Knjižara Farenhajt 451° –

Knjižara Farenhajt 451° – RAAMATUTUBA FAHRENHEIT 451° temperatura na kojoj gori papir

Trebalo bi da čovečanstvo teži progresu, ali distopijske ideje − negativni, društveni, kulturološki i etički stavovi, nažalost, nisu samo podtekst Bredberijevog (Ray Bradbury, 1920-2012) romana Farenhajt 451 (Fahreinheit 451), niti je distopija, u vremenu ograničavanja slobode mišljenja, dominacije nekompetencije, veštačke hijerarhije, etičkog posrnuća, pandemija i tehnološkog napretka koji prečesto banalizuje suštinu naših života, karakteristika fikcionalnog i budućeg. U Bredberijevoj knjizi iz 1953. godine, opisano je društvo u kojem država, iz straha od slobodne misli, organizuje specijalne jedinice koje spaljuju knjige. Danas, za tim nema potrebe, budući da rijaliti programi, turbo-folk, konzumerizam i selfi kultura pokazuju jednaku uništavajuću moć. Ostaje samo pitanje: Da li je, kao u distopiji, otpor protiv sistema ili životnih uslova uzaludan i (ne)moguć?

Fotografija: Ljiljana Maletin Vojvodić
Fotografija: Ljiljana Maletin Vojvodić

Tokom umetničke rezidencije u Tajpa (TYPA) muzeju štampe i papira u estonskom gradu Tartuu, u popularnom Aparatu (Aparaaditehas), džentrifikovanoj fabrici iz sovjetskog doba, otkrila sam Farehnajt 451° (Fahreinheit 451°) − antikvarnu knjižaru koja, na nevelikom prostoru, čuva zaboravljene klasike, nudi utočište za knjigoljupce, razgovor o književnosti, čitalište za decu. U jednoj od retkih knjižara koja opstaje uprkos onlajn prodaji knjiga i moći obezličenih komercijalnih knjižarskih lanaca, sami možete odabrati svoj kutak za čitanje sklupčavši se u prostoru dupke nakrcanom knjigama, pored pisaće mašine iz sovjetskog doba, retro telefonskog aparata, stare vage ili harmonike što seća na prošlost.

Fotografija: Ljiljana Maletin Vojvodić
Fotografija: Ljiljana Maletin Vojvodić
Fotografija: Ljiljana Maletin Vojvodić
Fotografija: Ljiljana Maletin Vojvodić

Knjižara-atikvarnica, nazvana po Bredberijevom romanu, inače integralni deo koncepta Muzeja Tajpa, 22.08.2020, je na originalan način, obeležila 100-godišnjicu rođenja autora romana koji, uz Orvelovu 1984, najčešće apostrofiraju kao distopijski.

Ova tzv. nezavisna, mala knjižara, (podsetila me je zbog atmosfere na slavniju, Šekspirovu knjižaru u Parizu), započela je svoju „misiju čuvanja ljudskih duša” i spasavanja knjiga i kulture čitanja pre nekoliko godina. Ulogu vatrogasca Montaga iz Bredberijevog romana u knjižari ima nekolicina zaposlenih, kao i volonteri, iz raznih delova sveta. Trenutno u knjižari najčešće možete sresti Dominiku, volonterku iz Litvanije ili Estonku Mirjam Savisto, koja mi kaže kada je pitam odakle je: „Moj dom je tamo gde su moje knjige”

Fotografija: Jelisaveta Džigurski
Fotografija: Ljiljana Maletin Vojvodić

U knjižari možete pronaći najviše knjiga na estonskom jeziku, ali i Šekpira ili Turgenjeva na ruskom, Bredberijev Farenhajt 451 u prevodu na desetak stranih jezika, Džojsa na engleskom, „lakše” štivo poput Dnevnik Bridžet Džouns… Deo knjiga se u Farenhajt 451° doprema iz Tajpa muzeja, deo donose građani. Dešava da neko umre, a naslednici ne znaju što bi učinili s knjigama pa ih odnesu u knjižaru. One koje se procene kao vredne (neke od njih su izuzetno retke i skupe) ili da za njih postoji interesovanje, prodaju se po simboličnim cenama od jednog do nekoliko evra. Ostatak se šalje na reciklažu, a ukoliko su sa tvrdim povezom, budući da one nisu pogodne za reciklažu, od očuvanih korica, u muzeju Tajpa, izrađuju kutije, planere, sveske koje, na taj način, dobijaju svoj „drugi život”.

