Kako su konfucijanizam, taoizam i budizam oblikovali kinesku kulturu

U početku je postojao samo kaos, iz kaosa su se pojavili yin i yang.

U početku, kako prenose kineske legende, postojao je samo kaos i iz kaosa su se pojavili yin i yang, dvije primordijalne suprotstavljene sile koje su svojim uzajamnim djelovanjem stvorile univerzum. Neprekidna interakcija tih dviju suprotnosti stvara promjenu koja obilježava život.

Za kinesku misao, nužno je prihvaćanje promjenjive prirode života, ne slijepo, već inteligentno prihvaćanje koje se prilagođava i djeluje u skladu s tim, na isti način kao što zemljoradnik surađuje s prirodom sadeći sjeme u odgovarajuće godišnje doba i žanjući usjeve kada su zreli. To bi ujedno bilo i obilježje mudraca i učenog vladara. Kao što John M. Koller obrazlaže u svojoj knjizi Azijske filozofije, “mudar vladar mora u to proniknuti tako da, umom očišćenim od svih strasti i predrasuda kroz samo­usavršavanje, može prirodno i prikladno odgovoriti na bilo koji problem koji se pojavi”.

 

 

Puno se govorilo o nepomirljivim razlikama između konfucijanizma i taoizma, no one se možda mogu shvatiti kao još jedna manifestacija yina (taoizma) i yanga (konfucijanizma), koji su u konačnici samo aspekti jedne Istine koja je iznad njih, kao što simbol tai chi obuhvaća yin i yang.

Čini se da je tijekom protekle dvije tisuće godina na kinesku civilizaciju ipak najviše utjecalo Konfucijevo učenje: od 637. g. pa nadalje sve su javne škole morale imati istaknut Konfucijev lik i sustav državnih ispita, a visoko vrednovanje obrazovanja (koje se cijenilo daleko više od društvenog statusa), važnost samousavršavanja te njegovanje obiteljskih odnosa vrlo su konfucijanska obilježja.

Ostala obilježja kineske kulture, poput magijskih aspekata kineske medicine i borilačkih vještina ili onih dobro poznatih slika na kojima je sićušan ljudski lik prikazan visoko u planinama, okružen oblacima u golemom prostranstvu, otkrivaju utjecaj taoizma i veliku vrijednost koju on pridaje prirodi, u kojoj je ljudsko biće tek njezin mali dio.

 

 

Ne smijemo zaboraviti ni utjecaj budizma. Za vrijeme dinastije Ming, koja je danas najpoznatija po svojim izuzetnim Ming vazama, ministar rata jednog od careva bio je budistički redovnik i budizam se raširio na carskom dvoru.

Ta tri kulturna izričaja Koller sažima kao “tri načina postizanja osobne transformacije i usavršavanja ljudskog bića”:

  • taoistički način: slijedeći unutarnji put (tao) Prirode
  • konfucijanski način: usavršavanjem ljudske prirode i društvenih vrlina
  • budistički način: kroz meditativan uvid u prirodu uma.

Prema konfucijanskom idealu, savršen je onaj vladar koji je usavršio vlastito ponašanje, poistovjećuje se s interesima i dobrobiti države, koji potiče umjetnost i prijateljski je raspoložen prema strancima. To je bilo takozvano “veliko načelo”, za razliku od “malog načela” prema kojem svaki pojedinac brine samo o vlastitim interesima.

Unatoč žestokom antikonfucijanskom stavu Mao Tse-tunga (Mao Zedong) i kulturne revolucije, mnoga od tih kineskih kulturnih obilježja, kao što su uvažavanje obrazovanja i važnost obiteljskih i društvenih odnosa, ostala su prisutna do danas.

 

 

Početkom XX. stoljeća pokret za modernizaciju Kine, u skladu sa zapadnim vrijednostima i tehnologijom, doveo je do degradacije Konfucija i konfucijanstva. No posljednjih godina pojavili su se pokreti za njegovu rehabilitaciju. Danas postoji više od tisuću Konfucijevih instituta i Konfucijevih učionica u 120 zemalja širom svijeta. Tako bezvremenska Konfucijeva učenja ponovno postaju dostupna milijunima ljudi diljem Kine i svijeta.

S engleskog prevela: Melanija Rogar
Autor: Julian Scott

izvor: Nova Akropola

AUTORSKI PROFIL

Tekst je priredilo i prenelo uredništvo portala P.U.L.S.E. Stavovi izneti u tekstu nisu nužno i stavovi koje zastupa redakcija.

0 0 glasova
Ocenite članak
Pratite diskusiju na ovu temu
Obavesti me
guest
1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
View all comments
Malva Rosa
7 days ago

Danas je Konfučijanizam u Kini uglavnom zamenjen masovom religijom zvanom konformizmom, a druge dve filozofije takođe više izučavaju entuzijasti širom sveta nego sami kinezi.