Ulogujte se / Kreirajte profil

Crna put ispisana na bijeloj hartiji

Gvendolin Bruks je najpoznatija afroamerička pjesnikinja 20. vijeka. Svoju karijeru je započela čak u svojim tinejdžerskim danima, kada je u trinaestoj godini objavila svoju prvu pjesmu ”Eventide”, a do svoje sedamnaeste godine je redovno objavljivala svoju poeziju u časopisu ”Chicago Defender”, opus koji broji oko 75 pjesama.

Gvendolin je prva autorka crne puti koja je osvojila prestižnu Pulicerovu nagradu za zbirku poezije ”Annie Allen”.

Mnoge njene radove prožimala je politička svijest i stanje od šezdesetih godina i kasnije, dok su poneke njene pjesme predstavljale potporu građanskim pravima tog perioda. Kritika je opisivala kao pjesnikinju koja je pridavala značaju etničkom identitetu i jednakosti, izvrsno ih ispisujući svojim poetskim tehnikama, ali je takođe uspjela i da premosti razlike akademskih pjesnika svoje generacije i mlađih pisaca koji su proistekli u šezdesetim godinama 20. vijeka.

Svoje pjesničko umijeće razvila je u raznim poetskim radionicama i započela je pisanje svoje prve zbirke poezije ”A Street in Bronzeville”. Pjesme u ovoj zbirci su pažljivo odabrane, ukalupljene i jezgrovite, i posvećene su crncima koji su pripadali urbanom i siromašnom sloju. Forma je varirala, upotrebljavala je slobodan stih, sonete i druge modele.

 

Annie Allen

 

Protagonistkinja ove zbirke je mlada crnkinja čije je iskustvo i odrastanje opisano, a Bruks opisuje društvene probleme, naročito vezane za ulogu žene u društvu. Ovde eksperimentiše sa svojom poezijom, a posebno primamljiv dio zbirke čini pjesma ”The Anniad”.

Lengston Hjuz kroz svoj kritički osvrt primjećuje da su ljudi i pjesme koji čine ovu zbirku živi i veoma savremeni.

 

Maud Martha

Pedesetih godina objavljen je njen prvi i jedini roman, ”Maud Martha”, u kojem nam opisuje život jedne crnkinje. Kako je Harry B. Shaw opisao, ovo je roman o nedoumicama jedne žene i o razmišljanju kako se ona uklapa u svijet. Maud ne brine o svojoj inferiornosti već o tome da li je opažaju kao ružnu. Ona pati od predrasuda i to ne samo od strane bijelaca, već i od onih čija je crna put svijetlija od njene, i to je nešto što se takođe reflektuje i kod Bruksove. Shaw je dodao i da se ovaj roman može posmatrati i kao borba sa opštim pojmom o ljepoti i kako je ljudi koncipiraju. Važnost duhovne i fizičke smrti. Razočaranost u bračnu zajednicu koja rezultira spuštanjem nekih životnih vrijednosti i uslova, kao i otkriće da upravo kroz tu razočaranost i duševnu obamrlost život ipak može preovladati. Sve u svemu, ovo nije roman koji prikazuje društveni napredak crnaca, niti prenosi poruku da treba biti siromašan, biti crnac i biti srećan. Bitno je prihvatiti izazov i  biti ljudsko biće prije svega i nužno dokazivati humanost.

Kasnije radove Bruksove umnogome je odlikovao politički stav, kao i to da se promjenom stila pisanja primjećuje nova energija, pokretačka i podstrekačka, intenzitet, obogaćenost vokabulara i osnaženijih tvrdnji. Ipak, ovo se ne može poistovijetiti sa ogorčenošču i osvetoljubivošu. Ove pjesme više govore o ogorčenosti, što ne znači da su i one same takve. Naslućuje se zabrinutost Bruksove za društvene prilike i probleme. Ona ne izaziva sažaljenje niti osuđuje, već jednostavno stvara.

 

”Report from Part One”

U javnosti se pojavila 1972. godine prva od dvije autobiografije prema kojoj su mnogi kritičari izrazili veliko razočarenje jer naprosto nije sadržala bilo kakve suviše lične detalje koji su svi nestrpljivo očekivali. Sa druge strane, mnogi su izrazili oduševljenje zbog objašnjenja u kom pravcu je išla njena poetska tehnika i koja je njena uloga kao jedne pjesnikinje.

I- who have ‘gone the gamut’ from an almost angry rejection of my dark skin by some of my brainwashed brothers and sisters to a surprised queenhood in the new Black sun- am qualified to enter at least the kindergaten of new consciousness now. New conciousness and trudge-toward-progress. I have hopes for myself…

Gvendolin Bruks, osim što je bila dobitnica Pulicerove nagrade, bila je i prva pjesnikinja ovjenčana lovorom, i po kojoj je i jedna srednja škola u Ilinoisu dobila ime, zahvaljujući svom poetskom značaju i zalaganju.

za P.U.L.S.E: Milica Čolović

  •  
  •  
  •  
  •  



Jedan komentar na tekst Crna put ispisana na bijeloj hartiji

  1. Nikola

    03/03/2018 at 07:03

    Maud Martha je odlična knjiga, sve preporuke 🙂

Ostavite komentar

Komentari objavljeni na sajtu ne odražavaju stav uredništva, a stavovi objavljeni u tekstovima nisu nužno i stavovi redakcije.

Zabranjeni su govor mržnje, pretnje, uvrede na nacionalnoj, religioznoj, rasnoj ili polnoj osnovi, kao i psovke. Zabranjeno je i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Takođe, komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.

Obavezna polja označena su *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.