Buenos Aires – Kraljica La Plate (2. deo)

Buenos Aires – Kraljica La Plate (2. deo)

Prvi evropski istraživači iskrcali su se na tle Argentine još oko 1500-te godine, a nekih 200 godina kasnije Španija je uspostavila vicekraljevstvo Argentine, Urugvaja, Paragvaja i Bolivije. Buenos Aires je osnovao Pedro de Mendosa 3. februara 1536. godine pod nazivom Santa María de los Buenos Ayres. Medjutim, zbog neprijateljski nastrojenih plemena, Španci su bili primorani da napuste grad i vrate su se tek pedesetak godina kasnije. Zvali su ga još “Kraljicom La Plate“ zahvaljujući kulturnoj raznovrsnosti emigranata koji su počeli da naseljavaju grad krajem 19.veka. Grad iz milošte i danas nosi ovaj epitet.

Plaza de Mayo

Žitelji prestonice -Portenjosi kažu da sve počinje i završava se na trgu Plaza de Mayo, političkom i istorijskom središtu, u čijem se fokusu nalazi piramida sa uklesanim datumom “25 mayo 1810”, simbolom argentinske nezavisnosti, dok ženska figura na vrhu personifikuje republiku. Trgom dominira predsednička palata Casa Rosada (ružičasta kuća), sa čijih su se balkona masama u prošlosti obraćali mnogi predsednici. Svakog četvrtka ovde se sastaju majke u belim maramama koje na taj način odaju poštu svojim sinovima i kćerima nestalim u vreme neslavne diktature.

Ovaj trg, možda više od bilo kog drugog ima posebno značenje za Argentince, jer se, počevši od datuma kome je posvećen pa do dana današnjeg, na njemu obeležava svaki važan događaj, najsrećniji i najtužniji trenuci istorije, uključujući i protesne demonstracije, i upravo sa ovog mesta masama se poslednji put obratila legendarna Evita Peron.

Katedrala Metropoliten

Na trgu je i velelepna Metropoliten katedrala u kojoj je sahranjen najveći argentinski junak, general Hose de San Martin, koji je uspeo da se izbori za nezavisnost svoje, kao i većine zemalja Latinske Amerike, zatim sedište gradske vlade i muzej Cabildo u kome su se za vreme kolonijalne prošlosti sastajali lideri prestonice. Sa trga vode jedine dve dijagonalne avenije, nazvane popularno Diagonal Norte i Diagonal Sur, i naravno Avenida de Mayo koja spaja Plaza de Mayo sa Kongresnom palatom na drugom svom kraju, građenoj po ugledu na Vašingtonski Kapitol.

Diagonal Norte

Avenida de Mayo, čija je izgradnja započeta radi obeležavanja stogodišnjice majske revolucije, u mnogome nosi pečat istorije grada. Iako se njenom dužinom ređaju zdanja različitih stilova, kao što je zgrada “Inmobiliaria u italijanskom neoklasičnom stilu, neo-gotička palata “Palacio Barolo”, rad italijanskog arhitekte Maria Palantia, zatim građevine u maniru francuskog akademizma na kojima pažnju zavređuju kako fasade , tako i njihove kupole, Avenida de Mayo ipak najviše odiše španskim duhom. Običaj je da se svaki argentinski predsednik posle inauguracije, prošeta Majskom avenijom od Palate Kongresa pa sve do Majskog trga. Na ovom potezu, gotovo da je svako zdanje po nečemu poznato. Tako su nekad Borhes i Lorka rado posećivali hotel “Castelar”, a Lorka neko vreme i boravio u njemu, dok je to danas mesto gde se okupljaju političari i pisci. U aveniji se nalazi najstariji bilijar bar koji je otvoren krajem 19. veka, a hoteli “Old Majestic” i “Chile” su proglašeni spomenicima kulture.

