Posljednjih godina vrlo su raširene tzv. teorije zavera. Ne ulazeći u raspravu jesu li neke od njih istinite, sam izraz “teorija zavjere” govori da su to teorije, dakle, nedokazane tvrdnje. Unatoč tome, lako pronalaze put do umova ljudi i brojne zagovornike koji nas uvjeravaju u njihovu istinitost. Teorije zavjera nisu izum našeg doba. Krajem Prvog […]
Filozofija i religija – Danas postoji duboka podvojenost između tih dvaju područja i većina ljudi ih doživljava suprotstavljenima. Religija se, prema općem shvaćanju, odnosi na vjeru ili slijepo vjerovanje, dok se filozofija povezuje s razumom. Čini se da je vjera u suprotnosti s razumom. Može li ta opozicija ikada biti pomirena? U svojoj se biti […]
Ispod žita viri… Ja, Čuang-cu, sanjao sam da sam leptir – leptir koji leprša ovamo i onamo, sa željama i mislima što ih ima leptir. Znao sam samo to da sledim običaje koje sledi leptir i bio sam posve nesvestan svoje ljudske prirode. Odjednom sam se probudio i ležao u krevetu JA SAM. I sada […]
Veliki palac svetog kosmosa – Za falus, kao simbol, vezuju se mnoga različita značenja i emocije. Neke od njih su čak prilično udaljene od svake seksualne konotacije, dok su druge međusobno potpuno kontradiktorne. Jedno je izvesno, falus je važio i važi za univerzalan simbol u umetnosti i kulturi i nije mu odolela nijedna ljudska zajednica […]
Smemo li reći da je 80% klasičnih književnih dela danas kulturološki zastarelo? Pisao o Aušvicu, pisao o Gulagu, pisao o preživljavanju pod nepravednim vladaocem, pisao o ratu, o revoluciji, o ludačkom hvatu razmaženog autoriteta koji infantilno koristi svoju moć, pisao o vremenima oskudice, o erotici bohemijskog promiskuiteta, o fantazijskim svetovima, o čvrstim karakterima koji odvažno […]
Ерих Фром: О нарцисоидности – Појам нарцисоидности формулирао је Фројд у терминима своје теорије либида. Будући да је схизофренични пацијент изгледао као да нема никакав »либидинозни« однос с предметима (било у стварности, било у машти), Фројд је дошао до питања: »Што се у схизофренији десило с либидом који се повукао из вањских предмета?« Његов одговор […]
Тако је говорио Хилтон Хотема – Можда највећи парадокс тренутка у којем се нашао модерни западни човек на почетку двадесет првог века представља непријатна спознаја да се иза његове самопроглашене супериорности на свим пољима материјалног стваралаштва, проистекле из технолошког савршенства, као неко застрашујуће наличје крије његова биолошка ефемерност. Међутим, чак и већи парадокс се може […]