо, конзервативна […]
U periodu kulturne dezintegracije – kakvoj prisustvujemo danas na Zapadu – teško je proceniti darovitost pojedinog umetnika. Neki umetnici su očito nadareniji od drugih umetnika, a ljudi koji su dobro upućeni u datu materiju morali bi biti u stanju da naprave razliku između više i manje nadarenih. Većina savremenih kritičkih radova isključivo se bavi uspostavljanjem […]
Да ли су стари Срби знали за идоле? О идолима код старих Словена покупили су доста података Крек (Einleitung2, 412; 440; 452) и Нидерле (Slovanske starožitnosti, 2, 2, 195 идд). Али они говоре искључиво о идолима Источних и Западних Словена (полапских и балтичких Словена, Руса, Пољака, Чеха), који су их, као што је утврђено и […]
Мање позната Џојсова збирка од петнаест прича, Даблинци (Dubliners) остала је у сенци великог Уликса (1922). Међутим, читалац који се упушта у комплексне воде дела проглашеног за најбољи романа у XX веку, требало би да, испрва, обрати пажњу на збирку прича која поставља саме темеље Џојсовог стваралаштва. Збирка кратких прича Даблинци објављена је […]
Bejkon – Vizija nemilosrdnog sveta Ono što me je oduvek zbunjivalo nije bilo sâmo delo Fransisa Bejkona, već izuzetan ugled koji je on uživao. Sada, pošto sam dobro promislio o njegovih šest novih slika izloženih u galeriji Hanover, čini mi se da stvari sagledavam nešto jasnije. Od tih slika tri prikazuju papu (Inoćentija X, prema […]
Mrtvi, poslednja u nizu od petnaest novela unutar briljantne zbirke – Dablinci (1914.), irskog književnog maga, Džejmsa Džojsa (1882.-1941.), poslednja po mestu koje zauzima unutar debitantskog ostvarenja mladog irskog pisca, u umetničkom pogledu svakako jedna od najznačajnijih i najdirljivijih, jedno je od onih ostvarenja koja vas trajno vežu svojom unutrašnjom lepotom i snagom, jedno od […]
Anri Matis – Njegov značaj u umetnosti je nesporan, ali nije u celosti shvaćen i verovatno će se misliti kao o nedovoljno ozbiljnom