Avenida de Mayo

Posle raskrsnice sa Avenijom 9. juli, nailazi se na Café Tortoni, najstariju kafeteriju otvorenu 1858. i kultno mesto Buenos Airesa gde se strpljivo čeka na slobodan sto. Još početkom 20. veka Tortoni su posećivali razni boemi, književnici, umetnici i političari, a redovni gosti su bili Borhes, Luiđi Pirandelo, Garsia Lorka i Carlos Gardel, najslavniji  argentinski pevač tango muzike. I danas se u kafeu čuvaju slike, biste, skulpture i pesme koje govore o slavnoj prošlosti Tortonija.

foto Internet
Tortoni

Određenim danima organizuju se večeri tanga i džeza a na meniju se nalaze neka tipična jela i dezerti, specijaliteti kuće. Tokom svog prvog boravka u Buenos Airesu nisam imala sreće da posedim u ovom kultnom kafeu zbog nepreglednih kolona pred ulazom. Tek tokom svoje druge posete gradu uspela sam da dobijem sto bez dugog i zamornog čekanja na ulici. Jednom kad uđete, niko vas ne gleda popreko, niti vas požuruje da na brzinu popijete svoje piće ili kafu i ustupite mesto sledećem gostu. Naprotiv, dok sedite za stolom postajete deo jedne potpuno ležerne atmosfere, okruženi sa svih strana raznim artefaktima koji govore o prošlosti kafea i restorana.

foto Lola

U uglu je i počasni sto za kojim su nekad sedeli najveći intelektualci i boemi prestonice, koje sad verno zamenjuju njihove skulpture prikazane u živoj diskusiji. Enterijer kafea je urađen po ugledu na “Bel Epok” sa zidovima prekrivenim plemenitim drvetom, kitnjastim lusterima i Tiffany lampama, oslikanim staklom na vratima i tavanicom u vitražu. Kad vam stigne posluženje poželite da tu dočekate jutro, posebno ako ste izabrali dan u nedelji kad ceo prostor ispunjavaju zvuci tanga.

Teatro Colon

Jedno od najlepših zdanja Avenije 9. juli je opera “Teatro Colon” otvorena 25. maja 1908. izvođenjem Verdijeve « Aide ». Građena je u italijanskom renesansnom stilu i spada među četiri najakustičnije opere u svetu.Prima 2500 posetilaca, a u njoj su gostovali razni velikani scene kao što su dirigent Arturo Toskanini, italijanski tenor Karuzo, Maria Kalas, Lučano Pavaroti i Astor Pjacola. Opera je potpuno renovirana i ponovo otvorena 2010.

Na Trgu Republike gde se uzdiže Obelisk, Avenija 9. juli formira, kako kažu Portenjosi, najčuveniju raskrsnicu sa još jednom rado posećenom avenijom –“Corrientes”. Poznata je kao argentinski Brodvej jer se u njoj nalazi više od dvadeset pozorišta, kako klasičnih tako i avangardnih, sa predstavama koje se smenjuju od utorka do subote. Sva blještava od mnogobrojnih reklama koje se neprestano gase i pale, gde vri kao u košnici, avenija obiluje picerijama, pivnicama i nadaleko čuvenim restoranima i kafeterijama sa najfinijim pecivom, kao što su “La Paz” i “La Giralda”, pa nije ni čudo što je ponela ime avenije koja nikad ne spava. Kao da ovo nije dovoljno, Argentinci imaju i ulicu sa knjižarama koja bdi cele noći, i tako unedogled.

Avenija 9. juli

Na potezu od centralnog gradskog trga Plaza de Mayo, prema četvrti La Boca, dolazi se do dela grada na dokovima, Puerto Madero. Stari lučki magacini, nekadašnje ruglo prestonice, potpuno su preuređeni, renovirani, i doterani, i u njima je otvoreno mnoštvo izvanrednih restorana i barova, s tim što su u potpunosti sačuvane njihove prvobitne fasade, kao svojevrsni podsetnik na nekadašnji izgled ovog dela Buenos Airesa. Trotoari su popločani i celom dužinom su posađene atraktivne akacije uz mnoštvo raznovrsnog zelenila i cvetnica. Tako je ovo postalo jedno od najpopularnijih mesta za izlazak, šetnju, rekreaciju ili porodični ručak .

foto Lola
Puente de la Mujer

Šetajući dokovima nailazi se na zanimljive kulturološke sadržaje , stari gradski mlin proglašen za kulturni spomenik, park i spomenik Kristifora Kolumba izrađen od mermera iz Karare, fregatu Sarmiento koja je odslužila svoj vek i ukotvljena je kao eksponat, mnoštvo avangardnih skulptura, među kojima najveću pažnju privlači ona koja predstavlja čuvenog vozača Formule 1, Huana Fanđa kako smešeći se stoji pored svog bolida.U neposrednoj blizini dve obale kanala spaja jedan neobičan pešački most Puente de la Mujer Most žene, čiji je projektant Santiago Calatrava želeo da oblikom asocira na poznatu žensku figuru dok pleše tango. Podsetimo se samo da je to onaj isti genijalni arhitekta koji je u Valensiji, svom rodnom gradu, osmislio i realizovao gigantski avangardni projekat Grad Umetnosti. Zanimljivo je da većina ulica Puerto Madera nose imena znamenitih žena.

