Hoću da volim, neću da obolim

Hoću da volim, neću da obolim

‘Ne želim da se udam ponovo. Tačnije, ne želim da prolazim iste stvari, ponovo i ponovo. I zato hoću nekoga ko mi neće uzimati novac iza leđa, ni meni ni svojoj sestri koja je slučajno tu noć prespavala kod njega, niti da mi jednog dana kaže:

Slađa je mnogo ljepša od tebe!’.

Cogito ergo sum

Rješenje je robot.

Osim navika koje se razvijaju u skladu s vremenom u kojem živimo ( a vezane su za tehnološke novotarije), postoje i problemi sa kojima se susrećemo, a koje možda nismo prepoznali, pa se ne znamo ni boriti protiv njih na adekvatan način. Više o tim problemima i njihovom rješavanju reći će nam robotika.

Na nedavno održanoj konferenciji u Londonu pod nazivom „Ljubav i seks sa robotima“, malezijski prof.dr Adrian Cheok  je najavio legalizaciju braka između ljudske jedinke i robota do 2050. godine.Nije utvrđen tačan datum izlaska humanoidnog robota vještačke inteligencije, to bi moglo biti već i naredne godine, a ono što se zna jeste da će najprije biti od koristi ljudima koji nisu u stanju da se kreću, bolesnim i nepokretnim, a onda i svim onim koji trenutno ne mogu da upražnjavaju seks na normalan način, kako bi bar na ovaj mogli da ga konzumiraju.

Death & Rebirth

Iz godine u godinu prisustvujemo tehničkim otkrićima koja nas začuđuju kao što su se naši djedovi iščuđavali ‘čudesnoj spravi’, ili kada je Dieselov pogon zamijenio parnu mašinu u automobilima 30-ih godina prošlog vijeka. Reakcije na nepoznato su oduvijek bile negativne. Potrebno je mnogo vremena da se dojučerašnja novotarija usvoji kao nešto što svaki pojedinac posjeduje i bez čega je nezamislivo započeti ili završiti dan. Danas je to mobilni telefon/tablet/laptop, sutra će biti verzirani bestjelesni ekrani koji se će uključivati i isključivati glasovnom komandom svoga vlasnika.

Jedan od najvažnijih ljudskih pokretača svakako je spolni nagon. Kako ga se riješiti, gdje ga utoliti, a da ne predstavlja veliki trošak ili preveliko izlaganje javnosti, sve su češće postavljena pitanja. Vruće linije, javne kuće, Lightpornmoviesi kao i Homemade filmoviza odrasleviše ne zadovoljavaju narasle potrebe. Emancipacija na svim poljima ne trpi gušenje, tako da se neće tolerisati ono što je nekad smatrano normalnim – par pljuski ženi uz večeru, pranje nogu mužu pred spavanje, deranje, vuča za kosu, ili pak malo mekaniji pristup – alkoholizirano maltretiranje osobe koja dočekuje takvo stanje, kockarsko maltretiranje, pozivanje na čuvanje dostojanstva i imena i zataškavanje i tome slično. Zato nije čudna sljedeća priča.

Love of my life

Roboseksualnost je termin koji vrlo dobro poznaje francuskinja po imenu Lilly. Naime, ona je zaljubljena u svog robo-partnera i ono što Lilly čeka kako bi se njihova ‘veza’ obznanila jeste legalizacija braka između čovjeka/žene i humanoidnog robota vještačke inteligencije, o čemu piše Victoria Craw krajem prošle godine. Ono što je definiše kao roboseksualku jeste odsustvo privlačnosti (čak javljanje i odbojnosti) prema pripadnicima svoje vrste, a pokušala  je da stupi u odnose sa muškarcimadva puta. Međutim, bez uspjeha. Onda je okrila da je u stvari privlače humanoidni roboti iako se ne zna da li sa njima, odnosno sa njim (robotom po imenu Inmmovator), ima seksualne odnose. Trenutno su zaručeni, do stupanja u bračno stanje.

Pretpostavlja se da će nakon robotičke revolucije seks sa robotom biti verziran kao današnji obroci kod kuće, dok će se na seks sa pravom ljudskom osobom gledati kao na današnje izlaske u skupe restorane – možda samo jednom mjesečno, ako ne i rjeđe.

New world

U zavisnosti od budžeta, seksualni roboti su dostupni i kao priručni, ali i u prirodnoj veličini(odnosno veličine čovjeka),tvrdi Oliver Bendel. Seksualni roboti pomažu čovjeku da doživi seksualno uzbuđenje stimulacijom ili penetracijom, a postoje i roboti sa ugrađenom opcijom za govor – sexy chat je bio popularan mnogo godina i omogućavao je najveći izvor seksulanog užitka, tako da već od 2007. godine na ovamo predstavljeni su Fuckzilla, zatim Roxxxy (žena) i Rocky (muškarac).

