U ovom tekstu pokušaću da dokažem da u Lajbnicovom sistemu Bog nema slobodu volje. Lajbnic Boga definiše kao savršenu supstanciju, bez ikakvih nedostataka i ograničenja (Lajbnic 1957: 54-55). Pritom, Bogu pripisuje tri atributa: saznanje, volju i svemoć. (Lajbnic 1957: 56). Iz definicije Boga po Lajbnicu sledi da se pod božjim saznanjem podrazumeva sveznanje. Dakle, pre […]
Na pola puta između umetnosti i nauke – Suočeni smo sa stvarnošću. Kada bi sva filozofska pitanja bila riješena, u svijetu se ne bi mnogo promijenilo.
Kad te uz jutarnju kavu zatekne vijest o nečijoj smrti zastaneš na trenutak i prisjetiš se svega što je osoba koje više nema napravila i što ti znači njen rad. Kad je u pozadini te vijesti buka ispaljenih raketa i rata u kojem postoje istine i „alternativne činjenice“ onda te ta vijest rastuži i više […]
Magični svet Kelta Dvije su stvari za Gale najvrednije: slava i duh. Katon Kada bismo u povijesnim udžbenicima potražili ono što je napisano o keltskoj kulturi i civilizaciji, naišli bismo na opise “kulture polja sa žarama”, na “animizam” u njihovu vjerovanju, na to da su dobro poznavali metalurgiju, imali razvijen kovački i lončarski obrt, da […]
Kad je prvi put ugledao ostrvo, Marini je bio učtivo pognut nad sedištima sa leve strane; nameštao je plastično postolje da na njega postavi poslužavnik sa ručkom. Putnica ga je već više puta zagledala, dok se on udaljavao i opet vraćao, noseći časopise ili čaše sa viskijem. Marini se baš zaustavio i nameštao postolje, pitajući […]
15 ključnih filmova jugoslovenskog Crnog talasa – Crni talas je termin koji označava izvestan broj filmova snimljenih u bivšoj Jugoslaviji od kasnih 1960-tih do početka 1970-tih. Iako ne postoji zvanični manifest pokreta, nesporno postoje zajedničke karakteristike koje, formalno i sadržajno, povezuju filmove istaknutih jugoslovenskih reditelja tog vremena poput Dušana Makavejeva, Živojina Pavlovića, Želimira Žilnika, Saše […]
Ovih dana s nevericom gledam u silne knjige na mojim policama, od debelih romana i memoara do dela velikih filozofa, i pitam se da li je stvarno moguće da sam odvajao nedelje pa čak i mesece da ih pročitam.
Viktor Frankl dočekao je Drugi svjetski rat kao 37-godišnjak, na položaju voditelja neurološke klinike u Austriji. Kao ni brojni drugi ljudi toga vremena, nije ni slutio da će iduće tri godine upoznati sav užas nacizma kroz zarobljavanje i torture u četiri koncentracijska logora. Po izlasku iz zadnjeg logora i povratku u Austriju težio je 38 […]