Popularno pešačko carstvo Buenos Airesa, čuvena ulica « Florida », krcata radnjama , kafeima i restoranima, kao i uličnim prodavcima, sviračima, slikarima  i zabavljačima, pa i pravim performansima, pruža se na potezu od srca grada kod Plaza de Mayo, a zavšava na trgu San Martin gde se prostire raskošan istoimeni park, pravi rasadnik egzotičnih vrsta drveta i džinovskih stabala, omeđen otmenim građevinama i palatama kao što su Palata San Martin u secesionističkom stilu u kojoj je smešteno Ministarstvo spoljnih poslova, prvi luksuzan hotel u Argentini «Plaza Buenos Aires», neke od najlepših aristokratskih palata podignutih krajem devetnaestog veka i crkva u vizantijskom stilu «Santisimo Sacramento». Na suprotnom delu trga nalazi se spomenik izginulim borcima u Foklandskom ratu, mahom neiskusnim osamnaestogodišnjim regrutima. Ovde treba biti vrlo obazriv, jer Argentinci Foklandska ostrva zovu Malvinima, a rane koje je za sobom ostavio ovaj krvavi sukob nisu zacelile iako je od njega prošlo više od 20 godina.

Plaza San Martin

“Ombu”

Ulica Florida je poznata po čuvenoj šoping galeriji «Galerias Pacifico» koja je, krajem 19. veka podignuta kao robna kuća po ugledu na pariske Bon Marche. Kasnije je menjala svrhu, u njoj je jedno vreme bio smešten muzej lepih umetniosti , kao i železnička kompanija koja je planirala da železnicom poveže atlantsku i pacifičku obalu, odakle i potiče naziv ovog zdanja. Projektovana je u neoklasičnom stilu a kasnije adaptirana kada je dodata tavanica sa  oslikanim freskama.

Galerias Pacifico

Florida

Florida nudi sve što zadovoljava potrošački mentalitet domaćeg stanovništva, a posebno stranaca, koji ovde uz pristupačne cene mogu naći između ostalog izdašnu ponudu kožnih artikala, galanterije i obuće. Kako Argentina poseduje bogata nalazišta poludragog kamena poznatog kao rodokrozit ili popularno « ruža Inka », nakit, ukrasni i upotrebni predmeti atraktivnih ružičastih nijansi mogu se naći u mnogim izlozima Floride.

Rodokrozit

Na pešačkoj udaljenosti je Avenija Santa Fe poznata po jedinstvenoj knižari « Ateneo » , smeštenoj u zgradi nekadašnjeg pozorišta, koja se nalazi na broju 1860, što nije ništa čudno jer brojevi kuća u ovoj aveniji prelaze cifru od 2000. Ateneo je otvoren 1912. godine, i nedavno je obeležio stogodišnjicu postojanja.  To je danas popularna i atraktivna knjižara i biblioteka, jer se posetiocima pruža mogućnost da sedeći u udobnim foteljama na miru prelistavaju ili čitaju knjige. A kad požele da se okrepe, na mestu gde je nekad bila pozornica nalazi se kafeterija, gde se mogu probati argentinski kroasani – “medialunas” i nešto nalik na naše vanilice, kolače “alfahores”, sa neizbežnim nadevom od krema “dulce de leche”.

Ateneo
foto Lola

Avenija Santa Fe jednim svojim krajem izlazi na gorostasnu Aveniju 9. juli, odakle se šetnjom pored prelepe zgrade Francuske ambasade polako dolazi do Avenije Alvear koja označava početak kvarta Recoleta.Avenijom Alvear, koja je dugačka nekih 600m, vredi prošetati i razgledati njene veličanstvene rezidencije prefinjenih linija, koje su nastale oko 1880. Prestonica Argentine je najveći centar Bel Epoque arhitekture na tlu Južne Amerike, i ovde se mogu videti neki od najlepših primera. Spoj raznih pravaca u jedinstven Art Nouveau pokret, u Francuskoj poznat i pod imenom Bel Epoque ( u Engleskoj – “Liberty Style”, Italiji – “Stile Floreale”, Nemačkoj -“Jugendstil”, Austriji -“Secesija”, Španiji – “Modernista”, Americi kao “Tiffany Style”) , nesumljivo je inspirisao mnoge umetnike i arhitekte pre nego što će dovesti do zasićenja i ustupiti mesto stilu Art Deco, koji je osvojio Pariz početkom dvadesetih godina povodom održavanja međunarodne izložbe industrijske moderne i dekorativne umetnosti. Već u drugoj polovini decenije, ovaj novi stil prihvatiće i Buenos Aires.

foto Lola
Avenija Alvear

Sam početak avenije krasi Francuska ambasada, a par koraka dalje još jedna izuzetna građevina u stilu secesije, “Hotel Alvear Palace”. Na njenom kraju dolazi se do čuvenog groblja Recoleta na kome je sahranjena Evita Peron a nedaleko od ovog mesta, na istoimeni Kulturni i Dizajn centar, koji predstavlja jednu od otmenijih destinacija sudeći po sadržajima koji se tamo odvijaju, skupim radnjama i restoranima pod arkadama. U okviru Dizajn centra je svoje mesto našao i Hard Rock Cafe na čijim je rekvizitima prepoznatljiv pečat argentinske prestonice.

Parkić La Francia vikendom postaje otvorena pijaca sa rukotvorinama i umetničkim predmetima. U vrelo popodne obraduje vas kad ugledate ulične prodavce sokova, koji se cede pomoću posebnih ručnih presa na licu mesta ili vam ponude sok u kombinaciji sa voćnom salatom u sasvim izdašnim porcijama.

Ceo kraj obiluje restoranima, tavernama i kafeima kao što je La Biela, popularan kafe sa jedinstvenom lokacijom i ne tako pristupačnim cenama, nad čijim se suncobranima natkrivilo jedno staro, raskošno drvo kaučukovca. Ovde se može naći i obilje argentinske brze hrane među kojom empanade zavređuju posebnu pažnju. To je zapravo tradicionalni nacionalni specijalitet sa raznim vrstama punjenja – mesom, sirom, maslinama, kukuruzom, crnim lukom i krompirom, ili samo povrćem. Na koju god varijantu naiđete, empanade su uvek tople i odličnog ukusa.

foto Lola

Kad zamor uzme svoj danak i kad poželite da malo predahnete, odličan izbor je odlazak van grada, na plovidbu po rukavcima reke Parane, pritoke reke Rio de la Plata. Turistički brodići polaze iz pristaništa ljupkog mestašceta Tigre, koje se nalazi na pola sata vožnje od prestonice i sama vožnja sa vodičem traje oko jednog sata. Ono što iznenađuje sve koji prvi put ugledaju reke na kojima leži Buenos Aires, jeste njihova mrka boja, što u izobilju snažnog okolnog kolorita deluje prlično šokantno. No, domaćini vas još na samom početku informišu da boja reka potiče od sedimenata a ne od zagadjenosti, kao da ćete zbog tog saznanja lakše na nju da se naviknete.

San Isidro

U potpunoj suprotnosti su obale rukavaca sa natkrivljenim žalosnim vrbama i simpatičnim sojenicama veselih boja za stanovanje ili odmor, okruženim brižljivo negovanim baštama i travnjacima. Spokoj njihovih žitelja remete jedino pogledi radoznalih turista. Posle ovog okrepljujućeg izleta, sledi ležerna šetnja ulicama San Isidra, omanjeg grada na periferiji, u špansko-kolonijalnom stilu, gde život pulsira mirnijim tempom, ne gubeći ništa od svog šarma. San Isidro je poznat po svom aristokratskom poreklu ali i jednom od tri hipodroma kojima raspolaže argentinska prestonica što nam daje šlagvort za novu temu, o strasti Argentinaca prema konjičkim sportovima.

Za P.U.L.S.E Lola Kilibarda 

Prethodni deo

Putopisi na portalu P.U.L.S.E

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments