Ulogujte se / Kreirajte profil

Amsterdam – više od Sodome i Gomore

Mnogi turisti misle da je Amsterdam grad grijeha, ali istina je da je to grad slobode. I u slobodi, većina ljudi, pronalazi grijeh, pisao je John Green – mladi pisac i predavač. Ali ipak, nakon što ga bolje upoznate, moraćete priznati da je malo gradova u kojima upravo taj griješni hedonizam tako usko graniči, a možda i prepliće, sa vjekovnom tradicijom, kulturom i umjetnošću nekih od najpoznatijih velikana prošlosti. Ukoliko krenete od Centralne stanice prema glavnom trgu, u deset minuta hoda, susrešćete se sa svim gore navedenim; od coffeeshopova, kanala i mostova, prepoznatljive arhitekture, prodavnica sireva, pa do muzeja seksa, smart shopova i srednjovjekovnih crkvi.

happy family

Bili Nizozemci ponosni na to ili ne, Amsterdam već godinama važi za prestonicu lakih droga i gej populacije, dok bi uprkos legalnoj prostituciji „laskava“ titula seksualne prestonice svijeta vjerovatno pripala Bangkoku ili nekom sličnom gradu. Ipak, nekoliko stotina „crvenih prozora“ je i više nego dovoljno da privuče turiste iz cijeloga svijeta u potrazi za takvom vrstom zabave. Ali, krenućemo redom.

Od pomenute Centralne stanice, gdje je najveća vjerovatnoća da ćete se zateći pri prvoj posjeti, već na prvih nekoliko minuta hoda, dočekaće vas dobro poznati coffeeshopovi, što je sasvim očekivano ukoliko uzmete u obzir da ih samo Amsterdam ima oko 220. Ipak, za one koji se prvi put susreću sa ovom vrstom lokala, korisno je napomenuti da postoji izvjesna razlika između coffeeshopova, tj. barova koji nemaju pretjerane veze sa kafom, ali gdje imate poprilično velik izbor lakih droga poput marihuane, hašiša, skanka, kao i već gotovih džointa; i običnih barova – coffee houses. Cijene u coffeeshopovima su relativno niske, tako da jedan džoint možete nabaviti za tri do sedam eura, dok je gram u prosjeku deset do petnaest eura, zavisno o kvaliteti. Ipak, postoje neka ograničenja što se tiče posjedovanja i prodavanja lakih droga: zabranjeno je posjedovanje preko pet grama, uzgajanje (iako se sjeme može nabaviti na desetinama mjesta u gradu, tzv. smart shopovima), reklamiranje i prodaja maloljetnim licima. Međutim, ono što je zanimljivo jeste da je na snazi zakon o zabrani pušenja duhana na javnim mjestima, tako da vam je dozvoljeno zapaliti džoint uz jutarnju kafu, dok bi paljenjem cigarete već činili prekršaj. Doduše, uvijek vam ostaje da budete buntovnici i napravite sebi džoint sa čistim duhanom i nadate se da niko neće primijetiti. Ali uprkos očiglednoj nelogičnosti, upravo takvi lokali daju posebnu čar jutrima, pa i ostatku dana; dok se Baščaršijom širi miris jutarnje kafe i ćevapa, amsterdamske kanale i trgove obuzima miris marihuane.