Fotografija: Ljiljana Maletin Vojvodić
Fotografija: Ljiljana Maletin Vojvodić

Povodom 100. rođendana Reja Bredberija, knjižara je načinila svojevrsni omaž kultnoj knjizi. Izloženo je 100 unikatnih primeraka knjige, specijalno odštampanih za ovu priliku. Knjige koje su još u pretprodaji našle svoje kupce, povezane su u korice odbačenih antikvarnih knjiga, na koje je, uz pomoć starih štamparskih presa, utisnut naslov Farenhajt 451°. Ovo neobično, kolekcionarsko izdanje, pored sećanja na Bredberija, sačuvalo je i sećanje na autore čije su korice knjiga poslužile kao vizuelni predložak.

„Želimo da knjiga dođe do novih čitalaca. Jer, to je roman o čitanju. Njega se, danas, vrlo lako, u žurbi, odričemo. Nismo svesni koliko time gubimo u životu”, objašnjava koncept jedna od zaposlenih.

Fotografija: Ljiljana Maletin Vojvodić

Bredberijev roman, „u kojem je opisao noćnu moru svakog pisca i ljubitelja knjiga:  društvo koje pali knjige i u kojem su intelektualne misli protivzakonite”, doživelo je niz adaptacija, postoji BBC radio-drama, video-igra, grafički roman. Kultno ostvarenje je, svakako, istoimeni britanski distopijski film iz 1966. (mada postoji i rimejk iz 2018), reditelja Fransoe Trifoa, u kojem vatrogasac Montag, zadužen da uništava štampane knjige, koji sa suprugom opsednutom televizijskim programom živi ispraznim i monotonim životom u kojem je književnost nelegalna aktivnost, „na ivici nestanka“, nakon što upozna mladu ženu, koja mu priča o prošlosti u kojoj ljudi nisu živeli krijući vlastitu duhovnost, počinje da preispituje sebe i svet u kojem živi.

Fotografija: Jelisaveta Džigurski

Interesantno je da je, godinu dana nakon Bredberijeve kultne knjige, objavljena Andrićeva Prokleta avlija. Roman nije postigao Bredberijevu slavu niti je prodat u 10 miliona primeraka, ali je nesumnjivo remek-delo. Iako je reč o drugačijoj temi smeštenoj u drugačiji istorijski i kulturološki kontekst, te o različitom tipu romana, i u njemu motiv knjige ima značajno mesto. Jer, ona nosi atribute duha i misli. Andrićev pritagonista, Ćamil, zbog svoje posvećenosti čitanju strada. Jer, pored Ćamila uvek postoji i neko kao Valija: „tvrd i revnostan činovnik, tupoglav i bolesno nepoverljiv čovek”, „čovek kratke pameti i dugih prstiju” − koji mrzi knjige.

„Sam sebi nije umeo da objasni zašto knjige, naročito strane knjige i u ovolikom broju, izazivaju u njemu takvu mržnju i takav gnev. Ali, mržnja i gnev nisu ni tražili objašnjenja, nego su se uzajamno podsticali i uzajamno rasli….”

pripovedao je i Andrić  arhetipsku priču o iskonskoj potrebi za pripovedanjem i čitanjem i isto tako snažnom, i uvek prisutnom strahu od − duhovnosti i slobodne misli.

za P.U.L.S.E  Ljiljana Maletin Vojvodić

 

Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments