Ulogujte se / Kreirajte profil

Gotičke katedrale

„Materijalno svjetlo, kako ono stvoreno prirodom na nebu tako i ono stvoreno na zemlji ljudskom vještinom, samo je slika jasnog svjetla spoznaje te iznad svega samog Istinskog svjetla.“
Opat Suger

U katedrali Notre-Dame u Amiensu glavni brod, dramatične visine od čak 42 metra, izgrađen je u samo šesnaest godina.

Gotička se umjetnost pojavila iznenada, poput bljeska svje­tlosti nakon višestoljetnog mraka srednjeg vijeka i u samo nekoliko godina dosegla vrhunac u mnoštvu novih elemenata bez prethodnih razvojnih etapa. Intrigantno je kako su graditelji, za koje se još uvijek ne zna odakle su sakupili svoja znanja, tijekom samo jednog stoljeća podigli stotinjak savršeno zamišljenih i zadivljujuće izvedenih ka­tedrala.

Gotičke su katedrale jedinstvena sinteza matematičkih i astronomskih spoznaja, graditeljskih, umjetničkih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Od samih početaka one izmiču pokušajima da ih se u potpunosti rastumači. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, veličanstvenim portalima, stupovima i svodovima obasjanim magičnom svjetlošću vitraja, omogućavaju susret čovjeka sa samim sobom, usmjeravajući ga prema vječnosti.

ZNAČAJ GOTIKE

Nakon pada Rimskog Carstva, velika većina kulturnih vrijednosti antike uništena je u ratovima u zapanjujuće kratkom vremenu, a znanstvena, umjetnička i filozofska dostignuća gotovo su potpuno pala u zaborav. Europa je utonula u srednji vijek iz kojeg se bilo vrlo teško izdići zbog više razloga. U malim, međusobno neprekidno zaraćenim državicama ljudi su živjeli u feudalnoj izolaciji, u bijedi i neznanju, desetkovani ratovima i različitim epidemijama. Rijetki putovi, izgrađeni još u rimskom periodu, bili su slabo održavani i vrlo nesigurni zbog pljačkaških skupina. Jedini baštinici znanja bili su zatvoreni, puku nedostupni samostani. Slika svijeta svedena je na starozavjetne dogme, a Zemlja je postala ravna ploča oko koje se vrti cijeli svijet. Uslijed ovakvih okolnosti, pojava gotičkih katedrala u Francuskoj sredinom XII. stoljeća bila je izuzetno važna, ne samo zbog originalnosti stila već zbog utjecaja na sve društvene aspekte.

Ranogotička katedrala Notre-Dame u Parizu, visoka 34 metara, prva je monumentalna katedrala. Svojim tlocrtom sažetog križa, šesterodjelnim svodovima, vanjskim potpornim stupovima i velikim prozorima, postala je jedan od prototipova budućih gotičkih katedrala

Gotičke su se katedrale započele uspinjati k nebu u St. Denisu i Sensu (1140-ih), a zatim su uslijedile u Laonu i Parizu (1160-ih). Vrhunac rane gotike nastaje u Chartresu i Bourgesu (1190-ih), a kruna su katedrale u Reimsu, Le Mansu (1210-ih), Amienu i Beauvaisu (1220.- 1240.).

Iako je svaka jedinstvena, sve ih povezuje isti kanon i ista ideja koja se proteže od dubina kripti preko ele­gantnih stupova i šiljatih svodova do tornjeva i rascvjetava se u vitrajima i rozetama. Koliko je ta ideja bila snažna, svjedoči činjenica da se munjevito proširila po cijelom kršćanskom zapadu i gotovo nepromijenjena održala cijelo jedno stoljeće, utječući još i na sljedeća tri.

Tko su bili pokretači ove ideje? Otkuda im smjelost da se upuste u izradu toliko složenih građevina dotad nezamislivih dimenzija? S kojim su sredstvima gradili kada gradovi u to vrijeme nisu imali dovoljno ni za obične obrambene utvrde? Od kuda toliki majstori zanata i kako se prenosilo znanje kada znamo da se istovremeno gradilo i na dvadesetak mjesta? Kakva je to snažna vizija poticala ljude da započinju i sudjeluju u nečemu čiji završetak neće doživjeti? I što je možda najvažnije, zbog čega i radi koga je uopće započela sva ta gorljiva gradnja?

Unatoč lošim preinakama, katedrala Notre-Dame u Chartresu najcjelovitija je sinteza gotičke umjetnosti i u povijesti arhitekture ubraja se među najljepša čovjekova djela. Izgrađena na brdašcu iznad pećine s izvorom koja je preoblikovana u kriptu. Dominira ne samo gradom, nego i cijelom okolinom. Iznutra je visoka 37 metara. Veličanstveni svod odolio je i požaru u XIX. stoljeću.

Odgovori na većinu pitanja prekriveni su velom povijesti i postali su zagonetke koje periodički uzburkavaju javno mnijenje. Da li je samo slučajnost da se upravo prije naglog razvoja gotike proširio utjecaj templarskog reda? Poznato je da su se vitezovi templari vratili nadahnuti iz Svete zemlje, ponovno donoseći u Europu mnoga izgubljena znanja antike, Egipta i Istoka, koja su čuvali tada vrlo napredni Arapi.

GOTIČKA SAKRALNA ARHITEKTURA

Gotička umjetnost nije proizašla iz romanike, kako se često tumači, nego se kao nova forma neovisno razvijala u istom vremenu. Zahvaljujući ponovnom otkrivanju matematike i sakralne aritmetike, arhitektura je obogaćena znanjem koje ne samo da je olakšalo izvedbu građevine, već ju je i obogatilo simboličkim elementima.

Osnovni matematički ključ koji gotičke katedrale čini jedinstvenima je zlatni rez ili zlatna proporcija, a glavno stilsko obilježje gotike jest forma šiljatog luka. Lukom je povezan svaki raspon u katedrali, od najmanjeg prozora do najvećih lukova svoda. Zahvaljujući tome, napetost kamenih blokova sjedi­njenih u konstrukciji katedrale čini od nje savršeno profinjen glazbeni instru­ment kojim odzvanja unutrašnja harmonija. Šiljati svod ima i snažan psihološki utjecaj na čovjeka, djelujući tako da mu “uzdiže” pogled iz horizontalnog svijeta svakodnevnog života prema uzvišenom, nebeskom.

Katedrale Notre-Dame, podignute u čast Našoj Gospi, gotovo savršeno odražavaju na Zemlji zvijezde iz zviježđa Djevice. Zvijezda Spica (Alfa) odgovara Reimsu, Gama Chartresu, Zeta Amiensu, a Epsilon Bayeuxu. U manjim zvijezdama ove konstelacije mogu se prepoznati crkve u Evreuxu, Etampesu i Laonu, također podignute u čast Našoj Gospi.

Osim šiljatog luka, gotički se stil proslavio još jednim osebujnim graditeljskim rješenjem, tzv. kontraforima, pomoću kojih su sile pritiska golemog svoda prenesene na vanjske potporne stupove. To je omogućilo podizanje svoda katedrale do iznimnih visina, bez masivnih nutar­njih stupova, te izvedbu zidova kojima dominiraju prekrasno ukrašeni prozori.

Visine stupova, prozora i svoda su proporcionalne prema širini glavnog broda

Horizontalno se plan gotičkih katedrala sastoji od tri osnovna geometrijska oblika: kruga, kvadrata i pravokutnika, koji označavaju tri važne etape prolaska hodočasnika prema oltaru. Krug se nastavlja na ulazni dio katedrale i ima formu labirinta; kvadrat je označen s četiri središnja stupa na križištu, a iza njega je pravokutnik, nekadašnje mjesto oltara. Vertikalno su također satkana tri plana – od kripte koja predstavlja podzemni svijet, glavnog broda koji odgovara zemlji, do svoda koji je simbolička predodžba neba. Prema kanonima sakralne arhitekture, upravo ovi arhetipski elementi čine neku građevinu hramom.

Gotičke katedrale držale su se tradicionalnog tlocrta u obliku latinskog križa. Uzdužni brod (kor), transept i apsida spajaju se u križištu, a iz apside zrakasto se šire kapele.

Osnovna osobina gotičkih katedrala je orijentacija glavnog dijela hrama prema istoku i točki izlaska Sunca u trenutku posvećenja.

Ništa manje važna karakteristika gotičkih katedrala vezana je uz njihov smještaj i raspored. Podizane su na svetim mjestima – drevnim mjestima hodočašća iz pretkršćanskih vremena. Uglavnom su to posebno istaknuta mjesta u prirodi poput brda, izvora, rijeka ili otoka što od njih čini prirodna svetišta. Jedna od nerazjašnjenih zagonetki vezana je uz razmještaj najranijih gotičkih katedrala posvećenih Djevici Mariji.

Katedrale Notre Dame zajedno formiraju skup točaka na karti koje reproduciraju na Zemlji raspored zvijezda u zviježđu Djevice.

Shematski prikaz labirinata iz: Chartresa, Amiena i Reima. Smješteni su u središnjem brodu, blizu zapadnog ulaza. Hodočasnici su ih nekada prolazili na koljenima.

Na sjevernom portalu prikazani su starozavjetni likovi poput Abrahama te prikaz Krista na zapadnom portalu u Chartresu.

PORTALI

Velika osebujnost gotičkih ka­tedrala ogledava se i na portalima. U doba kada je malo ljudi znalo čitati i pisati, uključujući i vladare, na bogato ukrašenim portalima razotkrivala su se znanja, skrivana dotad u samostanima. Kipovi grupirani oko vrata i reljefi na nadvratnicima i timpanonima predstavljaju ne samo Bibliju pretočenu u kamen, nego i iznenađujuće široko poznavanje antičke tradicije i drugih zaboravljenih starih kultura.

Katedrala Notre-Dame u Reimsu od svoje izgradnje služila je kao krunidbena katedrala francuskih kraljeva. Dugačka je čak 140 m i visoka 38 m. Naspram ostalih katedrala ima proširen glavni brod i pobočne brodove tako da potpuno obuhvaćaju transepte. Jedinstven je i stil izrade prozora s dvostrukim šiljastim lukovima. Na portalima umjesto zabata izve­dene su rozete. Tornjevi visoki 82 metra nikada nisu dobili kape.

Osim što su svi remek-djela kipa­rske umjetnosti, začuđuje i njihov broj. Svaka od katedrala okružena je stotinama kipova i tisućama savršeno isklesanih reljefa. Kao da je i najskromniji šegrt, potaknut nadahnjujućom snagom zajedništva, klesao poput poznatih velikana renesanse. Nama i nakon toliko vremena ovo može biti poučan primjer kolika je snaga molitve učinjene rukama iz plemenitih pobuda, jer ovakva se čuda ne mogu postići ni zlatom ni prisilom. Nije slučajnost i što su skulpture izvorno bile smještene isključivo s vanjske strane katedrala, a njihovo razumijevanje ovisi o učenosti promatrača.

Gotičke katedrale uglavnom imaju tri portala – zapadni, sjeverni i južni, svaki s trojim vratima.

Portali, kamene knjige u kojima je ispisano svo znanje i nadahnuće gradite­lja, iznimno su važni u gotičkim katedralama. Na zabatu zapadnog portala katedrale u Chartresu prikazana je Djevica s djetetom okružena anđelima. Na vanjskom krugu prikazano je devet muza grčke umjetnosti, a pri dnu velikani antike poput Pitagore i Aristotela na uvećanom detalju.

Zapadni portal je mjesto ulaska u katedralu. Mjesto gdje bi hodočasnik trebao napustiti svjetovno da bi se mogao susresti sa svetim. Zbog toga reljef iznad središnjih vrata prikazuje Krista u trenutku uzašašća, ja­sno ukazujući da se do vječnog dolazi isključivo smrću prolaznog. Značenja reljefa sa zodijakalnim znakovima i prikazima nalik alkemijskim postupcima su izgubljena.

Sjeverni portal je najtamniji dio katedrale. Prikazani su starozavjetni događaji, do­lazak Kristov, njegovo rođenje, očitovanje pred pastirima i poklonstvo kraljeva.

Prikazi na južnom portalu veličaju Krista s apostolima. Mučenici i svjedoci vjere prikazani su kako stoje nad vla­stitim kušnjama. Najupečatljiviji je prikaz Krista kako stoji nad čudovištima, tj. iznad svih dvojnosti i proturječja, a ujedno povezuje i podupire kraljevstvo nebesko. U ruci drži zatvorenu knjigu, naglašavajući vrijednost proživljenog znanja punog ljubavi.

Dvanaest vitraja koji predstavljaju dvanaest znakova zodijaka, katedrala u Chartresu.

UNUTRAŠNJOST

Svaka gotička katedrala u svojoj dubini skriva kriptu, svijet podzemlja, ali ne u značenju pakla, već sjedišta nevidljivih snaga povezanih s misterijem uskrsnuća. U kriptama se ugla­vnom slavila Djevica Marija u liku Crne Gospe izrađene od tamnog drveta. Njezina čudotvornost i iscje­liteljska moć često su i bili razlogom hodočašća. U naj­starijim vremenima kripte su korištene i kao krstionice.

Unutrašnjost katedrale predstavlja mjesto realizacije “ovozemaljskog života“, mjesto boravišta za kratki životni vijek. Čovjek se kreće kroz horizontalni plan povrh kripte, ali ispod svoda, i prvo nailazi na labirint – simbol svih nutarnjih lutanja. Hodočasnici su ga nekada prolazili na koljenima. Dolaskom do središta čovjek zapravo stiže do svog vlastitog središta.

Zapadni portal katedrale u Reimsu ima čak 500 kipova, remek-djela kiparske umjetnosti.

Vitraji, još jedan od dragulja gotičke umjetnosti, zamijenili su osli­kane zidove romaničkih crkava zidovima od svjetla, stvarajući neopisiv dojam. Majstori staklari su iznutra izveli ono što su izvana napravili klesari i kipari. Staklima različitih boja i geometrijskih oblika stvorili su ne samo različite biblijske prikaze, već i rozete mandaličkih oblika, prikaze zodijaka, ali i važne događaje iz francuske povijesti. Vitraji rasipaju jedinstvenu svjetlost Sunca u bezbroj boja, ukazujući na to da se iza vidljivog mnoštva krije jedinstvo. Čarolijom svje­tla prenesena je sveta poruka. Stari vitraji su posjedovali kvalitetu i kolorit koji se danas ne mogu ponoviti na ona­kav način kako su ih izrađivali gotički majstori. Staklo je bilo obrađeno tako da je propuštalo točno određenu količinu svjetlosti. Zahvaljujući tome, u unutrašnjosti gotičkih katedrala jednaka je količina svjetla i usred dana i u polutami sumraka.

Svod i zapadna rozeta katedrale u Reimsu.

Svod, nebo katedrale, podsjeća na preokrenutu arku.

Posrednička uloga katedrale kao hrama kristalizira se na mjestu križišta uzdužnog i poprečnog broda. To je najvažnije mjesto u gotičkim katedralama jer se sjedinjuju horizontalna i vertikalna os. To je mjesto fiksiranog vremena i prostora, mjesto uzašašća. Doći na to mjesto cilj je svakog hodočasnika.

Vitraji gotičke umjetnosti su zidovima od svjetla zamijenili oslikane zidove romaničkih crkava.

Rijetko su se kada u povijesti ponovili sličan optimizam i kolektivno sudjelovanje u izgradnji sakralnih obje­kata koji su vladali u tada siromašnoj i zaostaloj Francuskoj. Očito su idejni začetnici i graditelji postigli svoju namjeru da izgradnjom katedrala pokrenu ljude, od najsiromašnijih do najimućnijih, kako bi kroz vlastito sudjelovanje otkrili ili obnovili temeljni smisao religije. Jer re-ligar znači “po-vezati”, “sjediniti”, a označava vječnu potrebu čovjeka da se poveže sa samim sobom, s drugima i s Bogom. I doista, ima li boljeg načina za to od zajedničkog rada čiji je rezultat hram podignut u slavu Boga?

Autor: Atila Barta

Nova Akropola

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  



Ostavite komentar

Komentari objavljeni na sajtu ne odražavaju stav uredništva, a stavovi objavljeni u tekstovima nisu nužno i stavovi redakcije.

Zabranjeni su govor mržnje, pretnje, uvrede na nacionalnoj, religioznoj, rasnoj ili polnoj osnovi, kao i psovke. Zabranjeno je i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Takođe, komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.

Obavezna polja označena su *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.