leidseplein2

Ako skrenete sa putanje na putu prema glavnom trgu, Damu, proći ćete kroz jednu od najstarijih amsterdamskih četvrti „crvenih fenjera“ (eng. Red Light District) poznatoj po stotinama legalnih prozora sa prostitutkama, koje vijekovima dočekuju daleke putnike, umorne mornare, ali u skorije vrijeme većinom radoznale turiste. U samom centru ove četvrti, okruženom desetinama prostitutki, ističe se najstarija amsterdamska crkva Oude kerk(Stara crkva), ujedno i najstarija građevina u cijelom gradu, podignuta 1213. godine. Elem, ukoliko stižete u toku dana, osim što većina prozora ima crvene zavjese, teško ćete i primijetiti razliku od ostatka grada. Većina prozora je zatvorena ili eventualno možete vidjeti poneku djevojku kako posprema „svoj izlog“ (ili kako god da nazovemo taj prostor). U toku noći, prizor je potpuno drugačiji. Stotine tih istih izloga otvaraju se pred znatiželjnim pogledima hiljada bučnih posjetilaca, otkrivajući djevojke iz svih krajeva svijeta: egzotične, zgodne, manje zgodne, starije, mlade; premlade! Uprkos povećanom broju džeparoša, dozu sigurnosti daje policija koja danonoćno patrolira ulicama, dok turisti koliko-toliko slobodno obilaze izloge iz kojih im djevojke kucaju, mašu, pozivaju unutra, te pokušavaju zavesti na najrazličitije načine. Neke se čine manje zainteresovanim, te ih možete vidjeti kako telefoniraju, večeraju ili ljenčare na krevetima. U prosjeku su im potrebna tri klijenta samo kako bi platile dnevni zakup izloga, koji se kreće oko 150 eura, ukoliko je na boljoj lokaciji, što znači da su one manje zainteresovane sasvim moguće ispunile dnevnu „kvotu“. Dešava se i da više djevojaka dijeli isti izlog, što zbog sigurnosti, ali i podjele troškova izloga. Međutim, pored nekoliko stotina izloga, ova četvrt ima za ponuditi mnogo dodatnih sadržaja, poput erotskih predstava, Muzeja seksa, takozvanih „peep“ performansa, striptiz barova, Muzeja marihuane, i tako u nedogled. Sve u svemu, većina onih koji se nađu u četvrti crvenih fenjera, pronaći će nešto za sebe, makar to bio mafin sa hašišom iz Bulldoga, najstarijeg coffeeshopa u Amsterdamu, otvorenog 1975. godine, ili neki rekvizit iz mnogobrojnih sex shopova.

pogled iz biblioteke

Napuštajući četvrt obasjanu crvenom neonskom svjetlošću, naći ćete se na glavnom gradskom trgu. Iako ih ima nekoliko, Dam se vodi kao centar Amsterdama i okružen je Kraljevskom palatom građenom u stilu klasicizma, koja je služila kao gradska vijećnica do 1655. godine, Muzejem voštanih figura Madam Tussaud i gotičkom crkvom iz 16. vijeka, Nieuwe kerk (Nova crkva), a na njemu se nalazi i nacionalni spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata, podignut 1956. godine. Pored toga, skoro u svako doba dana, kao i u većini evropskih metropola, možete naići na ulične zabavljače sa poprilično impresivnim akrobacijama i performansima, ali ukoliko imate vremena, možete potrošiti i nekoliko minuta hraneći golubove. Pored pomenutih atrakcija, trg Dam je možda najbolje mjesto za nastavak istraživanja Amsterdama, obzirom da se na njemu završava (ili počinje) nekoliko najpopularnijih ulica, kako za šoping, tako i za šetnju i razgledanje. Sa ove tačke, preporučljivo je da se odlučite koji dio grada želite istražiti, jer se mnogobrojne atrakcije nalaze u svim smjerovima u odnosu na trg, tako da je praktički nemoguće upakovati sve u jedan dan. Ipak, radi dosljednosti priče, zadržaću se još neko vrijeme na „spoljašnjem“ Amsterdamu.