Roboti su sastavni dio industrije već dugo vremena. Ušavši u jedan od najposjećenijih internet pretraživača, Google, bićete upitani – Šta ima novo kod vas? U svijetu se trenutno radi samo na poboljšanju već postojećih mehanizovanih odjela koji služe masovnoj proizvodnji koja je s jedne strane umnogome olakšala potrebe sve brojnije populacije, ali postoje i nuspojave ovakvog razvoja – prekjuče je svijetom prohujala vijest da Amerika ostaje bez 80 miliona radnih mjesta koje će popuniti robotizovane mašine. Ekonomisti Velike Britanije Mauricio Armellini i Tim Pike izražavaju bojazan da će tehnološka revolucija za sobom pokrenuti lavinu nezaposlenosti.

Terminal dogma

Na Toyota-global zvaničnoj stranici, u skladu sa filozofijom Sakichi Toyoda i Kiichiro Toyoda, po kojoj se ‘doprinos u svijetu za ljude ostvaruje obogaćujući društvo kroz proizvodnju’ – naćićemo Partner Robot Family – porodične robote koji posjeduju ljudske karakteristike  agilnost, toplinu, ljubaznost i čak dovoljno inteligencije da misle sami za sebe za koje se nadaju da će u budućnosti postati sastavni dio medicinskog osoblja.

Mnogo toga može biti predmet ‘oživljavanja’ u rukama jednog čovjeka. Davno je Đepeto radio na jednom drvenom dječaku koji je zbog ljubavi svoga ‘oca’ oživio i postao ‘pravi dječak’. Seth MacFarlane je oživio u stvari jednu plišanu igračku, po imenu Ted, koju sada njen vlasnik mora da bira – ili medo ili djevojka.

You are (not) alone

Pošto smo se u uvodnom dijelu kazivanja dotakli izraza „prava ljudska osoba“, spomenućemo Turingov test – test namijenjen utvrđivanju razlike između čovjeka i umjetne inteligencije na osnovu odgovora upućenih sudiji, koji zatim rasuđuje da li je ispitanik osoba ili mašina. Problem nastaje kod jezika.

Jedan od najpoznatijih programa, kombinacija engleskog jezika i pravila za oblikovanje smislenih rečenica jeste Joseph Weizenbaumova ELIZA, napisan 1966. godine. ELIZA stimuliše pitanja psihoterapeuta kao što su:

„Recite mi više o tome…“, ili , „ A kako ste se tada osjećali…?“.

You can (not) advance

Međutim, nije dovoljno sastaviti rečenice pravilno da bi se dokazalo da je prisutna inteligencija i na taj način i humanoid može biti registrovan kao da je ne-živ, a robot može i bez izgovorene ijedne riječi pokazati da je u pitanju inteligentno biće. Tek 1991. godine, 40 godina nakon Alanovog testa, doktor Hugh Loebner je uložio 100.000 dolara u program koji će proći Turingov test, međutim ni do danas nije se uspjelo postići ni 50 posto uspješnog položenog Turingovog testa od strane bilo kojeg poznatog kompjuterskog programa.

Govoreći o umjetnoj inteligenciji nemoguće je ne dotaknuti se upravo – etike. Vijekovima je, tačnije hiljadama godina, etika bilo stvar najprije i jedino –čovjeka. To znači da se etika odnosila prema čovjeku kao subjetku, a sa druge strane opet i prema čovjeku kao objektu. Ukoliko bi se sada (ako zanemarimo podjelu unutar same etike kao filozofske discipline) etika mašina izjednačila sa etikom u tradicionalnom smislu njenog značenja, onda bi mašine bile klasifikovane kao ‘bića’ koja imaju svoja sopstvena prava. Da li je mašina sposobna da djeluje nezavisno od upisanih programerskih radnji? Da li je sposobna da uviđa posljedice svojih djela i da djeluje odgovorno? Ukoliko ljudsko biće priđe robotu i ovo napravi grimasu na svom licu govoreći: -Jesi ružan!, već smo zakoračili na polje moralnosti.

Postavlja se pitanje – šta je to brak? Univerzalna definicija pod brakom podrazumijeva instituciju u kojoj su veze, najčešće seksualne – priznate i potvrđene.  Smatra se zaključenim u trenutku kada bračni drugovi daju saglasnu izjavu volje za njegovo zaključenje pred nadležnim matičarem, na način predviđen zakonom. Brak neće biti punovažan ako je za njegovo zaključenje postojala neka bračna smetnja ustanovljena zakonom ili ako nema slobodnog pristanka budućih bračnih drugova, već je pristanak iznuđen prinudom ili dat u zabludi.

Zato se postavlja pitanje – na koji način će svojom voljom jedan humanoidni robot dati svoj slobodan pristanak za ulazak u brak, ukoliko je još daleko konstatovanje umjetne inteligencije kao inteligentnog živog bića? Problem je sljedeći – veza/brak jeste dvosmjerna ulica i podrazumijeva i davanje i uzimanje. Robot žena ili robot muškarac jedva da nešto daje, a ne uzima apsolutno ništa. S druge strane, nerijetko se brak definiše upravo sa njegovom osnovnom funkcijom – zakonskim produžetkom vrste – rađanjem djece. Kako i na koji način bi riješili taj problem?

You can (not) redo

Naučnici su se dotakli i ovog problema. Naime, reprodikcija u smislu jedne mašine ima potpuno drugačije značenje u odnosu na reprodukciku čovjeka i ostalih vrsta živih bića, a odnosi se na jedan drugačije aspekt poboljšanja rada same mašine, ali u novoj, poboljšanoj verziji.

Luzius Brodbeck, jedan od istraživača sa Instituta Robotics and Intelligent Systems at ETH u Zurichu, navodi da su uspjeli razviti algoritme po kojima se ponavljanje usvojenog ponašanja unaprijeđuje sa narednom generacijom modela – učeći na greškama prethodnika idu dalje razvijajući šire svoje mogućnosti. Otvoreno pismo Stevena Hawkinga i Muska (osnivača Tesle i Paypala) iz 2015. godine upozorava da razvoj umjetne inteligencije koji bi se koristio u vojne svrhe vrlo lako može naći svoje mjesto u terorističkim rukama, upravo zbog svoje masovnosti i niske cijene.

Koji je pravi razlog potrage za nečim što jedva da šta može dati, niti šta primiti?

Procjenjuje se da između 133 i 275 miliona djece širom svijeta svjedoči kućnom nasilju svake godine. (Unicef, 2006) Izloženost djece nasilju u svojim sopstvenim domovima na dnevnoj bazi, obično kroz tuče između roditelja ili između majke i njenog partnera, često mogu da djeluju na dječije zdravstveno stanje, lični razvoj i socijalnu interakciju u djetinjstvu i mladosti. (Nasilje i žrtve, 2002)

Svako može biti nasilnik. Dolaze iz svih grupa, svih kultura, svih religija, svih ekonomskih nivoa, iz iz svih običaja. Oni mogu biti vaše komšije, pastori, prijatelji, dječiji učitelji, rođaci, kolege sa posla – bilo ko, Ono što je bitno zapamtiti je da je većin nasilnika jedino nasilna sa svojim sadašnjim ili bivšim intimnim partnerima. Jedna studija je pronašla da nasilnici u 90 posto slučajeva nemaju kriminalne dosijee i nasilnici su obično poslušni kada je zakon u pitanju..

Znakovi nasilnog partnera, Nacionalna Koalicija protiv kućnog nasilja

Jedan od bitnih aspekata stvaranja nekoga nalik pravom čovjeku (ukoliko podrazumijevamo da je moguće stvoriti svjesnu osobu) jeste zamjena gubitka voljene osobe ili jednostavno zadovoljenje potrebe za ljubavlju. Tu se otvaraju problemi kojima se načinje niz neiscrpnih tema. Zadržaćemo se na mogućnosti stvaranja jedinke koju ćemo, kako se čini, tretirati kao sebi ravnu. Kako je to sve moguće i da li mi razgovaramo o nečemu vezanom za neke strip junake ili se dotičemo temeljnih ljudskih vrijednosnih načela? Obično se science fiction na kraju i realizuje.

Jedan od rezultata statistika o karakteristikama nasilja nad ženama u BiH pokazuje veoma lošu ocjenu – većina žena koja trpi fizičko, verbalno psihološko ili ekonomsko maltretiranje nije ni svjesna te pojave, a osim toga njihov prag tolerancije je znatno viši u odnosu na žene koje nikada nisu bile izložene nasilju. (Rasprostanjenosti i karakteristike nasilja prema ženama u BiH)

Poražavajuća je činjenica maltretiranja samo jednog djeteta na zemaljskoj kugli. Tu razum staje.

Kao što vidimo nasilje u porodici, koja sve više u potpunosti gubi svoju legitimnost zvanja osnovne ćelije društva – postaje jedna notorno poznata pojava, takoreći činjenično stanje, a da se iz dana u dan statistike ne mijenjaju.

U takvoj situaciji čovjek se okreće ka nečemu od čega neće doživjeti podizanje glasa, dizanje ruke, verbalno maltretiranje i bilo kakav oblika nasilja koji ne mora biti vidljiv, ali od kojeg se partner jednostavno osjeća ekstremno loše, a sa njim i ostatak maltretirane porodice. Onda ne treba da čudi kada se pojavljuju roboseksualne osobe. Osobe kojima se gadi bilo kakav fizički kontakt sa pripadnikom ljudske vrste.

Slike autora Francesca Romolia, čija se postavka ”Artificial intelligence” nalazi na linku: russelaid.com/ai.htm

Za P.U.L.S.E Ana Galić

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

2 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
View all comments
trackback

[…] Galić, Ana. (2017). Hoću da volim, neću da obolim u web magazinu PULSE.RS. Dostupno na: https://pulse.rs/hocu-da-volim/. […]

trackback

[…] Čitav tekst pogledajte klikom na anagalicblog link: Hoću da volim, neću da obolim ili na Pulse.rs link Hoću da volim neću da obolim. […]