kanal2

Za potpuni užitak u ulicama grada, jednostavno ne smijete izostaviti vožnju biciklom, a preporučljivo je i da iznajmite ili posudite jedan za vrijeme boravka. Ne samo da ćete uštedjeti troškove gradskog prevoza (koji je relativno skup, barem za naše standarde), nego ćete doživjeti i novo iskustvo: nedostatak straha da će vas udariti ili izgurati sljedeće vozilo koje naiđe, a nećete sigurno ni čuti nikoga da vam pominje familiju jer ometate saobraćaj, što je čest slučaj u nekolicini balkanskih gradova, provjereno. Štaviše, ne samo da je apsolutno cijeli grad prilagođen biciklima, vrlo vjerovatno ćete se iznenaditi drskošću pojedinih biciklista, koji će ponekad projuriti pored vas, uz zvuk zvonca ili čak poneki uzvik ukoliko se nađete makar dijelom mimo pješačke staze. Razlog tome je što Amsterdam, prema statistikama, ima približno 400 kilometara biciklističkih traka; te 1,3 bicikla po glavi stanovnika, što ga čini daleko najpopularnijim prevoznim sredstvom, te mu daje pravo prvenstva nad autima i pješacima, a nije rijetka prilika ni da će usporiti tramvaj. Ukoliko se odlučite da koristite bicikl za obilazak, očekujte da ćete se izgubiti u više navrata, ili barem izgubiti putanju do cilja. Ali budite sigurni da se to lako može dogoditi i nekome ko živi u Amsterdamu, jer grad ima preko 1. 200 mostova koji se protežu preko 165 kanala, a većina ih se na prvi pogled čini poprilično istim. Ipak, Amsterdam je jedan od onih gradova u kojima se zapravo nikada ne možete potpuno izgubiti, jer svaki dio grada će vas dočekati sa mnoštvom parkova, galerija, antikvarnica, kafića i sličnih sadržaja, koji će vam zadržati pažnju satima.

bicikli

Jedna od najpopularnijih destinacija prema kojoj biste se mogli zaputiti, južno od Dama, je sasvim sigurno Trg muzeja (Museumplein). Okružen Muzejom savremene umjetnosti, Van Gogh muzejom, Muzejom dijamanata i daleko najpoznatijim Nacionalnim nizozemskim muzejom – Rijksmuseumom, Trg muzeja predstavlja svojevrsni raj za sve ljubitelje umjetnosti. O svakom od ovih muzeja pojedinačno bi se moglo pisati u nedogled, ali ipak se Nacionalni muzej ističe daleko ispred ostalih, ne samo po svom istorijskom značaju, nego i po količini umjetnina i eksponata, kojih ima približno milion, dok je „samo“ osam hiljada izloženo javnosti. Prvi put je otvoren 1885. godine, dok je ponovno otvoren 2013., nakon desetogodišnjeg renoviranja koje je koštalo 375 miliona eura. Što bi rekla naša starleta Ava, za te pare su ga mogli srušiti i napraviti još stariji. I tako dok se u Sarajevu muzeji zatvaraju zbog nedovoljne posjećenosti, Rijksmuseum je u prve dvije sedmice posjetilo stotinu hiljada posjetilaca, a godišnja posjećenost se procjenjuje na dva miliona. Krećete od ranog srednjeg vijeka, uključujući i azijski paviljon, pa sve do savremene umjetnosti na četvrtom spratu, do kojeg bi vam bilo potrebno barem dva dana ukoliko odlučite da detaljno pregledate sve što je izloženo. Što se tiče sadržaja, najpopularnije umjetničko djelo je zasigurno Rembrandtova „Noćna straža“ na trećem spratu, do koje ćete se morati probijati kroz mase ljudi da biste je vidjeli iz blizine. Doduše, muzej ima za ponuditi i više nego dovoljno drugih sadržaja, poput slika Johannesa Vermeera ili Fransa Halsa, što može biti sasvim dovoljna zamjena za čuvenu Stražu.

pogled s nere

Ipak, izbor muzeja je daleko širi od onih koji se nalaze na Trgu muzeja. Na samoj obali rijeke Amstel, nalazi se muzej Hermitage, napravljen po uzoru na čuveni Hermitage iz St. Petersburga, u čast rusko-nizozemskih odnosa i saradnje, posebno za vrijeme Petra Velikog. U sjevernom Amsterdamu se nalazi raj za ljubitelje filmske umjetnosti: EYE Filmski institut, koji nudi hiljade filmova, fotografija, postera i skripti holandskih i internacionalnih filmova, ali i svakodnevne projekcije filmskih remek-djela. Ukoliko imate želju da obiđete sve navedene muzeje, jedna praktična informacija koja bi vam dobro došla je da postoji muzejska kartica, koja vam omogućava besplatan ulaz u skoro sve te muzeje (čak i mnoge koji nisu dobili mjesto u ovom tekstu), a posjeduje je gotovo svaki stanovnik Amsterdama. Uzevši u obzir prosječnu cijenu ulaznice, koja se kreće oko deset eura, vaša kulturno-istorijska turneja može biti daleko jeftinija.

bordski muzej

Nedaleko od Trga muzeja, na 50ak hektara nalazi se „Vondelpark“, koji godišnje posjeti oko deset miliona turista. Iako nema nikakvih posebnih zanimljivosti vezanih za ovaj park, on ostaje jedna od omiljenih zelenih površina u Amsterdamu, koju svakog dana okupiraju hiljade izletnika, sportista, turista, uličnih izvođača i slučajnih prolaznika. Ukoliko se nađete u Vondelparku, postoji nekoliko lokacija vrijednih pažnje, na nekoliko minuta vožnje. Jedna od njih je Begijnhof, najstarije sakriveno dvorište okruženo sa nekoliko privatnih domaćinstava, pretežno sljedbenika anglikanske crkve, koje predstavlja pravu oazu mira u samom centru Amsterdama. U neposrednoj blizini, nekoliko ulica dalje se nalazi kuća Ane Frank, koja je pretvorena u muzej i sačuvala je ogroman dio prvobitnog izgleda. Iako je prosjek čekanja za ulazak u muzej oko sat vremena, nakon što jednom budete koračali hodnicima „Tajnog aneksa“, čekanje će vam se činiti najmanje bitno. Zidovi su ispisani citatima iz Dnevnika Ane Frank i hronološkim opisom događaja u kući za vrijeme njemačke okupacije, što će vas barem na tren vratiti u strahote tog perioda.

…[A], naprotiv, smatram da u svakoj patnji ima nešto lijepo. Ako to potražiš, pronalazićeš sve više radosti i postaćeš smiren. A ko je srećan, usrećiće i druge; ko ima hrabrosti i vjere, nikada neće potonuti u bijedu! (Ana Frank)

gv25

Već polako privodim kraju ovaj amaterski putopis, sa dijelom koji sam možda trebao spomenuti na početku, ali zasigurno ste do sada zaključili da Amsterdam leži na stotinama kanala koji gledano sa visine pletu paukovu mrežu unutar grada. Za turiste predstavljaju izazov, ali i iznenađenje; posebno za one koji očekuju grad poput Brisela, Roterdama ili Haga. U desetinama kanala su usidreni manji brodovi i čamci, preuređeni u prostore za stanovanje, koji predstavljaju luksuz među stanovništvom Nizozemske, dok „krstarenje“ pomenutim kanalima predstavlja još jednu atrakciju koja daje potpuno novu sliku arhitekture i plana Amsterdama.

Na samom kraju, neću ga nazvati ni Venecijom ni Jerusalemom sjeverne Evrope, pa ni evropskom Jamajkom , jer Amsterdam je suviše jedinstven i poseban da bi se mogao porediti sa bilo kojim drugim gradom na svijetu. Uprkos svojoj „netipičnoj“ reputaciji, Amsterdam je ipak bio nekada najbogatiji grad na svijetu, grad trgovaca i umjetnika, kao i najvećih slikara u istoriji; grad muzeja i parkova, grad kanala i mostova, grad Ane Frank i Van Goga, grad…

za P.U.L.S.E: Adnan Smajić

fotografije: Mirza Softić

Novinar.Me

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *